Iako sporo, u Hrvatskoj se ipak povećava broj ljudi koji štedi. Prema podacima GFK-centra za istraživanje tržišta iz rujna ove godine, broj ljudi koji “ne štede” smanjio se na 55 posto sa lanjskih 57, odnosno preklanjskih 62 posto. Ponajprije raste udio klasičnih štediša, onih koji štede u bankama. Tako je u 2000. i 2001. godini svaki peti građanin štedio dok je to sada slučaj sa svakim četvrtim građaninom, 16 posto ih uplaćuje policu životnog osiguranja (lani 12 posto, preklani 11), a 10 posto osobno čuva gotovinu. Kod ovog posljednjeg se postotak smanjio sa 14 posto, ali još nije na razini 2000. (8 posto). Među građanima još nisu zaživjeli investicijski fondovi kao oblik štednje, a povećava se slabašno postotak onih koji štede u stambenim štedionicama i u obliku nekretnina.

Najveći je udio onih koji ne štede u regiji Lika, Kordun i Banovina (71 posto), gdje je ujedno i najmanji udio onih koji štede u bankama (12 posto). Rukovoditelji, stručnjaci, poslovođe, poduzetnici, dakle, oni višeg položaja u poduzeću češće štede, što je slučaj i kod ljudi višeg obrazovnog i materijalnog statusa. Pokazalo se da kategorija ljudi u dobi od 18 do 24 godine, kao i stariji od 55 godina rjeđe štede.