Objavljeno u Nacionalu br. 501, 2005-06-20

 

NAJEZDA SHOPPING CENTARA

Rat trgovaca za 200 milijardi kuna

S milijardu kuna ulaganja, njemački Lidl namjerava ugroziti lidersku poziciju

Austrijski lanac SPAR otvorio je nedavno u Zadru prvi od nekoliko planiranih centaraAustrijski lanac SPAR otvorio je nedavno u Zadru prvi od nekoliko planiranih centara Iako se mnogima čini da je Hrvatska preplavljena velikim trgovačkim centrima, ulagači očito smatraju drukčije. Predstojeći ulazak Hrvatske u EU, bez obzira na točan datum, pokrenuo je lavinu gradnje novih trgovačkih objekata, a znakovito je da na tržište ulaze čak i novi trgovački lanci. I to ne bilo koji, riječ je o austrijskom Sparu, koji je u Zadru otvorio svoj prvi centar, i njemačkom Lidlu, koji gradi distribucijski centar u Jastrebarskom. Upravo je potonji lanac najviše zagolicao pozornost javnosti, budući da se radi o divu koji godišnje ima promet od 10 milijardi eura i najniže cijene u Europi, ali ga sindikati uporno prozivaju zbog odnosa prema radnicima. Na zapadnoeuropskom tržištu došlo je do zasićenja, pa su se strani lanci okrenuli na istok. Zbog približavanja datuma pristupa EU, zanimljivo je hrvatsko tržište, jer će nakon ulaska u EU doći i ograničenja gradnje novih trgovina vezana uz broj stanovnika na nekom području. Zbog toga stručnjaci iz sektora trgovine procjenjuju da će se u sljedeće tri godine u Hrvatskoj udvostručiti ukupan broj trgovačkih centara, a početak tog trenda osim lanaca Spar i Lidl najavili su trgovci koji od prije rade u Hrvatskoj. Naime, ni prezaduženim domaćim potrošačima poznati lanci ne čekaju mirno da ih konkurencija uništi. Tako je u Vodicama samo mjesec dana nakon početka radova otvoren novi prodajni centar lanca Plodine vrijedan 4 milijuna eura. Ova tvrtka sada ima 14 prodajnih centara, a do 2007. planiraju ih otvoriti ukupno pedeset u svim značajnijim hrvatskim gradovima. Istodobno, vodeći trgovački lanac Konzum agresivno se širi kupnjom manjih poslovnica, pa ih sada ima ukupno 400.
  Mnogi se pribojavaju da će agresivan ulazak novih lanaca na hrvatsko tržište značiti dvije stvari. Prva i manje opasna je promjena navika kupnje hrvatskih kupaca, koji će zbog vjerojatne propasti malih kvartovskih trgovina prema američkom i zapadnoeuropskom uzoru kupovati sve namirnice jednom tjedno. Druga i potencijalno opasnija izazvala je strah hrvatskih poljoprivrednika i ostalih proizvođača koji se boje da će strani lanci sa sobom donijeti i stranu robu koju prodaju jeftino pod vlastitim robnim markama. Ali dobri poznavatelji prilika u hrvatskoj trgovini smatraju da novi lanci, iako će uzdrmati tržište i promijeniti odnose, ipak neće moći požeti potpun uspjeh u Hrvatskoj kao što im je uspjelo drugim zemljama istočne Europe. Osim što je hrvatsko tržište izbirljivije od ostalih u regiji, čini se da je i akcija Hrvatske gospodarske komore "Kupujmo hrvatsko" koja je nedavno preimenovana u "kupujmo kvalitetno" pala na plodno tlo. Slovenski su mediji nedavno upravo uspjehu ove akcije pripisali činjenicu da je 2004. u hrvatskim prodajnim centrima prodano čak milijardu tolara (30 milijuna kuna) manje slovenske robe nego godinu prije.
  Takvu osviještenost o domaćoj proizvodnji očito nisu imali Mađari, pa tamošnji poljoprivrednici nisu raširenih ruku dočekali trgovačke lance. Održali su niz demonstracija protiv Lidla tvrdeći da taj lanac u maloprodaji prodaje robu po veleprodajnim cijenama. U Njemačkoj je 2000. Lidl zajedno s velikim lancima Wal-Mart i Aldi-Nord kažnjen jer je prehrambene proizvode prodavao čak ispod proizvodnih cijena. Lidl upravo dovršava gradnju distribucijskog centra koji se prostire na čak 35 tisuća četvornih metara u industrijskoj zoni Jastrebarskog blizu Zagreba. Veličina toga centra nagovještava ambiciju ugrožavanja nedodirljive pozicije Konzuma koji jedini raspolaže distribucijskim centrom te veličine, a Procjenjuje se da će se u RH u naredne tri godine udvostručiti broj trgovačkih centara koji koristi za opskrbljivanje svoga lanca od oko 400 trgovina. Još se ne zna kada će Lidl otvoriti prvu trgovinu, jer se pripreme odvijaju u potpunoj tajnosti u skladu s poslovnom filozofijom te tvrtke. Prema Nacionalovim izvorima, Lidl će vjerojatno odjednom otvoriti mnogo svojih trgovima diljem Hrvatske. U javnosti se spekulira da će broj trgovina biti između 170 i 300, pri čemu će u otvaranje svake biti uloženo između dva i pet milijuna eura. Ukupno ulaganje popelo bi se tako na čak milijardu eura. Lidl je poznat po poslovnoj filozofiji "hard-diskonta". Ona podrazumijeva građenje mnogo manjih prodavaonica veličine oko tisuću četvornih metara prodajnog prostora. Procjenjuje se da samo 20-30 posto ukupnog asortimana šoping centrima donosi 70-80 posto ukupnog prihoda. Asortiman je stoga ograničen na mali broj artikala, zaposleno je malo ljudi, pa su cijene vrlo niske. Unutar ciljanog asortimana bira se jedan dobavljač od kojega se traže najbolji uvjeti prodaje, budući da mu u diskontu nitko ne konkurira. Roba s najvećim obrtajem u pravilu postaje privatna robna marka, a upućeni tvrde da se u Lidlu nalazi čak 80 posto proizvoda njihove robne marke. Lidl ne ulaže nimalo novca u reklamu, a prodajni prostori su zapravo obične hale. Proizvodi često nisu na policama, nego jednostavno posloženi u ambalaži. Sindikat trgovine Hrvatske unaprijed se priprema za Lidlovu kontroverznu poslovnu politiku, pa se već pridružio sindikatima trgovine iz Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije, te je nedavno u Berlinu na sastanku Sindikata bez granica potpisao izjavu "Lidl, mi te promatramo" u vezi s kršenjem radničkih prava u tom velikom trgovačkom lancu. Njemački sindikat Verdi već je objavio "Crnu knjigu o Lidlu" u kojoj navodi svu negativnu praksu te njemačke kompanije prema radnicima, a dogovoreno je da i sindikati iz ostalih zemalja gdje Lidl posluje prikupljaju i javno objavljuju negativne primjere.
  U sljedećih nekoliko godina i Spar Hrvatska će otvoriti svoje hipermarkete u svim većim hrvatskim gradovima. Prvi prodajni centar u Hrvatskoj otvoren je u Zadru. U njega je uloženo oko 15 milijuna eura, a na ukupnoj površini od 9000 četvornih metara radit će 150 ljudi. Tvrtku Spar Hrvatska osnovao je Spar Austria, trgovački lanac koji posluje u sjevernoj Italiji, Češkoj, Sloveniji i Mađarskoj. U 2004. ova je tvrtka ostvarila konsolidirani promet od 3,94 milijarde eura, što je porast od 2,5 posto u odnosu na 2003. Razlog dolaska u Hrvatsku je jasan kada se sagleda činjenica da je Spar izvan Austrije, u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj i Češkoj, u 2004. ostvario ukupan promet od 2,62 milijarde eura, što je rast od 12,4 posto u odnosu na 2003. Kristina Klarić, glasnogovornica Spara, kaže da ta trgovačka kuća namjerava otvoriti hipermarkete u svim većim hrvatskim gradovima. Dodaje kako su svjesni činjenice da su Hrvati izbirljivi i naglašava kako Spar Austria već godinama uvozi brojne hrvatske proizvode i plasira ih na police svojih prodajnih centara u Mađarskoj, Sloveniji, Austriji i Češkoj. Tako je ukupan promet od prodaje hrvatskih proizvoda u 2004. premašio 7,5 milijuna eura. Kaže i kako na je policama INTERSPAR hipermarketa u Zadru prednost dana hrvatskim proizvodima, s naglaskom na proizvode iz zadarskog kraja. Generalni direktor tvrtke Helmut Fenzl dodaje kako za ovu godinu nisu planirana daljnja otvaranja, ali da će već sljedeće godine Spar otvoriti dva nova prodajna centra. Pri tome nije želio otkriti lokacije budućih centara.
  Talijanska grupacija Zamparini, jedan od osnivača Mercatonea, kupila je zemljište nekadašnje šljunčare Kikovica na Grobniku kod Rijeke gdje će u golemi trgovački centar uložiti oko 100 milijuna eura. Dosad je Gruppo Zamparini u Hrvatskoj investirao u Zagrebu, Osijeku i Splitu, no riječki projekt bit će najveći koji su dosad radili u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Gradnja trgovačkog centra u Kikovici počet će već ove godine, a završetak se očekuje početkom 2007.
  U Rijeci golemi centar otvara i Pevec, i to na području industrijske zone Kukuljanovo, u neposrednoj blizini kamionskog terminala. Pevec je još sredinom 2003. od Brodokomerca d.d. u stečaju kupio zemljište površine 58 tisuća četvornih metara, a krajem godine centar bi mogao biti i otvoren. Trgovački lanac Pevec osnovali su supružnici Višnja i Zdravko Pevec 1990. kao malu trgovinu rezervnim dijelovima i sitnom poljoprivrednom mehanizacijom. Danas zapošljavaju više od 1400 djelatnika, a unutar svojih djelatnosti Pevec je razvio i uslugu transporta diljem Hrvatske i Europe. Zanimljiv je i smjer kojim je ova tvrtka krenula, naznačivši put ostalim hrvatskim trgovcima. Pevec je uoči dolaska velikih stranih lanaca najavio širenje u Srbiju i Makedoniju, a u pregovorima za otvaranje trgovina u tim zemljama navodno nisu jedini.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika