Ministarstvo pravosuđa priprema nove značajne promjene raznih zakona koji bi trebali bitno osnažiti funkcioniranje pravne države i pridonijeti transparentnosti pravosuđa, potvrdio je Nacionalu visoki Vladin dužnosnik. Nove mjere tiču se prije svega ubrzavanja postupka upisa vlasništva nad nekretninama, gdje Vlada namjerava znatno smanjiti broj dozvola koje su potrebne da bi se netko uknjižio kao vlasnik nekretnine. Najavljene promjene uvelike su povezane s osuvremenjivanjem gruntovnice, što je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt nedavno predstavila javnosti.

  Projekt gruntovnice na internetu građanima omogućuje uvid u zemljišne knjige što im pomaže da vide jesu li određene nekretnine opterećene, postoje li dodatni problemi i slično. Odmah po predstavljanju projekta čule su se i kritike da to građanima neće bitno pomoći da brže riješe svoje probleme jer svejedno moraju ići u gruntovnicu gdje moraju dugo čekati na potrebnu dokumentaciju. Krugovi bliski Vladi tvrde da se uskoro priprema povezivanje podataka gruntovnice i katastra, što će bitno osnažiti vrijednost ovog projekta. Kako bi se smanjile gužve u gruntovnicama, pripremaju se propisi koji će omogućiti odvjetnicima i javnim bilježnicima da i oni izdaju potrebne potvrde koje su dosad građani mogli dobiti jedino u gruntovnicama. Takvo ubrzanje rada i rasterećenje gruntovnica omogućit će povezane elektroničke baze podataka, a potvrde će se izdavati elektroničkim potpisom.

  Usporedo s time radit će se na verifikaciji podataka u zemljišnim knjigama. Građanima se namjerava ostaviti oko šest mjeseci da naprave uvid u podatke koji će se potom voditi kao verificirani, odnosno vjerodostojni.

  Osim toga, Ministarstvo pravosuđa priprema novi sustav dostave poziva za dolazak na sudove. Pravosuđe danas, tvrdi za Nacional visoki dužnosnik Vlade, troši oko 100 milijuna kuna godišnje na trošarine dostave sudskih poziva poštom. Ubuduće bi se ti pozivi trebali slati e-mailom. Očekuje se da će takvo slanje poziva najviše pridonijeti ubrzanju postupaka pred trgovačkim sudovima. Pripreme zakonskih promjena koje su potrebne da bi se to omogućilo također su već u tijeku.

  Ministarstvo pravosuđa radi i na uvođenju zakonskih promjena koje bi omogućile značajno skraćivanje vođenja postupaka. Te bi promjene nalagale drugostupanjskom sudu da samo jednom nakon uložene žalbe može vraćati predmet na odlučivanje prvostupanjskom Općinskom sudu, što dosad nije bio slučaj. Ubuduće bi, ako bi u nekom predmetu žalba došla drugi put, drugostupanjski sud morao donijeti pravomoćnu odluku.

  Ministarstvo pravosuđa radi i na promjenama stečajnog zakona koji bi u novom obliku ograničio rok vođenja stečajnog postupka. Planira se formiranje registra stečajnih upravitelja tvrtki koje vode stečajni postupak. Novost je da bi taj registar bio pri Ministarstvu pravosuđa koje bi preuzelo na sebe i edukaciju i izdavanje licenci za stečajne upravitelje. Dosad se o većini tih stvari odlučivalo pri sudovima. Nova centralizacija tih aktivnosti trebala bi spriječiti dugo vođenje stečajnih postupaka, ali i omogućiti da svi stečajni upravitelji ravnomjerno vode stečajeve. Dosad su o tomu tko će koliko stečajeva voditi odlučivali predsjednici sudova ili suci, što je u praksi dovelo do toga da neki stečajni upravitelji vode stečajeve desetaka tvrtki, dok neki nisu imali posla.

  Ministarstvo pravosuđa zatražit će od sudaca da dodatno uče engleski jezik. Na Pravosudnoj akademiji namjerava se raditi na dodatnoj specijalizaciji sudaca, tako da će neki suci samo suditi za organizirani kriminal, neki u obiteljskim ili radnim sporovima i slično. Izrađuju se i posebni programi za sudske savjetnike i pripravnike.

  Ministarstvo pravosuđa izradilo je i strategiju postupka mirenja i alternativnog rješavanja sporova, što bi također trebalo značajno rasteretiti suce i smanjiti broj zaostalih predmeta. U suradnji s Odvjetničkom komorom, a u skladu s uputama EU, radi se i na uvođenju besplatne pravne pomoći za socijalno ugrožene dijelove stanovništva.

  Ministarstvo u novoj verziji zakona o sudovima namjerava, osim glasnogovornika i menadžera, za najveće sudove uvesti i obvezu da svaki sud na vlastitom portalu objavljuje pravomoćne presude, u skladu sa standardima EU. Uz sve to, Ministarstvo u nekim područjima sve kvalitetnije surađuje i s nevladinim sektorom, što bi uskoro Hrvatsku moglo dovesti iznad prosjeka EU na području informatizacije.