Radimir Čačić Unatoč lošim rezultatima lokalnih izbora za grad Zagreb i najavama o raskolu unutar HNS-a, te ostavci predsjednice stranke Vesne Pusić koja je bila nositelj zagrebačke liste, prošlotjedni sastanak stranačkog vrha pokazao je jedinstvo, kriza je brzo prevladana, a analiza ukupnih rezultata HNS-a postignutih na izborima pokazala je najveći rast mandata još od 1997. Mnogi promatrači zbivanja u HNS-u ističu kako je presudna podrška Vesni Pusić došla od bivšeg ministra i njezina bliskog suradnika Radimira Čačića koji je ostvario izvanredan rezultat u Varaždinskoj županiji gdje će iduće četiri godine biti župan. O posljednjoj krizi u HNS-u, spekulacijama oko približavanja HDZ-a i HNS-a, porukama birača nakon lokalnih izbora, povlačenju iz Sabora, te potezima i projektima koje planira pokrenuti u Varaždinskoj županiji razgovarali smo s predsjednikom Središnjeg odbora HNS-a Radimirom Čačićem.

NACIONAL: Prošlog tjedna pojavile su se medijske spekulacije o mogućnosti ostavke predsjednice HNS-a Vesne Pusić zbog loših izbornih rezultata u Zagrebu. Međutim, stranački vrh je na svom sastanku potpuno podržao sadašnju predsjednicu. Je li zaista riječ o nezadovoljstvu unutar redova HNS-a zbog zagrebačkih rezultata ili je raskol HNS-a potenciran iz redova drugih političkih stranaka, prije svega HDZ-a i SDP-a?
- Uvijek postoji strah od odgovornosti, kao i ambicije i želje nekih članova stranke, ali i ljudi u drugim strankama, da dođe do poremećaja, što je normalno u političkoj utakmici gdje sudjeluje mnogo igrača. Nekima smo smetnja u vlastitom prostoru, ali puno više na drugim stranama političkog prostora. S obzirom na našu poziciju građanskog centra, kod nas je to češće nego kod drugih, jer mi smo zaista jedina alternativa i HDZ-u i SDP-u pa je logično da postoje njihove želje da se odnosi u HNS-u poremete. Po objavi prvih rezultata lokalnih izbora svi su se u javnim izjavama vidjeli pobjednicima. Međutim, nakon analize novoosvojenih mandata i postotaka glasova na lokalnim izborima, jasno je da je trend osvojenih mandata HNS-a, od 1997. do danas, zapravo izvanredan. Prije četiri godine udvostručili smo broj mandata u odnosu na 1997., a 2005. utrostručili, i jedini smo uz HSP postigli uspjeh, dok su sve druge stranke bez iznimke pale. Nažalost, u Hrvatskoj se i brojevi gledaju kroz iskrivljenu optiku, jer je činjenica da smo mi bolesno centralizirana i metropolizirana zemlja, zapravo, hidrocefalus s golemom glavom i slabim tijelom. Kod nas je sve Zagreb, novac, kultura i politika. Zagreb je sa stanovišta izbornih rezultata jedna šestina biračkog tijela. U percepciji rezultati vam izgledaju tako da ako HNS postigne izvrsne ukupne rezultate i neprekinuti uzlazni trend od 1997., uključujući i zadnje izbore za lokalnu samoupravu, taj se isti rezultat želi zamagliti manjim postotkom na točci koja je svima važna, a to je Zagreb. Dok se do jučer HNS pokušavalo svoditi samo na Zagreb. To je za neke, posebno one koji ukupni pad kamufliraju relativno dobrim rezultatima u Zagrebu, atraktivna tema prije svega, zato što je predsjednica stranke bila i nositelj liste. To je učinila jer je takav bio zaključak predsjedništva. Svjesna pada podrške HNS-u i rezultata od 9,5 posto na prošlim parlamentarnim izborima, te opasnosti da bismo nažalost ozbiljno doveli u opasnost i prisutnost u gradskoj skupštini ako ona ne preuzme nošenje liste, bez obzira na to što ne vodi stranku u Zagrebu. Isticanjem svoga imena i svojim angažmanom otvorila bi se mogućnost stabiliziranja HNS-a u Zagrebu. Pad na 8,5 posto nije dramatičan pomak. On čak nije iznenađenje s obzirom na to da su nešto lošijem rezultatu pridonijele nezavisne liste Tatjane Holjevac usmjerene k liberalnoj poduzetničkoj komponenti biračkog tijela, te mnogo manje izborna lista Borisa Mikšića s desnom tvrdom retorikom, koja je nama potpuno neprihvatljiva. Ali je s druge strane, u jednom segmentu ljudi koji odbijaju podržati politički parazitizam, vjerojatno i on odnio jedan dio naših glasova.

NACIONAL: Mnogi u HDZ-u htjeli su vidjeti vas na mjestu predsjednika HNS-a, jer bi tada, kako kažu, lakše surađivali i bili spremni na koaliciju s HNS-om. Nije li do medijskih spekulacija o ostavci Vesne Pusić došlo i zbog pitanja koaliranja HNS-a s HDZ-om?
- Moje ambicije da budem predsjednik stranke su ispunjene, jer sam šest teških godina hrvatske politike vodio stranku koju je preuzela sadašnja predsjednica Vesna Pusić, i to u trenutku kad sam postao ministar u bivšoj vladi. To ne znači da ne mogu ponovno biti predsjednikom stanke. Ne radi se o tome, nego o potpuno krivom kutu gledanja. Siguran sam da nitko ozbiljan u Hrvatskoj ne misli da je HDZ taj koji će bilo što uvjetovati bilo kome tko ga želi podržati. To je stranka koja je potpuno krahirala, apsolutno je nesposobna, drži se na jednom glasu i traži partnere da bi opstala koji dan dulje na vlasti. Mi smo ti koji ćemo uvjetovati s kim možemo, hoćemo ili nećemo razgovarati. HDZ je stranka s naslagama blata i uprljanim rukama, koje sad polako pere i dobiva drugi profil, što je dakako pozitivno, kao i odbacivanje Glavaša, ali to je dug proces. Bit će vremena za političke kombinacije, jer će doći i trenutak kad će se HDZ stvarno a ne samo retorički pretvoriti u europsku konzervativnu stranku. HNS je velika stranka koja će pažljivo birati svoje partnere.

NACIONAL: Rezultati najnovijih lokalnih izbora pokazuju kako je biračima već dosta demagogije i uvijek istih, medijski eksponiranih, ali potpuno neefikasnih ljudi na položajima u lokalnoj zajednici. Nezavisne liste poduzetnika i personalizirana kampanja pojedinih političkih prvaka naišli su na vrlo pozitivne efekte. Kakva je zapravo bila poruka birača na prošlim izborima?
- Pokazalo se da HNS danas nema nikakvu alternativu kao stožerna stranka centra i taj smo prostor potpuno preuzeli. Imamo jako dobru sinergiju s drugim strankama centra kao što se vidi posebno u Varaždinu, Bjelovaru i Osijeku. Rezultati su vrlo dobri gdje god smo išli s nama bliskim stranačkim profilima i gdje smo odradili sve faze pripreme izbora, a to su organizacija, potpuna pokrivenost prostora, programi i leadership. U Varaždinu se vidi da ljudi žele suradnju, ozbiljnost, odgovornost i potpuno konkretne ličnosti na koje mogu vezati odgovornost za političku poruku da to ne bude u magli, amorfno i pod stranačkom zastavom. Takvo sazrijevanje nije bilo vidljivo prije četiri godine. U tri smo navrata zakonski predlagali neposredan izbor gradonačelnika i župana. Takav prijedlog bivša SDP-ova koalicija nije formalno odbila, ali je stavljen u ladicu. Prvo čitanje je prošao, ali ne i drugo. To nije bilo slučajno. Sadašnja vlast također je stavila u proceduru zakonski prijedlog, deklarativno ga podržala i obećala da će ga do jeseni 2004. staviti u proceduru, ali nakon toga ništa. Osim HSP-a, koji se barem ogradio od prijedloga, svi ostali su ga podržali i stavili u ladicu. To ja zovem političkim licemjerjem. Birači su pokazali da je naš zahtjev potpuno sazrio u biračkom tijelu. Oni će sve više biti okrenuti snažnoj građansko-liberalnoj komponenti koju objektivno ima HNS, a njegovi partneri u tome su HSLS, LS, PGS.

NACIONAL: Prilično dugo vremena niste bili kritički raspoloženi prema HDZ-u, što nije bio slučaj u prvoj godini njihova mandata. Što je razlog nekoj vrsti povlačenja?
- Oporba ne vodi izvedbene projekte, nego korigira i upozorava, a naš konkretan i uspješan potez bilo je zaustavljanje potpisivanja skandaloznog ugovora s Bechtelom, koji je odobrila Vlada, gdje smo spriječili da milijarde odu iz zemlje za preskupo plaćanje posla dodijeljenog bez javnog natječaja. Spasili smo tisuće radnih mjesta naših ljudi, koji su poslije dobili isti posao u kojem je Bechtel sudjelovao s ponudom milijardu skupljom. Našom akcijom spriječena je igra oko Sunčanog Hvara, tzv. javno-privatnog partnerstva koje na Hvaru nema nikakva opravdanja, opet bez natječaja. Spriječili smo mafijaški potez i igru oko Match telekoma, tvrtke koja je lažirala bankovnu garanciju Bance di Roma gdje su potencijalno milijarde kuna bile u igri. Najgore je da su se o svemu tome već donijele odluke na državnoj razini. Istodobno upozoravamo na stagniranje nezaposlenosti, relativni pad mirovina, stagnaciju plaća, eksploziju ukupnog državnog duga. Prosječan građanin ne prepoznaje tu kritiku kao upozorenje na loše vladanje državom i zato se činilo da naše praćenje stanja u gospodarstvu nije toliko snažno, jer su ljudi naučili da HNS nosi oštricu oporbene kritike.

NACIONAL: Nije li zatišje u kritikama na račun HDZ-ove vlade izostalo i zbog činjenice da će vam suradnja s HDZ-om biti potrebna kao županu Varaždinske županije?
- Ne bih se složio s tim. Postoji potreba suradnje HDZ-a kao vladajuće stranke na državnoj razini i oporbenih stranaka koje su na vlasti u županijama, a takvu sam suradnju i osobno promicao dok sam bio na mjestu ministra. Najviše je novca išlo upravo iz mog ministarstva u županije pod vlašću HDZ-a, jer su to bile županije pod posebnom državnom skrbi, ratom oštećene, brdsko planinska i nerazvijena područja. Ja sam samo na području Zadarske županije ostavio 29 potpisanih projekata osnovnih škola sa zatvorenom financijskom konstrukcijom koje su se gradile u prošlih godinu dana, a ukupno ih je bilo više od 200. Proračun Varaždinske županije je pola tisućinke državnog, a ona ima 4 posto stanovništva Hrvatske. Mi smo uvjerljivo na dnu hrvatskih plaća i naravno da imamo pravo o tome progovoriti.

NACIONAL: Za razliku od državne potpore projektima, županije moraju sve više funkcionirati kao tvrtke s jakim menadžmentom, a jedno od temeljnih stvari u budućnosti za svaku županiju bit će privlačenje novca iz pretpristupnih fondova EU. Kao dugogodišnji poduzetnik i jedan od najuspješnijih bivših ministara zasigurno znate recept kako doći do sredstava fondova.
- Mi prema državi imamo zahtjeve, za novac i projekte, a prema europskim fondovima trebamo samo temeljito argumentirane projekte, jer u EU već imaju novac predviđen za takvo što. Zasad smo se u Hrvatskoj pokazali najčešće nesposobnima da iskoristimo pretpristupne fondove. Neke županije su još 2003. upravo preko mog ministarstva završile regionalne programe kao podlogu za ta sredstva, dio je povukao već desetine milijuna kuna, a mi smo u Varaždinskoj županiji tek počeli razmišljati o tome. Iskustva tranzicijskih zemalja pokazuju da ni jedna zemlja nije iskoristila 100 posto ponuđeni novac, prosjek je čak ispod 50 posto. Za korištenje novca, uz rok, pretpostavka su kvalitetni projekti i prateći instrumenti, financiranje kroz svoj proračun i kreditiranje, a tek kad su projekti gotovi, između 25-75 tih sredstava se vraća. Dakle nema novca unaprijed. Projekte treba samostalno realizirati, a tek na bazi ugovora novac možeš dobiti natrag. Moramo obići baltičke zemlje, Slovence, Čehe, Mađare, prikupiti dobra i loša iskustva, pronaći konzultante. Tu nema mnogo utjecaja države, pa neuspjeh za propuste ne možemo pripisivati njoj jer su neki fondovi regionalnog karaktera usmjereni u županije. Ne možemo reći HDZ-ova nesposobna vlada nam ne da raditi, to nije točno.

NACIONAL: S obzirom na to da ste rekli kako EU nikome ne daje novac unaprijed nego tek nakon realiziranog projekta, kako je moguće s malo novca u županijskim proračunima napraviti projekte potrebne za razvoj, postoje li za takvo što već primjenjivi modeli?
- Svagdje je novac pokretač projekata, ali je on često i alibi jer se kaže kako nema novca pa se ne može ni napraviti kvalitetan projekt. Iz iskustva znam da novca često ima, ali ga nitko nije u stanju izvući na površinu. Županije moraju strateški razmišljati o svojoj budućnosti, što pretpostavlja dugoročna ulaganja i dugi rok vraćanja. Danas je zaista malo novca, a ulaganje će se morati vratiti tek za 10-20 godina i još k tome postoje i zakonske prepreke, jer se kao županija ne smijete zaduživati. Naime Vlada, koja je točno 52 puta više zadužena od svih općina, gradova i županija zajedno, prošle je godine zakonski dodatno onemogućila zaduženje jedinicama lokalne samouprave uz istodobnu eksploziju državnog duga od 13,4 posto samo u 2004. Dugoročna ulaganja su socijalna i tehnička infrastruktura, odnosno obrazovanje i zdravstvo s jedne strane, te struja, voda i ceste s druge strane. Najskuplji segment tehničkih ulaganja, autocesta, odrađen je, ali je još mnogo toga ostalo. Socijalna infrastruktura nije gotovo ni taknuta. Prema mojim analizama, primjerice za pretvaranje sadašnjeg dvosmjenskog i trosmjenskog rada osnovnih i srednjih škola u Varaždinskoj županiji u jednosmjenski sustav treba nam 250 milijuna kuna, a cijeli proračun ima nešto više od 100 milijuna kuna s investicijskim potencijalom od 15 milijuna kuna. Nismo mi jedini koji imamo probleme, ali svijet ih je prepoznao i našao rješenje. Bivša britanska premijerka Margaret Thatcher postavila je model javno-privatnog partnerstva još 1992. Ovog trenutka Britanci imaju 27 milijardi dolara u tim projektima, EU ga posebno predstavlja i daje dodatna sredstva za njegovu primjenu. I mi imamo zakonsku mogućnost da realiziramo javno-privatno partnerstvo. Velika je prednost tog modela što uz kvalitetnu izvedbu i optimum troškova održavanje u financijskom smislu ne predstavlja teret tekućeg proračuna, a nema niti tretman duga. Natječajem povjeravate privatnoj tvrtki koja je posebna formirana za određene projekte da uz pratnju određene banke tijekom 25-30 godina održava npr. školu koju vi koristite. S takvim modelom u Varaždinskoj županiji odmah dobivate mogućnost rekonstrukcije 50-ak srednjih i osnovnih škola, te izgradnju 10-ak dvorana, što je do sada bilo nemoguće.

NACIONAL: Je li u Hrvatskoj ikada primijenjen takav model?
- Ja sam radio jedan takav veliki projekt za bivšu vladu, ali ga je ova vlada zaustavila. Takav projekt nije nikad realiziran u Hrvatskoj, ali model postoji. Projekt sam radio za ministarstvo javnih radova i Ministarstvo znanosti. Na 17 tisuća kvadrata bivši vojni zatvor i bolnica u Vlaškoj, golemi kompleks u središtu Zagreba u vlasništvu države potpuno zapušten, koji i danas propada, a oba ministarstva plaćaju okolo milijune za najam prostorija i funkcioniraju na desetak različitih lokacija. Iz tog se najma u 30 godina mogla isplatiti kompletna rekonstrukcija, izgradnja i opremanje. Troškovi za proračun bili bi nula, Zagreb dobio bi reprezentativan objekt, a država funkcionalne prostore.

NACIONAL: Kako komentirate rad Povjerenstva za sukob interesa u slučaju protiv vas i predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića?
- Povjerenstvo je inicirano s namjerom skretanja pozornosti s afere Žužul i afere oko imovine premijera Sanadera. Prema očekivanju, HDZ je odbio istražno povjerenstvo za Sanadera i Žužula, a izglasao za Tomčića i mene. To samo pokazuje da su još jako daleko od europskog profila stranke. HNS je podržao osnivanje povjerenstva, jer ni na koji način ne dvojimo o tome da nikakva povjerenstva ne mogu narušiti mom ugledu te da će se još jednom pokazati da nismo svi isti i da postoje ljudi kojima vlast nije prostor za zlouporabu.