Odluka Glavne skupštine tvrtke IPK Kandit da se dioničarima isplati vrlo visoka dividenda od 20 kuna po dionici otvorila je pitanje stvarne strukture vlasništva osječkog proizvođača slatkiša, čiji je dio odnedavno i Kraš. Na temelju odluke Glavne skupštine IPK Kandit dioničarima će isplatiti oko 11 milijuna kuna dividende iz zadržane dobiti do 2000. godine, što je čak petina nominalne vrijednosti čitave tvrtke. Iako se dividenda isplaćuje iz stare zadržane dobiti, neobično je da je ona za tri milijuna kuna veća od prošlogodišnje zarade Kandita. Kandit je nominalno pod kontrolom zaposlenika kompanije i Uprava na čelu s Josipom Pavićem stalno ističe kako je privatizacija Kandita primjer dobro vođenog radničkog dioničarstva. No poznato je da najveći pojedinačni paket dionica, 24,9 posto, drži tvrtka Premisa čiji su vlasnici 37 visokopozicioniranih ljudi iz sustava IPK Osijek. Premisa je pod kontrolom tvrtke Zavod za ekonomiku u kojoj se kao vlasnici ponovno pojavljuju isti menadžeri i njihove supruge. Uz Premisu i Kraš, najveći pojedinačni dioničari Kandita su članovi njegove uprave. Iako se pojam radničkog dioničarstva stavlja u prvi plan, činjenica je da prvih 50 dioničara drži 82 posto Kandita.

  Isplata visoke dividende u nekim se financijskim krugovima povezuje upravo s načinom na koji je tvrtka Premisa stekla dionice Kandita. Ta je tvrtka 2004. postala vlasnik tih dionica koje su dotad bile trezorske dionice. Slučajno ili ne, ukupni iznos predviđene dividende jednak je iznosu obveze za plaćanje dionica Premise, pa se neki analitičari pitaju hoće li menadžment Kandita iskoristiti dividendu iz zadržane dobiti za plaćanje svojih obveza za dionice koje su još uvijek pod zalogom.

  Vlasničke intrige u Kanditu, prema nekima, dio su šire borbe koja se odvija na konditorskom tržištu između Kraša i širokobriješkog tajkuna Mirka Grbešića, vlasnika bjelovarskog proizvođača keksa Koestlina. Grbešićev plan navodno je okrupnjavanje dijela konditorskog tržišta kupnjom Kandita i Karoline. Zajedno s Koestlinom Grbešić bi tako dobio konditorski lanac s 15 posto udjela na tržištu, čime bi dosegao polovicu Kraševa tržišnog udjela. Njegove ujedinjene tvrtke postale bi tako zanimljive nekom velikom prehrambenom igraču iz inozemstva. Toj teoriji na ruku ide nedavna sporna odluka dioničara Kandita o dokapitalizaciji tvrtke kako bi se Grbešiću omogućilo da uplatom od 17 milijuna kuna stekne vlasnički udio od 25 posto. Koliko je dvojbena odluka dioničara pokazuje ono što se dogodilo samo nekoliko dana poslije – Grbešić je na burzovnoj dražbi na kojoj ga je Kraš porazio za 20 posto Kandita ponudio čak 60 milijuna kuna.