U lipnju u Zagrebu održati će se teniski turnir Zagreb Ladies Open čije je vlasnik licence slastičar Jonuz Aliti a direktorica Iva Majoli Kakve veze ima slastičar s tenisom? Ovo nije pitanje iz nekog vica nego pitanje koje postavljaju mnogi koji su doznali kako će se u lipnju u Zagrebu održati teniski turnir Zagreb Ladies Open čije je vlasnik licence slastičar Jonuz Aliti a direktorica Iva Majoli. Iako nije riječ o jakom WTA turniru već o nešto slabijem challengeru čiji će nagradni fond biti 75 tisuća dolara, to će ipak, nakon gašenja WTA turnira u Bolu, biti najjači ženski teniski turnir u Hrvatskoj. Osim što će nastupiti hrvatske tenisačice Silvija Talaja i Sanda Mamić, vrhunac turnira bit će ekshibicijski meč između Ive Majoli i Arantxe Sanchez-Vicario.
Jonuz Aliti doista je slastičar, vlasnik je slastičarnice "Centar" u Jurišićevoj ulici u Zagrebu i već je organizirao manji muški turnir u Zagrebu pod nazivom Medo Open. Ne smeta mu dosjetka o ?slastičaru tenisaču? iako zna da ona nije benigna. "To izgleda uvredljivo, neki su mi ljudi rekli da je to bezobrazno napisano u novinama, ali ja sam rekao 'zašto?'. Meni to ne smeta. Meni se čini da je takve napise potaknula grupa ljudi s lošom namjerom. Bez obzira na sve, moram reći neke stvari. Branko Horvat već deset godina radi muški 'challenger' turnir. Njemu nije u interesu da Zagreb dobije još jedan jaki teniski turnir zbog borbe za sponzore. Već kad sam organizirao turnir Medo Open, on me pitao zašto to radim. Od njega je potekla rečenica 'slastičar radi teniski turnir'. Ja sam to saznao od ljudi kojima je on to pričao. Baš me briga što je on to rekao. To bi bilo kao da ja kažem kako nitko više ne bi trebao otvoriti slastičarnicu u Zagrebu, naročito ako nije Albanac i slastičar", kaže 41-godišnji Aliti i dodaje: "Meni je bitno da su zadovoljni roditelji čija djeca treniraju tenis. Da bi se osvojilo desetak ATP ili WTA bodova, ta djeca moraju krvariti po Europi ili svijetu, a ovdje to mogu napraviti bez ikakvih troškova".
Jonuz Aliti rođen je u makedonskom gradu Tetovu gdje Albanci čine većinu. Godine 1977. doselio se u Zagreb gdje je njegov otac Zečir od 1952. vodio slastičarnicu "Centar". Otac mu je 1975. umro, slastičarnicu su isprva preuzeli stričevi, a kad su Jonuz i brat Sead odrasli, preuzeli su vođenje slastičarnice. "Nemam slastičarsku školu, završio sam srednju elektrotehničku 'Ruđer Bošković' u Zagrebu za rtv mehaničara. Znao sam da je slastičarnica dio obiteljske tradicije i da tu uvijek mogu raditi, no mene je zanimala struja, elektronika i slično. Zato sam upisao i elektrotehnički fakultet, ali ga nisam završio jer sam se trebao odlučiti između studiranja i vođenja slastičarnice. Odlučio sam preuzeti slastičarnicu", prisjeća se Aliti. U početku su se on i brat pored slastičarnice bavili trgovinom ugostiteljske opreme, no onda su podijelili poslove pa je Jonuz preuzeo slastičarnicu a brat Sead trgovinu ugostiteljske opreme.
Tenisom se Jonuz Aliti počeo rekreativno baviti 1986. "Tada sam prvi put primio reket u ruku. Bila je zima, dvorana je bila hladna, igralo se na betonu i sjećam se da smo zbog hladnoće igrali u rukavicama. Prvi trener bio mi je Ico Humić koji je danas trener nekih mladih tenisačica poput Nike Ožegović. Nakon mene počela je igrati i moja rodbina. Sjećam se da mi bratić tada nije mogao dobiti gem, a sad me rastura jer igra svaki dan a ja samo povremeno", kaže Aliti. Godine 1993. i Alitijev sin Emir, koji danas ima 14. godina, polako je počeo igrati tenis. Osim Emira, koji danas aktivno trenira tenis, trenirale su i dvije Alitijeve kćeri. "Počele su sa osam i deset godina. Starija Edita je rekla: 'Tata, meni se to ne da, ja ne bih trčala', a mlađa Emira: 'Ako ona ne ide, onda neću ni ja'. I tako su odustale. Edita je sada na drugoj godini studija menadžmenta u Dubrovniku", objašnjava Aliti.
To što su mu djeca trenirala ili još uvijek treniraju tenis nije nikakva referenca za dobivanje turnira. Međutim, 1995. Aliti se prvi put upoznao s organizacijom ženskog teniskog turnira. Te je godine u Teniskom centru Ravnice, gdje će se održati i Ladies Open Zagreb, održan WTA turnir s nagradnim fondom od 175 tisuća dolara. "Taj je centar zamišljen kao hrvatski Roland Garros, a Ivan Radošević je bio organizator. Ja sam tada s Danijelom Koletićem imao zajedničku tvrtku Media Look. Nas dvojica smo u stvari organizirali taj turnir jer smo sve radili za Radoševića, marketing i sve ostalo. On nas je tri mjeseca ranije odveo u Linz na WTA turnir da vidimo kako se to radi. Četiri dana bili smo gosti turnira. Sve smo naučili u roku od dva mjeseca iako Koletić prije toga vjerojatno nije znao ni kako se broje bodovi, no znao je marketinški dio posla. Ja sam radio teniski dio posla?, kaže Aliti.
S tim znanjem Aliti je polako počeo obilaziti turnire jer je sin Emir počeo nastupati na teniskim turnirima za mlađe uzraste. Tu je Aliti upoznao ljude iz Zagrebačkog teniskog saveza i Hrvatskog teniskog saveza i prije četiri godine sugerirao im je pokretanje nekog manjeg teniskog turnira iz kategorije Futures. ITF Futures turniri spadaju u svojevrsnu treću kategoriju teniskih turnira, nakon ATP i Challenger turnira. Uz pomoć Bojana Ružića, predsjednika teniskog kluba iz Čakovca i sponzora, pokrenut je Medo Open i nakon 16 godina na terenima zagrebačke Šalate ponovno se igrao profesionalni tenis.
Nova ideja o organizaciji ženskog turnira kod Alitija se javila kad je prošle godine ugašen WTA turnir u Bolu. "U Teniskom savezu razgovarali smo o tome kako u Hrvatskoj nema ženskog teniskog turnira a imamo sve više tenisačica. U Savezu su mi preporučili da, ako želim, mogu organizirati ženski turnir. Razgovarao sam s potencijalnim sponzorima kako bih vidio ima li interesa i tako sam pronašao tvrtke koje su zainteresirane za takav turnir. Na početku sam želio prijaviti turnir s nagradnim fondom od 25 tisuća dolara", objašnjava Aliti. Kako njegov sin Emir trenira tenis u Teniskom centru Iva Majoli i kako ga trenira njezin brat Dado, tako je Jonuz Aliti preko oca Stanka Majolija upitao Ivu bi li prihvatila mjesto direktorice turnira, što je ona i učinila. "Iva je predložila da se poveća nagradni fond a nakon razgovora sa sponzorima povećali smo nagradi fond na 50 a zatim i na 75 tisuća dolara. Na turniru će igrati Silvija Talaja i Sanda Mamić a možda dovedemo i Karolinu Šprem", optimističan je Aliti. Kako sam kaže, za dobivanje licence za organizaciju turnira ne treba ništa posebno, potrebno je samo platiti ITF-u šest posto od nagradnog fonda kao kotizaciju i dobivate licencu. Osim toga, ITF tada pošalje svoje ljude u inspekciju kako bi vidjeli zadovoljavaju li sportski tereni njihove kriterije i oni su rekli kako se na terenima u Maksimiru može igrati takav turnir. Njima je u interesu da ima što više takvih turnira kako bi se širila popularnost tenisa.
Čini se da je Alitiju trebalo samo malo upornosti i malo više novaca da bi organizirao ovakav turnir. Međutim, osim što se bavi tenisom, Aliti je odlučio uložiti novac u distribuciju ajvara u Americi. Naime, tijekom boravka u Miamiju prije nekoliko godina družio se s hrvatskim iseljenikom Nebojšom Čupinom koji mu je rekao da bi proizvodnja i prodaja kesten pirea u Americi mogla biti odličan poslovni potez. Nakon razgovora o kesten pireu dosjetili su se ajvara, ali onog iz domaće radinosti, kakav radi Nebojšina majka. "Veliki distributerski lanac u Americi zainteresirao se za domaći ajvar kakav je radila njegova mama. Ja sam pitao ženu kako radi ajvar, dao joj recept njegove mame i sve je ispalo odličnor. On je mislio da je za ajvar potreban velik proizvodni proces. Rekao sam mu 'ajvar je jedan proizvod a ja dnevno proizvodim 40 različitih kolača. Znači, nije nikakav problem proizvesti, pitanje je možeš li to prodati'. Poslali smo u Ameriku 12 tona ajvara da bismo nakon toga odlučili proizvoditi ajvar s ekološki uzgojenom paprikom i patlidžanom", kaže Aliti. Uskoro će u Ameriku otići prva pošiljka takvog ajvara, s tim da Aliti nije u Hrvatskoj našao ekološki uzgojenu papriku i patlidžan, tako da su ga morali uvoziti sa Sicilije. "Prošlog tjedna bio sam u Šibeniku kako bih dogovorio ekološki uzgoj paprike i patlidžana, bili smo i u Ministarstvu poljoprivrede kako bi seljaci koji tako uzgajaju povrće dobili neke poticaje. Nema potrebe da uvozimo povrće sa Sicilije. No ne bismo se zadržali samo na ajvaru, želimo ponuditi još neke proizvode poput marmelade. Dio između Biograda na moru i Benkovca ima zemlju koju treba iskoristiti, a 80 posto je neobrađeno", žali se Aliti.
Dakle, oni koji žele podmetati Alitiju sada bi ga mogli nazivati i poljoprivrednikom, ne samo slastičarom. Ipak, Aliti je ugledan član albanske manjine u Zagrebu te je član Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba koje ima 25 članova a stvoreno je u povodu posljednjih gradskih izbora. Međutim, Aliti je ubrzo digao ruke od članstva. "Bio sam nekoliko puta na sastancima, ali vidio sam da u vijeću sjede pogrešni ljudi. Oni nisu tamo da bi nešto radili i da bi pomogli Albancima u Zagrebu. Kad sam vidio borbu za predsjedničko mjesto u Vijeću, odmah sam rekao 'hvala, doviđenja, nemojte me više zvati jer neću doći'", ističe Aliti. Kudikamo mu je jednostavnije kad sam organizira nešto i pomaže ljudima. Tako je prošlog proljeća pomogao bolnici Rebro pri kupnji stroja koji im je trebao. "Dr. Josip Paladino bio je ravnatelj, bio sam u bolnici jer sam imao problema s kralježnicom, i doznao sam da im treba taj stroj. Darovao sam im dva dana prometa svoje slastičarnice. Isprva je trebao biti jedan dan, ali taj je dan padala kiša i malo smo zaradili. Zato sam dodao još jedan dan", kaže Aliti i zaključuje: "Meni nije bitna zarada u tenisu, meni je najvažnija zabava. Ne živim od tenisa, ja sam osigurao svoj život, mogu i bez tenisa i bez ajvara. Imam podršku u Teniskom savezu Hrvatske, nitko mi nije prigovorio, jedino ako pričaju meni iza leđa."