Dragan Kovačević, ravnatelj Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA)Miljenko Fičor, predsjednik Komisije za vrijednosne papire (CROSEC), prilikom potpisivanja ugovora o uvrštenju dionica društva Končar DIS u kotaciju javnih dioničkih društava (JDD kotacija) na Zagrebačkoj burzi izjavio je da Komisija podržava zahtjev da se mirovinskim društvima omogući investiranje u poduzeća koja će se naći u JDD kotaciji. U JDD kotaciji bilo koje od hrvatskih burzi trebale bi se, prema zakonu donesenom prošle godine, do kraja srpnja ove godine naći dionice svih poduzeća koja imaju temeljni kapital veći od 30 milijuna kuna i više od 100 dioničara. JDD kotacije hrvatskih burzi imaju nešto niže zahtjeve za transparentnosti od prve kotacije, ali razlika između prve i JDD kotacija nije značajna, tako da bi se poduzeća koja ispune zahtjeve za JDD kotaciju bez puno muke mogla naći i u prvoj kotaciji. Od 255 poduzeća koja su ispunjavala uvjete prošle godine u trenutku kad je donesen zakon, na tržištu se očekuje da će se na burzama naći njih između 150 i 200. Ostala će izbjeći odredbe ili smanjivanjem temeljnog kapitala ili smanjivanjem broja dioničara.

Dragan Kovačević, ravnatelj Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA), rekao je da u ovom trenutku Hagena smatra kako transparentnost koju zahtijeva kotacija javnih dioničkih društava nije dovoljna da bi se obaveznim mirovinskim fondovima dozvolilo da investiraju u dionice u toj kotaciji. “Ne želimo eksperimentirati i biti pokusni kunići”, rekao je Kovačević, ali dodao je da to ne znači da se situacija za nekoliko mjeseci ne može procijeniti drugačije. Promjenama zakona o mirovinskim fondovima omogućit će se Hageni da promptno reagira na promjene na tržištu kapitala kako bi zaštitila osiguranike, rekao je Kovačević. Hagena će moći mijenjati cenzuse ulaganja, a Agencija će ubuduće poticati ulaganja u korporativne obveznice i dionice, čak i na uštrb sigurnosti, kako bi se potaknulo hrvatsko tržište kapitala i pomoglo hrvatskom gospodarstvu u cjelini.

Boris Galić iz AZ obaveznog mirovinskog fonda izjavio je da u AZ fondu drže kako bi tržište kapitala trebalo funkcionirati na principu dobrovoljnosti, te da bi njih više interesiralo ulaganje u kompanije koje dobrovoljno zatraže ulazak u kotaciju. No, Galić dodaje da kad kompanije dođu, makar i prisilno u JDD kotaciju, vidjet će da to nije “ništa strašno” te da se nada da će neke odlučiti prijeći u najvišu kotaciju, jer u AZ fondu smatraju da JDD kotacija nije dosta transparentna za konzervativni tip ulagača kao što su mirovinski fondovi. Dubravko Štimac iz PBZ Croatia osiguranja, koje upravlja istoimenim fondom, rekao je da oni pozdravljaju svako uvrštenje nekog burzovnog papira, te da je za njih najbitnije širenje lepeze mogućnosti. Posve drugom pričom smatraju stvarnu odluku da li će investirati u neko društvo. Tu im je, kaže Štimac, na prvom mjestu “racionalnost poslovne odluke bez politike” te naravno sigurnost sredstava mirovinskih obveznika.

I Damir Lamza, čelni čovjek Raiffeisen OMF-a, uglavnom se slaže s kolegama. Lamza izjavljuje: “Smatramo da bi tvrtke koje će biti uvrštene u kotaciju javnih dioničarskih društava trebale nastojati ostvariti veću transparentnost poslovanja te time prijeći u prvu kotaciju burze. S obzirom na zakonska ograničenja koja kažu da mirovinski fondovi smiju ulagati isključivo u dionice prve kotacije mi nismo zainteresirani za ulaganje u te vrijednosne papire. S obzirom da smo mirovinski fond koji ima posebno osjetljivu, socijalnu ulogu bit ćemo izuzetno oprezni s ulaganjima čak i u slučaju njihova prelaska u prvu kotaciju burze.”