Prema podacima koje je nedavno iznijela Nina Oberiter Gluhak, predsjednica Uprave PBZ American Expressa, u Hrvatskoj je dosad izdano otprilike 4,4 milijuna kartica, dakle izdana je jedna kartica po stanovniku. Po karticama, Hrvatska je među razvijenijim tranzicijskim zemljama, točnije, bolje od nje stoji samo Slovenija. Upravo bi kartice mogle, u razdoblju restrikcija koje im je nametnula Hrvatska narodna banka, biti proizvod koje će bankama donositi dobit u 2003. godini, unatoč tome što je najizdašniji način zarade na vlasnicima kartica nedavno osiromašen smanjivanjem zatezne kamate koju banke automatski zaračunavaju za prekoračenje sa 18 na još uvijek visokih i lukrativnih 12 posto. Bilo kako bilo, oko 85 posto kartica izdale su u Hrvatskoj banke a ostatak drže kartičari – PBZ American Express i Diners Club Adriatic.

Najveći dio hrvatskog kartičnog tržišta, oko 60 posto, otpada na bankovne kartice iz skupine Europay u kojoj su kartice EuroCard/MasterCard, Cirrus i Maestro. Njih je u Hrvatsku prvo donijela Zagrebačka banka, no sad ih izdaju gotovo sve veće banke. No, tu je samo manjim dijelom riječ o standardnim kreditnim karticama, a više o tzv. debitnim karticama, koje su vezane za bankovni račun a plaćena se svota odmah skida s računa, bez odgode.

Koliko je kartičarstvo unosno pokazuju podaci koje je nedavno objavila Nina Oberiter Gluhak. Promet po karticama AmExa bio je u 2002. godini 6,2 milijarde kuna. Dobit prije oporezivanja PBZ America Expressa u 2002. godini porasla je u odnosu na godinu prije 44 posto. Broj korisnika, rekla je Nina Oberiter-Gluhak, dosegnuo je 350 tisuća potkraj prošle godine, a i broj prodajnih mjesta koja prihvaćaju kartice American Expressa povećao se za 10 tisuća. Predsjednica Uprave PBZ American Expressa najavila je povećanje dobiti u ovoj godini za 35 posto, a njezina kartica širi poslovanje i na turističke usluge, s kojima je prije tridesetak godina i bila srođena kad je u okviru turističke tvrtke Atlas bila i lansirana u Hrvatskoj. Potkraj prošle godine PBZ American Express proširio je ponudu: vlasnicima business kartice osigurava organizaciju poslovnog puta, od rezervacije hotela do najma vozila i zrakoplovne karte na svim relacijama u zemlji i svijetu.

S druge strane, korisnici Visa kartica, koja je najmanje raširena kod nas, a prva ju je donijela Splitska banka, u Hrvatskoj su samo u prosincu 2002. potrošili skoro 46 milijuna kuna, što je gotovo tri puta više nego u isto vrijeme 2001. godine. Najdinamičniji dan za kupovanje za hrvatske korisnike Visa kartica bio je netom nakon Božića, u subotu 28. prosinca, kad je obavljeno više od 17 tisuća transkacija.

Napokon Diners, koji je u vlasništvu Žarka Kraljevića i Maje Pečarević, ponikao je u okrilju Generalturista, da bi ga poslije kupio od Zagrebačke banke, a sad taj oporavljeni Generalturist čak kupuje hotele.