Objavljeno u Nacionalu br. 377, 2003-02-05

Autor: Nacionalova redakcija

MJERE ZA ZAUSTAVLJANJE PREBRZOG PADA KUNE

U drugoj polovici siječnja HNB triput intervenirao i prodao gotovo 160 milijuna eura

...

Iako još nisu neposredno stupile na snagu, mjere koje je Hrvatska narodna banka objavila početkom siječnja a odnose se na ograničenje rasta bankovnih kredita i ino-zaduženja već daju posljedice. Kako se dio mjera odnosi na valutnu strukturu u bankovnim bilancama, to jest banke ne smiju davati previše deviznih kredita ako nemaju dovoljno štednje u devizama, to su banke počele kupovati euro i prije nego što je stigao datum provjere njihovih bilanci. Uz uobičajene sezonske oscilacije to je također izazvalo slabljenje kune i jačanje eura. Zato je HNB potkraj prošlog tjedna bila prisiljena intervenirati na deviznom tržištu prodavši bankama 41,1 milijun eura po prosječnom tečaju 7,56 kuna za euro.

To je bila već treća intervencija u samo petnaestak dana. Naime, radi zaustavljanja klizanja tečaja kune Hrvatska je narodna banka 21. siječnja prodala na deviznom tržištu 74,3 milijuna eura, a tjedan prije je prodano 43,4 milijuna eura. Iako je tada, 15. siječnja, Hrvatska narodna banka prodavala eure iznad svog srednjeg tečaja, po 7,5 kuna za euro, deprecijacija kune se nije zaustavila, jer se na međubankarskom tržištu već tada eurom trgovalo po 7,52 kune. Sljedeća je intervencija išla po 7,55 kuna za euro. Ukupno je iz optjecaja HNB povukao više od 1,3 milijardi kuna, što spomenutim deviznim intervencijama, što prodajama blagajničkih zapisa.

Sve te intervencije međutim još su ispod razine otkupa deviza u prosincu, kad je HNB od banaka kupio 210 milijuna eura, koje sad pomalo prodaje. Potražnja za eurima dolazi također i od bankovnih komitenata, kojima očito dospijevaju rate inozemnih dugova. Sva je sreća da kuna, međutim, ima dovoljno.

Iako se očekivala, posljednja intervencija HNB-a ipak je iznenadila bankare time što je uslijedila donekle prerano. Naime, prije dvije godine, u isto vrijeme, euro je vrijedio više od 7,7 kuna, što je u terminima njemačke marke 4 kune za marku. No, ovih je dana, iako nije dostigla te razine, po mjerama HNB-a kuna ipak prebrzo klizila. Inače, na glasine da će se banke zajedničkim akcijama suprotstaviti mjerama HNB-a, svojevrsnim štrajkom kojim bi podigle kamate, reagirale su banke, osobito ravnatelj njihove udruge Zoran Bohaček. Hrvatske banke ne mogu zajednički dogovoriti visinu kamata ili manje kreditne plasmane, a takvi bi dogovori podlijegali i strogim odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.

Napokon, kad je riječ o tečaju, HNB je poduzeo mjere za smanjivanje zaduživanja u inozemstvu. Kad ne bi bilo tako, tečaj bi još snažnije oscilirao, a kuna opadala kad bi te dugove trebalo vraćati. Bolje je, dakle, ovako, unaprijed, spriječiti nego liječiti, iako će vjerojatno biti teško.

Vezane vijesti

'Zašto ne smanjujete kamate?'

'Zašto ne smanjujete kamate?'

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u nekoliko je navrata opominjao banke u Hrvatskoj da su djelomično same krive što gospodarstvo… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika