Goran Granić i Ivica RačanUkupni prihodi konsolidirane središnje države (s fondovima) u 2003. godini, prema utvrđenom prijedlogu Vlade, iznosit će 81,686 milijardi kuna. Važnije je, međutim, da je to 43,15 posto domaćeg bruto proizvoda, ako on, prema očekivanjima Vlade, bude rastao čak pet posto realno. Kako su ovogodišnji prihodi (prema rebalansu) 75,497 milijardi ispod 43 posto (42,93 posto) to izlazi da se “financijski ugriz” države povećava, osobito ako se uzme u obzir da se ne računa na veće prihode od privatizacije nego što su bili ove godine. Stvar stoji još neobičnije uzme li se u obzir da se računa na petpostotni rast domaćeg bruto proizvoda, iako će ove, vrlo uspješne godine BDP rasti tek oko 4 posto. Drugim riječima u predizbornoj godini Vlada čini ono što je u predizbornoj godini u nešto značajnijem omjeru činio ministar financija Borislav Škegro – napuhuje projekciju BDP-a da sakrije koliko se udio države u domaćem bruto proizvodu povećava.

Posebno je u ovom trenutku, kad se proračunski materijali još nisu ni ohladili, teško i pretpostaviti koliki je udio opće države (to je središnja država plus lokalne zajednice) u BDP-u i kako se on kreće. No logično je pretpostaviti da udio opće države raste još i više, jer je ove godine načinjena jedna preraspodjela poreznih prihoda sa središnje na lokalnu državu.

Valja još zabilježiti da se financijski ugriz konsolidirane središnje države i ove godine, prema istom materijalu Vlade, već povećao u odnosu na prošlu godinu, kad je iznosio 42,91 posto BDP-a. Kad je riječ o rashodnoj strani, prema Vladinom prijedlogu, udio u BDP-u se navodno smanjuje, sa 47,99 posto na 46,98 posto, no to može biti samo zahvaljujući pretpostavci o sporijem zaduživanju nego što je rast BDP-a. Vidjet će se hoće li to zaista biti tako, budući da je zaista teško pretpostaviti da će BDP rasti pet posto. Da se financijski ugriz države povećava potvrđuje i činjenica da je zamišljen rast poreznih prihoda od 7,3 posto, u čemu prihod od poreza na automobile treba rasti 44 posto, na duhan 16 posto, porez na imovinu 39 posto, dok će prihodi od PDV-a, unatoč petpostotnom rastu BDP-a i tripostotnom rastu inflacije (predviđenom) rasti samo 5,3 posto.