Objavljeno u Nacionalu br. 363, 2002-10-30

Autor: Nacionalova redakcija

HRVATSKO TRŽIŠTE RADA

U zadnjih šest godina broj slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj se podvostručio

...

Sanja Crnković-PozaićSanja Crnković-PozaićNa Internet stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kojemu je direktorica Sanja Crnković-Pozaić, može se naći jedan rjeđe korišten podatak o tržištu radne snage, a koji vrlo indikativno govori i o ekonomskoj aktivnosti. Riječ je o prijavljenim slobodnim radnim mjestima. Prije šest godina, 1996. godine, bilo je 124 tisuće ukupno prijavljenih slobodnih radnih mjesta, dakle desetak tisuća mjesečno. Po vrlo slaboj stopi taj se broj povećavao i sljedećih nekoliko godina, na 125 tisuća, zatim na 130 tisuća, na 134 tisuće u posljednjoj godini vlasti HDZ-a. Malo značajniji pomak, na 148 tisuća, načinjen je 2000. godine, a onda je u 2001. godini stvar eksplodirala. Potrebe za radnicima povećale su se više od trideset posto u odnosu na prethodnu godinu, na 203 tisuće slobodnih radnih mjesta. U ovoj godini, za tri četvrtine godine, do kraja rujna već je bilo prijavljenih 150 tisuća slobodnih radnih mjesta. Nastavi li se trend kao lani, to znači da se i ove godine može očekivati da se broj barem približi 200 tisuća. Iako, može se reći da se ove godine bilježi usporavanje, osim što je prva četvrtina godine daleko nadmašila lanjsko prvo tromjesečje.

Hrvatsko je tržište rada očito vrlo složeno. Početkom 2001. ukupno je zaposlenih i nezaposlenih bilo 1,683 milijuna ljudi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Godinu i pol dana poslije, kao da ih se rodilo još šezdesetak tisuća, bilo ih je 1,743 milijuna. Očigledno, mnogi su bili doma, neprijavljeni, i tek kad su osjetili priliku prijavili su se, bilo među zaposlene ili među nezaposlene. Utoliko, kad po Anketi o radnoj snazi broj nezaposlenih raste, ako istovremeno raste i broj zaposlenih to onda znači da je riječ o pojačanoj gospodarskoj aktivnosti. Na sreću, u posljednjih šest mjeseci čak i onaj broj na koji se statističari najčešće pozivaju, broj nezaposlenih koji traže posao, smanjio se s maksimalnih 414 tisuća u ožujku, na 385 tisuća. Naravno, napokon pozitivne trendove kod zapošljavanja više treba zahvaliti spontanom gospodarskom oporavku, poduzetničkoj inicijativi i ekspanzivnoj monetarnoj politici Narodne banke nego projektima zapošljavanja kakav je “S faksa na posao”.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika