Objavljeno u Nacionalu br. 481, 2005-02-01

Autor: Dragan Đurić

'Unatoč najmanjem prirezu, riječki proračun je drugi po veličini u RH'

Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, govori o razvojnim projektima

Povodom raspisivanja natječaja za municipalne obveznice u vrijednosti od 40 milijuna eura za investicijske projekte u sljedeće tri godine na području Rijeke razgovarali smo s Vojkom Obersnelom, riječkim gradonačelnikom. Osvrnuvši se i na to da su on i župan Zlatko Komadina uoči predstojećih lokalnih izbora dobili punu potporu središnjice SDP-a, svoje stranke, Obersnel je rekao da se ta potpora zasniva na rezultatima ankete koju je proveo SDP kako bi se uspješnije pripremio za predstojeće lokalne izbore.

NACIONAL: Čemu je namijenjen novac koji namjeravate prikupiti izdavanjem municipalnih obveznica? – Emisija obveznica ići će u tri tranše. Prvih 10 milijuna eura izdat ćemo 2005., 21 milijun eura 2006., a ostatak od 9 milijuna eura planiran je za 2007. Prikupljamo novca za velike objekte društvenog standarda, kojima će biti zaokružen kompleks bazena – uz otvoreni bit će izgrađen zatvoreni bazen, bazen za skokove u vodu, te jedan mali bazen za djecu čime će osim kompleksa bazena za vrhunske sportaše biti riješene i potrebe građana za rekreacijom.

Osim toga predviđena je i izgradnja još jedne sportske dvorane za 2500 gledatelja, zatim nova zgrada Muzeja suvremene umjetnosti, a dio novca namijenjen je i za izgradnju infrastrukture za projekt Sveučilišne bolnice i Sveučilišnog kampusa.

NACIONAL: Da bi izdao obveznice, Grad mora imati i uspješne gospodarske pokazatelje. Kako stoji Rijeka? – Proračuna mora biti takav da može podnijeti buduće zaduženje kroz obveznice. Gradski proračun drugi je po veličini u Republici Hrvatskoj odmah poslije Zagreba i iznosi oko 750 milijuna kuna. U protekle tri godine kontinuirano su rasli prihodi po stopi od 15 posto od poreza na dohodak i poreza na dobit, što pokazuje da je gospodarstvo u pozitivnom trendu.

Moram naglasiti da je proračun toliko velik premda imamo jedan od najmanjih gradskih poreza u Hrvatskoj. Dok taj prirez u Zagrebu iznosi 18 posto, u Rijeci je bio samo 6,25 posto. Kako taj prirez može biti povećan na 15 posto, i on ostaje potencijalna rezerva za vraćanje tog novca za obveznice, premda sam uvjeren da to nećemo morati iskoristiti.

NACIONAL: Ostaje li riječka luka jedan od zamašnjaka gospodarskog razvitka Rijeke? – Lučka uprava i Hrvatske ceste uložili su 156 milijuna dolara kredita od Svjetske banke za projekt Gateway, koji podrazumijeva modernizaciju lučkih postrojenja i izgradnju prilaznih cesta za kamione. Zahvaljujući tome riječka luka je nedavno pretovarila oko 60.000 kontejnerskih jedinica, čime su srušeni svi dosadašnji rekordi, a kada je riječ o kontejnerskom prometu Ri9jeka je ponovo postala najkonkurentnija luka u Jadranu.

NACIONAL: Kako se održava približavanje Hrvatske EU na Rijeku? – Rijeka je uvijek imala dobar kontakt s europskim financijskim institucijama. Još 2000. dobili smo kredit od Europske banke za obnovu i razvoj za izgradnju kolektora za prikupljanje otpadnih voda, pa je Rijeka jedini grad na Jadranu koji ima riješen taj problem. Rijeka je, također, uključena uz Zadar, Opatiju i Biograd u projekt Jadran koji kreditiraju Svjetska banka i Hrvatske vode. Napokon, Rijeka je krenula u jedna investicijski ciklus, koji više nitko ne može zaustaviti, a približavanje Hrvatske Europskoj uniji može ga samo pospješiti i ubrzati.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika