Objavljeno u Nacionalu br. 498, 2005-05-31

Autor: Nacionalova redakcija

PREKO GENERALA DO PREGOVORA

Blaškić, Norac i Gotovina ostat će bez činova

Tihomir BlaškićTihomir Blaškić Državni vrh Republike Hrvatske ozbiljno razmatra mogućnost donošenja političke odluke da se časnicima Hrvatske vojske osuđenima pravomoćnom presudom bezuvjetne kazne zatvora dulje od tri godine oduzmu činovi. Na popisu bi se našli umirovljeni generali Hrvatske vojske osuđeni za ratni zločin Tihomir Blaškić, Mirko Norac te bjegunac Ante Gotovina, navodno osuđen pred francuskim sudovima.

Takvim bi potezom hrvatski državni vrh, prije konačne odluke Vijeća ministara EU o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom 13. lipnja, pokušao još jednom uvjeriti glavnu haašku tužiteljicu da Republika Hrvatska čini sve u ispunjavanju Akcijskog plana za suradnju s Haaškim sudom.

Radi se o vrlo važnoj, prvoj točki Akcijskog plana koja se odnosi na jačanje svijesti hrvatske javnosti o potrebi poštovanja zakona i načela pravne države. Takvim bi se potezom ispunile najave i obećanja premijera Sanadera dana Vijeću ministara EU prije dva mjeseca da će se provesti kampanja senzibiliziranja javnosti u smanjenju masovne potpore koju uživa general Gotovina.

Hrvatsku javnost, smatra državni vrh, treba uvjeriti kako nitko nije iznad zakona i da su pred njim svi jednaki, odnosno da hrvatski časnici osuđeni pravomoćnom sudskom odlukom ne mogu biti nacionalni heroji, kakvima ih dobar dio hrvatske javnosti još uvijek smatra.

Štoviše, odluka o oduzimanju činova trojici generala neki visoki hrvatski dužnosnici smatraju ključnom za pozitivnu ocjenu haaške tužiteljice o suradnji s Haagom prije 13. lipnja, osim, naravno, u slučaju da se Gotovina u međuvremenu uhiti i preda Haaškom sudu. Ako državni vrh ne učini takav korak vrlo brzo, definitivno neće biti ništa od početka pregovora, smatraju u hrvatskoj Vladi. Vrlo vjerojatno hrvatski državni vrh odluku o tome donijet će početkom lipnja, a premijer Sanader odluku će priopćiti tužiteljici Carli Del Ponte kad posjeti Hrvatsku 2. lipnja.

Na hrvatske generale Norca, Blaškića i Gotovinu primijenio bi se članak 166. Zakona o službi u oružanim snagama koji vojnoj osobi oduzima čin u tri slučaja: ako joj prestane hrvatsko državljanstvo, ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od tri godine za kažnjivo djelo počinjeno s namjerom, te ako joj je pravomoćnom presudom vojnostegovnog suda izrečena kazna oduzimanja čina.

Predlaganje oduzimanja čina vojnoj osobi u nadležnosti je ministra obrane Berislava Rončevića, a njegov prijedlog razmatrat će predsjednik Stjepan Mesić kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga koji donosi odluku. Kako je riječ o političkoj odluci državnog vrha, svjedoči i to što je u proteklih godinu dana ministar Rončević, unatoč jasnoj zakonskoj odredbi i ispunjavanju njenih uvjeta za primjenu, nije pokrenuo nikakvu inicijativu za oduzimanje činova spomenutim hrvatskim generalima.

Očito je da Rončević čeka dogovor između predsjednika Mesića i premijera Sanadera. Nacional do zaključenja ovog broja nije dobio nikakav odgovor iz MORH-a na pitanje zašto ministar obrane već dulje ne primjenjuje Zakon o službi u oružanim snagama, odnosno članak 166.

Političke volje za primjenu članka 166. u proteklih godinu dana nije bilo ni kod predsjednika Mesića. Premda je ministar obrane Rončević zadužen za pokretanje procedure za oduzimanje činova, moralna odgovornost u ovom slučaju jednim dijelom leži i na predsjedniku Republike.

Budući da je Mesić nekoliko puta javno tražio od ministra obrane objašnjenje nekih poteza, poput potpisivanja Memoranduma o suglasnosti između SAD-a i Hrvatske o upotrebi hrvatskog teritorija za potrebe američke vojske ili slučaja kad ga je prozvao za spornu nabavu vojnih kamiona, potom kašnjenja u izradi nekih strateških vojnih dokumenata, na isti je način Mesić na sjednicama Vijeća za nacionalnu sigurnost mogao kao vrhovni zapovjednik i ključna osoba koja donosi odluku o oduzimanju čina upitati premijera Sanadera ili ministra obrane zbog čega ne pokreću zakonom predviđenu proceduru. Međutim, to se nije dogodilo, jer bi time postao predmet lavine optužbi i vrijeđanja braniteljskih udruga, kao i dijela javnosti koji ne razumije da se zakoni ne mogu u pravnoj državi primjenjivati selektivno ili prema emocijama.

Dakako, najveći je dio odgovornosti na premijeru Sanaderu koji nije smogao političke hrabrosti da Rončeviću naloži pokretanje takve procedure koju bi Mesić na kraju samo potvrdio. Upravo je Sanader, kad je nastupio pred Vijećem ministara EU s Akcijskim planom o suradnji s Haaškim sudom, nagovijestio vjerodostojnost hrvatske Vlade u provedbi pune suradnje s Haaškim sudom. Vjerodostojnost je značila nepostojanje sumnje u stvarne namjere i akcije premijera i članova Vlade kad je riječ o suradnji s Haaškim sudom. Ona bi svakako došla u pitanje kad Sanader ne bi provodio zakon prema kojem se hrvatskim generalima mora oduzeti čin ako su pravomoćno osuđeni na više od tri godine bezuvjetne kazne zatvora. Uslijedi li takav potez državnog vrha, ovoga tjedna bila bi to zapravo potvrda izjave glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte da Hrvatska surađuje samo kad joj se zaprijeti političkim posljedicama. Sve donedavno, kroz medijske napise za primjenu članka 166. spominjala su se imena generala Norca i Blaškića koji su pravomoćnom presudom osuđeni za ratni zločin, dok se Gotovina nije spominjao, jer nije osuđen za ratni zločin. Međutim, zakonska odredba u članku 166. ne poznaje vrstu kažnjivog djela nego pravomoćnost sudske odluke i kaznu dulju od tri godine. Gotovina je navodno pravomoćno osuđen na francuskim sudovima tri puta na ukupno 9,5 godina, o čemu je sredinom veljače pisao Jutarnji list. Gotovina je osuđen 1986. na pet godina zatvora za pljačku iz 1981., te je tu kaznu navodno i odležao. Zatim ga je sud 1993. osudio na dvije godine zatvora za sudjelovanje u nezakonitom uhićenju, otmici i iznudi te na kraju 1995. na 30 mjeseci za iznudu. U Gotovininu osobnom dosjeu u hrvatskom Ministarstvu obrane nikad nije navedeno da je igdje bio osuđivan. Također, u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu rekli su da im nisu poznate te presude i da Francuska nikada nije zatražila izručenje Gotovine, a da stvar bude zanimljivija, prije nekoliko godina Francuska mu je produljila putovnicu. Odvjetnički tim generala Gotovine reagirao je odmah na napise o kriminalnom dosjeu Ante Gotovine smatrajući dokumente falsifikatom i obavještajnom podvalom. S tim u vezi navode činjenice koje upućuju na to da se radi o falsifikatu: Gotovina je ranih 70-ih po ulasku u Legiju stranaca dobio novi identitet. Ni jedan službeni dokument nije izdan pod imenom "Ante Gotovina". Gotovina se služio pravim imenom tek nakon povratka u Hrvatsku. Prema tome, stoji u priopćenju, gotovo je nemoguće da postoje francuske kaznene presude protiv generala Gotovine pod imenom "Ante Gotovina".

Vlada je o navodnom kriminalnom dosjeu službeno obaviještena još 14. veljače 2004., jer ga je od Francuske dobila Carla Del Ponte. Francuska nikada nije raspisala tjeralicu za Gotovinom zbog spomenutih kažnjivih djela vjerojatno zbog unutarnjopolitičkih razloga, jer je Gotovina nakon boravka u Legiji stranaca obavljao za neke bivše visoke francuske državne dužnosnike osjetljive poslove političke prirode. Da su kojim slučajem Francuzi raspisali tjeralicu za Gotovinom ili mu uskratili putovnicu, Gotovina bi svoju priču vrlo lako mogao iznijeti u javnost, a njome bi vjerojatno bila nanesena velika politička šteta nekim francuskim političkim krugovima koji su i danas bliski francuskom državnom vrhu ili obavljaju visoke političke funkcije.

Glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte iskoristila je navodni kriminalni dosje generala Gotovine kao ključan argument da se Gotovina unatoč kriminalnoj prošlosti u Hrvatskoj veliča na svim razinama, od postavljanja jumbo plakata, dodjele titula počasnog građanina i tome slično te da hrvatska država ništa ne čini kako bi u javnosti razbila predrasude o liku i djelu hrvatskog generala. Da je kojim slučajem državni vrh odlučio oduzeti činove samo Norcu i Blaškiću, a ne i Gotovini, bila bi to izravna pljuska glavnoj haaškoj tužiteljici koja bi europsku sudbinu Hrvatske zamrznula na dulji rok. Oduzmu li se činovi trojici hrvatskih generala, sasvim je sigurno da će njihova mirovina biti znatno umanjena, a uloga u pričuvnom sastavu HV-a zanemariva.

U nedavnim razgovorima Hrvatske i radne skupine Europske unije u Luksemburgu naglašeno je da nema političkog rješavanja pitanja izručenja generala Gotovine nego da put Zagreba do Bruxellesa vodi samo preko Haaga, a to u praksi znači da radna skupina EU neće dati zeleno svijetlo Hrvatskoj za početak pregovora dok Carla Del Ponte ne kaže da je suradnja potpuna. Premda su Akcijski plan i njegovi rezultati u protekla dva mjeseca vrlo dobro prihvaćeni od EU i haaškog tužiteljstva, Hrvatska još ne može očekivati siguran početak pregovora u lipnju pa će oduzimanje činova osuđenim hrvatskim generalima biti vjerojatno jedini preostali potez hrvatskog državnog vrha radi dobivanja početka pregovora u lipnju. Ako pregovori počnu u lipnju, njihov će tempo odrediti Luksemburg koji predsjeda EU do 1. srpnja ove godine. Luksemburg, odnosno njegov premijer Jean-Claude Juncker, koji je naklonjen Hrvatskoj, odredili bi pregovore tako da se sve završi 2009. Poslije 1. srpnja hodogram određuje Britanija, koja bi sigurno učinila sve da Hrvatska, zajedno sa Srbijom i Makedonijom, uđe u EU oko 2012.

Desetak dana nakon Zagreba, odnosno 13. lipnja, Del Ponte će podnijeti izvješće Vijeću sigurnosti UN-a, a istog dana sastaje se i Vijeće ministara EU zaduženo za odluku o početku pregovora s Hrvatskom.


General bojnik Tihomir Blaškić, bivši zapovjednik Operativne zone Središnja Bosna, osuđen je na devet godina zatvora pred sudskim vijećem Haškog tribunala 29. srpnja 2004. Prvostupanjsko vijeće Haškog suda prije pet godina proglasilo je generala Blaškića odgovornim i osudilo ga na 45 godina zatvora za zločine počinjene u Lašvanskoj dolini tijekom rata u BiH, od kojih je najteži bio zločin u Ahmićima kada je 16. travnja 1993. ubijeno više od stotinu muslimanskih civila. Blaškiću je ukinut najveći dio presude, uključivši onaj u kojem se teretio za zločin u Ahmićima. Proglašen je krivim za zločin počinjen okrutnim postupanjem prema zatočenicima, što je uključilo i njihovo upućivanje na kopanje rovova i korištenje kao živi štit. Blaškić je pušten na slobodu nekoliko dana nakon objave presude jer mu je u zatvorsku kaznu uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.

General bojnik Mirko Norac osuđen je na riječkom Županijskom sudu 24. ožujka 2003. na 12 godina zatvora kao pripadnik gospićke skupine optužene za likvidacije srpskih civila na području Karlobaga kao i za dvije masovne egzekucije na lokacijama Pazarište i Lipova glavica u blizini Gospića. Presudom Mirku Norcu hrvatsko pravosuđe prvi je put osudilo visokog hrvatskog časnika za ratni zločin. Zajedno s Norcem za zločin su osuđeni na 15 godina Tihomir Orešković, bivši tajnik Operativnog štaba Lika, na 10 godina Stjepan Grandić kao zapovjednik streljačkog voda u Perušiću, a zbog nedostatka dokaza oslobođen je Ivica Rožić. Suđenje je trajalo dvije godine pod predsjedanjem riječke sutkinje Ike Šarić. General Mirko Norac trenutno služi zatvorsku kaznu u Glini.

General pukovnik Ante Gotovina navodno je pravomoćno osuđen na francuskim sudovima u tri navrata i to na ukupno 9,5 godina zatvora. Gotovina je osuđen prvo 1986. na pet godina zatvora za pljačku iz 1981. te je tu kaznu navodno i odležao. Zatim ga je sud 1992. osudio na dvije godine zatvora za sudjelovanje u nezakonitom uhićenju, otmici i iznudi te na koncu 1995. na 30 mjeseci za iznudu. Obje posljednje kazne Gotovina nije odslužio. Kada je 1992. protiv njega vođen krivični postupak, cijeli svijet je znao da je Ante Gotovina postao visoki časnik Hrvatske vojske koji je uspješno vodio akciju "Maslenica" u siječnju 1993. Isto tako, u to vrijeme francuski časnici nalazili su se na teritoriju UNPA zona u Hrvatskoj i redovito su komunicirali i pregovarali s Gotovinom. No francuski sud nikada nije raspisao tjeralicu protiv Ante Gotovine, niti je francuska vlada službeno ili neslužbeno tražila izručenje Ante Gotovine da bi se pojavio na sudu ili odslužio navodne zatvorske kazne.

Vezane vijesti

Gotovinina obrana traži odbacivanje novih teza tužiteljstva

Gotovinina obrana traži odbacivanje novih teza tužiteljstva

Obrana generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom pozvala je žalbeno vijeće da ne uzme u obzir nove argumente koje je na žalbenoj raspravi održanoj u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika