Objavljeno u Nacionalu br. 496, 2005-05-17

Autor: Borivoje Dokler

VLASNIK HOTO GRUPE

Vodeći graditeljski investitor u RH

Tomislav Horvatinčić, garditeljski inovator i vlasnik Hoto grupe koja upravo kraj Samobora dovršava prvo organizirano naselje zatvorenog tipa u RH, za Nacional govori o bivšim i sadašnji graiteljskim pothvatima te otkriva buduće poslovne projekte

Tomislav Horvatinčić ispred Hoto naseljaTomislav Horvatinčić ispred Hoto naseljaTomo Horvatinčić, sa svojom Hoto grupom, najveći je hrvatski investitor u graditeljstvu. Uvijek težeći inovacijama, Horvatinčić je sagradio prvi poslovni toranj nakon osamostaljena Hrvatske, a upravo dovršava i prvo organizirano naselje zatvorenog tipa pokraj Samobora. Hoto grupa ima 90 zaposlenih, od čega većinu čine inženjeri i arhitekti. Horvatinčić, po obrazovanju inženjer prometa i hotelski menadžer, rođen je 1948. u Rakovu Potoku kraj Samobora, a u Zagreb dolazi 1963. godine. U mladosti se bavio raznim poslovima pa je, među ostalim, svirao harmoniku i saksofon po svadbama, prodavao kupus, a jedno je vrijeme radio i kao kontrolor karata. Sa suprugom 1972. odlazi u Njemačku jer se, kako kaže, osjećao nesigurnim kao sudionik Hrvatskog proljeća. Tri godine poslije vraća se u Hrvatsku i otvara restoran Babylon, koji uskoro postaje jedan od najpopularnijih restorana u državi. Početkom 90-ih polako napušta ugostiteljstvo i počinje sa baviti svojom današnjim zanimanjem, graditeljstvom.

NACIONAL: Što vas je kao uspješnog ugostitelja potaknulo da se počnete baviti graditeljstvom?
- U bivšem sistemu, sve do 1990., u privatnom se poduzetništvu moglo baviti samo ugostiteljstvom ili nekim sitnim BORBA ZA UVJETE GRADNJE
'Kad bismo dobili uvjete koje ima POS, napravili bismo stanove koji bi stajali od 700 do 800 eura po kvadratu'
obrtom u kojem je moglo biti zaposleno najviše pet osoba. Kako sam se za vrijeme boravka u Njemačkoj bavio gastronomijom, nakon povratka odlučio sam otvoriti restoran Babylon na samoborskom području. Restoran je ubrzo postao veoma popularan, što najbolje pokazuje činjenica da sam uspio ishoditi dozvolu za zapošljavanje 15 do 25 osoba. Babylon je dnevno ostvarivao promet od 15.000 do 25.000 maraka, što je u ono vrijeme bilo gotovo nemoguće. Osamostaljenjem Hrvatske konačno su se ostvarili uvjeti da se počnem baviti graditeljstvom, što mi je bila želja od najmlađih dana. Prema riječima moje majke, još sam kao malo dijete od gline počeo izrađivati mostove, a već kao četverogodišnjak počeo sam maštati o tome da ću kad narastem graditi prave mostove.

NACIONAL: Koji je bio vaš prvi graditeljski pothvat?
- Kada sam sredinom 90-ih osjetio zrakoprazan prostor na hrvatskom tržištu poslovnih prostora, krenuo sam sa svojim prvim velikim projektom, izgradnjom Castellum centra u Hebrangovoj ulici u Zagrebu. Tamo smo od 18 stanova napravili veliki poslovni kompleks ukupne veličine 7500 četvornih metara kojima pripadaju i 82 garaže. Poslije toga slijedio je projekt Hoto Business Towera, poslovnog tornja na 22 etaže u Savskoj ulici. Cijeli toranj, ukupne neto površine 25.500 kvadrata, danas se nalazi u dugoročnom najmu T-HT-u. Nakon toga uslijedio je projekt koji smo nazvali Palača Zrinjevac, na koji smo posebno ponosni. Riječ je o prostoru na Zrinjevcu veličine 2500 kvadrata u kojem je smještena uprava Hoto grupe, a dio je iznajmljen danskom veleposlanstvu te dio za portugalsku rezidenciju. Prošle godine započeli smo i najveći projekt Hoto grupe - naselje Hoto Ville, uz koje ide i Hoto shopping centar.

NACIONAL: Kako napreduje izgradnja i prodaja naselja Hoto Ville i otkud ideja o gradnji prvog zatvorenog naselja u Hrvatskoj?
- Mi smo uvijek pioniri sa svojim projektima i uopće nas ne zanima što rade ostali investitori u Hrvatskoj. Konstantno proučavamo što se gradi drugdje u svijetu i snimili smo mnoga zatvorena naselja u Kanadi, Floridi i Kaliforniji. Tako smo se odlučili napraviti prvo organizirano zatvoreno naselje u Hrvatskoj u kojem će, u 157 kuća, živjet oko 2500 ljudi. Od ukupno 569 stanova u naselju, do sada smo ih prodali 200, što znači da u ponudi imamo još 369 stanova. Bilježimo dosta veliko zanimanje, koja će se zasigurno još više povećati kad pokažemo prve gotove stanove koji će biti dovršeni za mjesec dana. Unatoč lošoj zimi, te kišnom i nestabilnom vremenu, izgradnja teče po planu pa očekujemo da će naselje biti dovršeno i useljeno u kolovozu. U sklopu naselja nalazit će se i Hoto shopping centar koji će se prostirati na 12.000 četvornih metara, a imat će 60 lokala. Centar će biti vrhunski uređen, a u njemu će se nalaziti samo najveći svjetski i domaći brandovi. Pravu najezdu na centar očekujemo kad Slovenci uvedu euro, jer ćemo tada njima, zbog povrata poreza i blizine, biti svojevrsni duty free shop. Izgradnju, kontrolu, nadzor i projektiranje vodi 90 zaposlenika Hoto grupe, od koja su 52 vrsna inženjera. Svakodnevno je na gradilištu između 1200 i 1600 radnika, što ovo gradilište čini daleko najvećim u zemlji.

NACIONAL: Iako ste prije početka gradnje najavili da će cijena stambenog kvadrata u naselju biti oko 1000 eura, ona se kreće između 1340 i 1450 eura. Zašto ste povisili cijenu?
- Kada smo spominjali cijenu od 1000 eura po kvadratu, mislili smo na cijenu bez PDV-a. Danas se cijene bez PDV-a kreću između 1150 i 1250 eura, što znači da smo ih povećali za 150 do 250 eura po kvadratu. Do povećanja je moralo doći jer smo kompletnu infrastrukturu naselja morali sagraditi o vlastitom trošku. Da se u gradnju infrastrukture uključila i država, koja poslije uredno naplaćuje cestarinu i sve ostale komunalne doprinose, mogli smo slobodno postići cijenu od 1000 eura po četvornom metru. Moram upozoriti da u razdoblju između 15. lipnja i 1. srpnja očekujemo rast cijena kvadrata stana u naselju na minimalno 1700 eura. Naime, sigurni smo da će se, nakon prvih useljenja, neprodani stanovi brzo prodati jer će svatko svoj stan u Zagrebu moći prodati po većoj cijeni od cijene stana u naselju Hoto Ville.

NACIONAL: Je li ikako moguće u zagrebačkom prstenu graditi stanove čija cijena neće prelaziti 1000 eura po kvadratu?
- Kad bismo dobili uvjete koje ima Program poticane stanogradnje (POS) napravili bismo stanove daleko ispod te cijene. Realna cijena koju bi ostvarili pod tim uvjetima iznosila bi 700 do 800 eura po kvadratu.

NACIONAL: Prije nekoliko godina najavili ste izgradnju poslovnog tornja u Zagrebu visokog 374 metra koji bi, sa svoja 104 kata, bio najviši u Europi i spadao među deset najviših u svijetu. U kojoj je fazi taj projekt?
- Svaki investitor koji osjeti da ne postoji dobra suradnja, vraća se otkuda je i došao. Tako je i sa mnom, poslao sam već dvije požurnice gradskim vlastima, ali do danas nisam dobio nikakav odgovor. U međuvremenu smo napravili naselje Hoto Ville, daleko kompliciraniji objekt od gradnje najvišeg tornja u Europi.

NACIONAL: Imate li u pripremi neki novi projekt?
- Naš slijedeći projekt bit će turistički kompleks 365 x 24. Htjeli bismo, prvi put u Hrvatskoj, napraviti naselje na moru koje neće biti sezonskog karaktera, već će imati sezonu svih 365 dana. Upravo je u tijeku traženje zemljišta koje mora biti veličine minimalno milijun kvadrata. Taj projekt sigurno neće biti špekulacija, kao što to nije bio ni jedan naš projekt do sada. Želimo na razini lokalnih i državnih vlasti postići konsenzus oko dogovora za izradu tog projekta. Hoto grupa ima vlastite resurse, projektni tim i inženjere za vođenje tog projekta, te smo u stanju cijeli taj grad, od škole, crkve, vrtića, kinodvorana, stanova za buduće djelatnike itd. napraviti u sljedeće dvije do tri godine.

NACIONAL: Prije devet godina proveli ste 100 dana na čelu nogometnog kluba Dinamo. Namjeravate li se danas, kao veliki dinamovac, aktivirati u klubu koji danas prolazi svoje najteže razdoblje?
- Ja sam navijač Dinama od glave do pete, tu nema spora, ali mi se bavimo preozbiljnim poslovima da bismo u ovim trenucima razmišljali o Dinamu. Jednostavno, to ne ide jedno uz drugo. Uz dužno poštovanje ljudima koji tamo daju svoj novac i koji vode Dinamo, po meni je pogreška kad se optužuju investitori jer u projektu mogu otići svi osim investitora. Onaj tko daje novac nije kriv, on može promijeniti projektante ili vođenje, ali on uvijek ostaje, te zarađuje ili gubi. Tako je isto i u Dinamu. Ako su gospoda Barišić i Mamić investitori, preuzimaju svu odgovornost na sebe. Mene Dinamo zanima u smislu da platim svoju godišnju kartu za ložu i idem gledati utakmice. Nama bi se kao investitoru bilo interesantno pojaviti tek onda kada bi se hrvatski nogomet podigao na neku višu razinu i kad bi na stadion dolazilo između 10.000 i 50.000 navijača. U tom bi se slučaju Hoto grupa pojavila kao vrlo jak partner Dinama. No tu ljubavi nema, jer po vrlo okrutnim pravilima igre u poslu kojim se bavimo, odluka naše Uprave je upravo takva kako sam se gore očitovao.

NACIONAL: Sredinom 1990. otkrili ste da bolujete od teške bolesti koju ste, srećom, uspjeli pobijediti. Kako se to iskustvo odrazilo na vaš privatni i poslovni život?
- Čitav sam se život bavio sportom i nikad nisam bio bolestan, a 1990. otkrio sam da bolujem od raka kostiju. Imao sam sreću da sam uspio doći do dva vrhunska ortopeda u Beču, dr. Kotza i dr. Windhagera koji su me operirali i spasili mi život. Nakon operacije bio sam 182 dana na kemoterapijama na kojima sam izgubio preko 30 kila i svu kosu. Tada sam shvatio da postoji neka nevidljiva nit između života i smrti. Ležeći 182 dana u bolničkom krevetu u Beču, razmišljao sam o velikim projektima i zaključio da nema projekta koji se ne može realizirati. Jasno, morate imati tim koji vas prati. Ja imam tim mladih, ambicioznih ljudi, velikih entuzijasta i zajedno ostvarujemo velike ciljeve. Najvažnija i najveća potpora u mom životu i svim projektima je moja supruga Nela. Ona mi je veliki oslonac i moja lijeva i desna ruka.


Zona bez carinaAkademik Vladimir Stipetić
NACIONAL: Što vidite kao prednosti Hoto shopping centra?
- "Hoto grupu pratim već godinama, njihov rad, sve njihove projekte, počevši od Castellum centra u Hebrangovoj ulici, restorana Gallo, Hoto tornja u Savskoj i njihove palače Zrinjevac na Zrinjevcu. Svi prostori iznajmljeni su respektabilnim najmoprimcima, počevši od Hrvatskog Telecoma u Hoto Tornju pa do danskog i portugalskog veleposlanstva na Zrinjevcu i ostalih. Posebno želim istaći da su u svim svojim projektima visokoprofitabilni. Ono po čemu je Hoto grupa postala prepoznatljiva svakako je kvaliteta, poštivanje visokih svjetskih standarda i postavljanje estetski beskompromisnih kriterija. Novi projekt Hoto Villa i Hoto shopping centra vidio sam u 3-D vizualizaciji. Shopping centar izgleda veličanstveno. Kupac će imati osjećaj kao da dolazi u dvorac koji blista: raskoš staklenih površina, ulica, trgova, galerija, bogatstvo hortikulture pružaju kupcu prekrasan ugođaj. Siguran sam, kupci će tu rado provoditi vrijeme."
NACIONAL: A lokacija Sveta Nedjelja?
"Predsjednika Hoto grupe gospodina Tomislava Horvatinčića poznajem iz vremena početka njegove poduzetničke karijere u Hrvatskoj. Restoran Babylon otvorio je 70-ih godina u Svetoj Nedjelji, blizu mjesta gdje sada gradi ovaj mali grad, Hoto Ville, zajedno s Hoto shopping centrom. U ono vrijeme bili su rijetki koji bi se usudili na toj lokaciji otvoriti tako luksuzan restoran. Gospodin Tomo Horvatinčić imao je viziju i hrabro se upustio u taj poduhvat. Vrlo brzo kvalitetom i uslugom uspio je privući elitnu klijentelu. Restoran je ostvarivao promet koji su drugi mogli samo sanjati. Bio sam svjedok, tražila se stolica više, čekali smo prezadovoljni što ćemo dobiti stol. Tamo je uvijek bila posebna atmosfera, pa je bio izniman doživljaj ići u Babylon. Bio je to uspjeh vizionara i uvjeren sam da će se ista priča ponoviti i s Hoto shopping centrom. Moje uvjerenje temelji se na činjenici da je centar iznimno dobro smješten između Zagreba i Samobora, te izvrsno prometno povezan autoputom Zagreb ? Ljubljana. Tu dolazimo do ključne stvari: Slovenija.
Ulaskom Slovenije u EU, hrvatsko tržište, naročito pogranično, postaje bescarinska zona. To su prednosti pred Grazom, Bečom i Italijom. Kupujući kod nas, Slovenci imaju pravo na povrat poreza. To je razlog što već danas susrećemo na parkinzima shopping centara sve više automobila sa slovenskim registarskim oznakama i to ima tendenciju rasta. Hoto shopping centar smješten je uz samu granicu sa Slovenijom i uvjeren sam da će Hoto grupa znati to iskoristiti te najmoprimci u centru ubrati položajnu rentu. Ipak, bitno je da to svakako bude centar specifičan i različit od postojećih, atraktivniji po svojoj ponudi i sadržajima. A od Hoto grupe očekujem da nas i ovoga puta, kao i uvijek do sada, impresionira vrhunskom ponudom najprestižnijih svjetskih brandova. Kako čujem, zanimanje za najam u Hoto centru pokazala su velika imena iz svijeta mode, raznovrsni gastronomski ponuđači i danas izuzetno aktualni wellness centri.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika