Objavljeno u Nacionalu br. 501, 2005-06-20

 

GOST KOLUMNIST

Strategije razvoja znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj

Nema napretka bez suradnje znanosti i ekonomije

 Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sportaDragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sportaU Hrvatskoj je pokrenut niz promjena u cijeloj vertikali sustava odgoja i obrazovanja usmjerenih na poboljšanje kvalitete obrazovanja. Najveći dio promjena opisan je u strateškom dokumentu Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010. godine koji je 9. lipnja 2005. usvojila hrvatska Vlada. Navedeni dokument dobio je i potporu velikog dijela domaćih i inozemnih stručnjaka, posebice Nacionalnog vijeća za konkurentnost te Svjetske banke s kojom je upravo završeno pregovaranje o ugovoru o zajmu od 85.000.000 dolara za provedbu Plana. Ciljevi u Planu su ambiciozni ali ostvarljivi i nužni želimo li Hrvatsku pretvoriti u državu znanja. Na temelju Plana izrađujemo akcijske planove za njegovu primjenu. U realizaciji tog ambicioznog Plana potrebno je sustavno pristupati obrazovnom procesu, i to od najmlađeg uzrasta te u skladu s tim u predviđenim rokovima planiramo svako dijete u Republici Hrvatskoj uključiti u predškole kako bi se smanjila razlika u znanju između djece koja dolaze iz različitih društvenih skupina. U suradnji s lokalnom zajednicom, povratom određenih objekata koji su u nadležnosti drugih ministarstava, učešćem privatnog sektora kroz model javno-privatnog financiranja, potrebno je snažno krenuti u izgradnju dovoljnog broja školskih objekata, uključujući i športske dvorane, opremljene u skladu s pedagoškim standardima država EU, koji će osigurati toliko potrebnu jednosmjensku nastavu. Obrazovni ciljevi te ishodi učenja koji se navode u Planu, ali i u drugim dokumentima Ministarstva, kao i smjernice glede razvoja znanosti i tehnologija, koje se trenutačno provode, usklađene su s razvojnim ciljevima Europske unije.
Postupno ali sigurno postajemo dio integriranog sustava obrazovanja i znanosti u Europi, ne skrivajući ambiciju da postanemo i regionalni lider u sustavu obrazovanja. Hrvatska sustav obrazovanja i znanosti nastoji prilagoditi Lisabonskoj strategiji, kojoj je cilj da Europa do 2010. postane gospodarski najkonkurentnije društvo u svijetu. Međutim, otvoreni smo i za druge razvojne strategije koje se primjenjuju od SAD-a i Japana do Izraela, Indije i drugih država, svjesni da Hrvatskoj za brz razvoj trebaju neka rješenja i drugih sustava.
  U osnovnom školstvu napravljen je velik iskorak i već od ove godine eksperimentalno uvodimo Hrvatski nacionalni obrazovani standard (HNOS) koji će rasteretiti učenika nepotrebnih znanja, okrenuti ga istraživačkom i kreativnom radu, stjecanju sposobnosti rješavanja problema i cjeloživotnom učenju, a nastavnicima pružiti više slobode i prostora za kreativnost u izvođenju nastave i poučavanju. Već u prvoj godini HNOS-om će biti obuhvaćeno 50-ak osnovnih škola iz cijele Hrvatske, što je oko pet posto osnovnih škola, a za njegovu eksperimentalnu primjenu osiguran je novac. Vrlo intenzivno provode se već započete aktivnosti u učenju stranih jezika, a planira se da svi hrvatski osnovnoškolci do 2007. školu završe poznavajući dva strana jezika i informatički pismeni. U saborsku proceduru ovih su dana upućene izmjene i dopune Zakona o srednjem školstvu kojim se uvodi državna matura. Ona će zamijeniti dosadašnje razredbene ispite za upis na sveučilišta. Na sveučilišta studenti će se upisivati na osnovi uspjeha tijekom školovanja i položene državne mature. Samo studijski programi koji traže posebne vještine tražit će provjeru iz specifičnih vještina.
  Brojne rasprave ističu da bi bilo nužno da obrazovanje i osposobljavanje do prvog zanimanja postane obvezno u Republici Hrvatskoj, čime će se prevladati današnja situacija u kojoj određen broj srednjoškolaca ne završava srednjoškolsko obrazovanje. Naročito velike promjene moramo napraviti u strukovnom obrazovanju te smo zbog toga osnovali Agenciju za strukovno obrazovanje kojoj će biti cilj uskladiti zanimanja s potrebama tržišta rada. U Hrvatskoj se ovih dana primjenom Bolonjskog procesa stvaraju i preduvjeti za velik iskorak u kvaliteti i konkurentnosti hrvatskog visokog školstva. Uvjeren sam da će tomu pridonijeti integrirano i autonomno sveučilište koje će samostalno upravljati vlastitim financijama i stalno biti podložno usporedbi s inozemnim sveučilištima.
Sveučilišna nastava okrenuta studentima, nacionalni sustav praćenja i jamstva kvalitete, priznavanje diploma te, kako je istaknuto na Bergenskom skupu ministara obrazovanja i znanosti, "čvrsta povezanost znanosti i visokog obrazovanja", dodatno će pomoći realizaciji navedenog cilja. Na sveučilištima, čije će upisne kvote biti prilagođene potrebama razvoja gospodarstva i društva, primjenjivat će se mentorski sustav, što podrazumijeva veći broj profesora i asistenata u sustavu, a manji broj studenata u grupama.U cijelosti će zaživjeti binarni sustav visokog obrazovanja ili, drugim riječima, razvijat će se usporedo sveučilišni i stručni studiji. Na sveučilištima pokretljivost studenata s jednog na drugi studijski program osigurat će se bodovnim sustavom (ECTS, European Credit Transfer System). Vjerujem da će se omogućiti da svaki hrvatski student jednu godinu obrazovanja prođe u nekoj od stranih zemalja.
  Da bi Hrvatska ostvarila svoje ambicije, potrebno je primijeniti modele koji već funkcioniraju u državama poput Izraela ili Indije, koje sustavu obrazovanja i znanosti, razvoju ciljanih bazičnih znanosti od nacionalnog interesa te primjeni znanja u gospodarstvu i razvoju novih tehnologija daju prioritet, istodobno povezujući sve znanstvene potencijale svojih visokoobrazovanih ljudi u državi i inozemstvu. To je Izraelu omogućilo da najuspješnije u svijetu prodaje svoj "know how". I Hrvatska čini prve sustavne korake u tom planu i u odličnoj suradnji s hrvatskim Sveučilištima i znanstvenim institutima, a nakon Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika u domovini i inozemstvu radi se na povratku prvih petnaestak znanstvenika povratnika. U suradnji  s Nacionalnom zakladom za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH nastojimo osigurati dostatna sredstva kako bi se povratnici što kvalitetnije uključili u naš sustav. Međutim, važno je da znanstvenici koji i dalje ostaju živjeti izvan domovine raznim oblicima lobiranja, zajedničkim projektima, imaju iznimnu ulogu u razvoju hrvatske znanosti i njenoj prezentaciji u svijetu. Hrvatska mora težiti standardima zemalja EU. Za one najrazvijenije Barcelonski protokol predviđa da do 2010. odnos izdvajanja iz bruto domaćeg proizvoda za znanost i tehnologiju bude 1 posto proračuna i 2 posto iz gospodarstva i privatnog sektora. Hrvatska će, prije nego što bude mogla postići ciljeve Barcelonskog protokola, morati postići visoku razinu znanstvenog razvoja i razvoja gospodarstva, što se mora sustavno voditi.
  Cilj nam je uključiti što veći broj mladih ljudi u sustav visokog obrazovanja. Zbog toga je važno voditi računa o socijalnoj komponenti studiranja te osigurati svima koji to žele jednako pravo na studij. Kriterij izvrsnosti mora biti konačni cilj. Kroz posebne programe potpore, u skladu s našim programom cjeloživotnog obrazovanja, potrebno je da najveći dio onih koji su na burzi krenu u izazove obrazovanja (prekvalifikaciju) za ona zanimanja koja su potrebna hrvatskom gospodarstvu. Sustav nagrađivanja najboljih, skrb za nadarene i svijest o toleranciji mora zaživjeti u hrvatskom društvu.
  Hrvatska će se od sadašnjeg vrlo malog postotka registriranih patenata, koji su rezultat istraživanja, postupno morati približavati prosjeku razvijenih država. Primjerice, Weizmann Institute of Science u Izraelu gotovo 30 posto s prihoda ostvaruje od prava intelektualnog vlasništva.
  Pokrenuta je suradnja s vodećim stručnjacima Weizmann Institute of Science i Technion-Israel Institute of Technology, njemačkog Instituta Max Planck te sa stručnjacima s više finskih i norveških znanstvenih ustanova kako bismo u modernizaciji hrvatskih instituta iskoristili njihova iskustva. U suradnji s tim institucijama već ove jeseni vrednovat će se hrvatski javni instituti, počevši od Instituta "Ruđer Bošković". Mnogi to smatraju prvim potezom u vanjskom i neovisnom vrednovanju jedne hrvatske znanstvene institucije.
Za razvoj cjelovitog sustava znanosti i tehnologija treba snažno razvijati poslovnu suradnju između javnih znanstvenih instituta i privatnih ulaganja u znanost, kao što je to s Institutom za informatičke inovacije (I3) koji okuplja vodeće svjetske stručnjake iz informacijskih tehnologija i koji u suradnji s Institutom "Ruđer Bošković" uskoro počinje rad na razvoju i prodaji hrvatskog "know howa" s područja informacijskih tehnologija. Sve to dovest će do osnivanja malih i srednjih tvrtki utemeljenih na znanju. Već danas od gotovo 240 tehnologijskih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, kojima je cilj rezultate znanstvenih istraživanja usmjeriti prema gospodarstvu, otvoreno je 30-ak novih, na znanju utemeljenih tvrtki. U sklopu već započetog stvaranja hrvatskog inovacijskog sustava, gdje postoji sustavna potpora inovacijama, povezivanje gospodarstva sa znanošću i promicanje znanja kao nacionalnog bogatstva, hrvatsko gospodarstvo iskazuje sve veći interes za suradnju sa sustavom znanosti. Cjeloviti i sustavni pristup znanosti i obrazovanju s jasno definiranim nacionalnim interesima preduvjet su za razvoj svakog društva, pa tako i hrvatskog.

Vezane vijesti

Kapetana Dragan uskoro u Hrvatskoj?

Kapetana Dragan uskoro u Hrvatskoj?

Australski Federalni sud odbacio je u petak žalbu kojom je osumnjičeni ratni zločinac Dragan Vasiljković, poznat i kao "kapetan Dragan", želio… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika