Psihologinja Mirjana Krizmanić: "Dobre strane ovakvog izbora su da se uopće spomenu neka imena i izvuku iz zaborava, a loše što se ljude vrednuje samo prema jednoj osobini ili svojstvu ili dostignućima u jednom području, ne vodeći računa ni o čemu drugom"Veliki Nacionalov izbor za najznačajniju Hrvaticu u povijesti ulazi u završnicu. Od 4. srpnja, kada je anketa pokrenuta, do 22. srpnja za svoje je favoritkinje glasovalo više od 2200 osoba. Za razliku od prošlog tjedna, kada se u poretku prvih triju kandidatkinja dogodio obrat u vodstvu, u proteklih sedam dana promijenio se samo poredak na drugom i trećem mjestu. U vodstvu je i dalje skijašica Janica Kostelić, na drugo se mjesto ponovo popela političarka  Savka Dabčević-Kučar, a na trećem mjestu je književnica Ivana Brlić-Mažuranić. No kako je posljednjih dana Ivana Brlić-Mažuranić u nekoliko navrata oduzela vodstvo najboljoj hrvatskoj skijašici, konačan rezultat izbora ostaje neizvjestan do kraja.
  Čitatelji Nacionala za svoju favoritkinju među 35 kandidatkinja mogu glasovati do 5. kolovoza, i to putem web portala www.nacional.hr ili pozivom na broj telefona 060 566 566.

  Mirjana Krizmanić, psihologinja i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
  "Moram priznati da ne mogu odgovoriti koju ženu smatram najznačajnijom Hrvaticom navođenjem jednog imena, jer su kriteriji po kojem su ove Hrvatice odabrane različiti. Na primjer: po umjetničkom dometu u području vokalne glazbe tu su Zinka Kunc, Ruža Pospiš-Baldani, Dunja Vejzović i Milka Trnina, a ja bih dodala i Ljiljanu Molnar-Talajić, i tko će sad reći koja je od njih bolja i zašto? Slično vrijedi i za druga područja, jer tu ima iznimnih znanstvenica, na primjer Dunja Rihtman Auguštin, Mirjana Gross, Nada Klaić, Sibila Jelaska. Ima sportašica, slikarica i kiparica, književnica i političarki, ali kako ih i po čemu usporediti, kad je svaka od njih u svom vremenu bila vrlo uspješna? No kad bih se baš morala odlučiti, kolebala bih se između Dore Pejačević i Slave Raškaj. Obje su uspjele ostvariti svoje umjetničke talente u vremenima kad je položaj žena bio mnogo teži nego što je danas, što osobito vrijedi za Slavu Raškaj, koja je još bila opterećena i svojom gluhoćom.
  Po mom mišljenju ovakvi su izbori zapravo uvijek nemogući, jer uspoređujemo kruške i jabuke. Kako na primjer usporediti vrhunsku umjetnicu s vrhunskom znanstvenicom? Koja je od njih važnija, vrjednija i za koga, u kom vremenu? Osim toga, procjenjujemo žene prema istaknutosti u njihovoj struci, a pitanje je treba li uopće isticati nekog tko je imao sposobnosti i talenta, pa ih je imao i prilike ostvariti i u tome uživati. Pri tome ništa ne znamo o njihovim drugim vrijednostima, na primjer kakve su bile kao ljudi, prijatelji, majke, supruge. Moglo bi ih se uspoređivati i po utjecaju koji su imale na druge žene ili druge ljude, ali znamo li to? Osim toga, je li važnije da netko krasno pjeva ili da je dobar i pošten čovjek ili iznimna, požrtvovna majka? Dobre strane ovakvog izbora su da se uopće spomenu neka imena i izvuku iz zaborava, a loše što se ljude vrednuje samo prema jednoj osobini ili svojstvu ili dostignućima u jednom području, ne vodeći računa ni o čemu drugom.
  Kada je riječ o položaju žena u hrvatskom društvu, mislim da je on danas svakako bolji nego što je bio, primjerice, u vrijeme Slave Raškaj. Žene se danas mogu slobodno školovati i natjecati s muškarcima u gotovo svim zanimanjima, ali su još uvijek manje cijenjene (a i manje plaćene) od svojih jednako ili manje sposobnih muških kolega. Mislim da se žene još moraju potvrđivati u gotovo svim zanimanjima, da smo još uvijek jako patrijarhalno društvo (ponovno više nego što smo to bili prije 20 godina), pa da i same žene i dalje tako odgajaju svoje sinove i žele im supruge koje će im "dobro kuhati i rađati djecu". Drugim riječima, sve u čemu je položaj žena još uvijek teži nego položaj muškaraca barem djelomično je djelo i samih žena."

  Ana Lederer, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu
  "Izbori i ankete potpuno pojednostavnjuju stvarnu važnost pojedinih ličnosti i njihovih biografija, a posebice povijesnih okolnosti, pa se to odnosi i na ovaj izbor 'najznačajnije Hrvatice u povijesti'. Osim toga, neke i nepravedno izostavljaju. Ankete su možda jedino moguće kao godišnji izbori iz produkcije (npr. knjiga, predstava), ali zapravo ni u jednoj varijanti nisu relevantna procjena, nego trenutačna medijska atrakcija: činjenica da smo dnevno zatrpani izborima svih vrsta još više dezavuira smisao toga žanra. Jedina dobra strana izbora i anketa koji se bave umjetničkim i znanstvenim ličnosti u tomu je što se tom prigodom u javnom medijskom prostoru bavimo ili, bolje reći, podsjećamo na neke ozbiljne, velike i zbilja zanimljive biografije i opuse, koji barem na trenutak pokazuju kako nisu samo manekeni, voditelji i nogometaši jedine teme.
  Svaka je na vašoj listi kandidatkinja posebna i zaslužuje glas, od Ivane Brlić-Mažuranić i Zagorke do Slave Raškaj ili naših suvremenica. Ali moram li izdvajati, ponajprije će to biti sve one velike kazališne umjetnice, a moram li izdvojiti samo jednu, onda će ta za mene biti prva među jednakima, predstavljajući i sve druge – Milka Trnina. Povijesno najudaljenija od svih kazališnih umjetnica na listi, Trnina je do danas pojam, gotovo mit, nevjerojatna pjevačica i izvanredna međunarodna slava. Pogledamo li položaj žene umjetnice u povijesti kazališta, imat ćemo dobrim dijelom pogled i na položaj žene kroz povijest općenito. Koliko je desetljeća trebalo da se društveno ne stigmatizira kazališna profesija, da se ona građanski prizna, a žena na kazališnoj sceni pogotovo? Zato upravo na povijesnim i društvenim okolnostima 'pada' anketa koja bira najznačajniju Hrvaticu. Ove se biografije ne mogu uspoređivati, jer za žene su se te okolnosti radikalno mijenjale, uostalom, nije bilo tako davno da su bile u nezavidnoj poziciji, nisu se mogle obrazovati i raditi. Danas je situacija bitno drukčija, za profesionalnu afirmaciju žena neusporedivo bolja, usprkos još uvijek brojnim predrasudama. Između moje bake i mene, dakle kroz samo tri generacije, položaj žene ipak se promijenio, mogućnost je moga izbora nemjerljivo veća. Lista koja to ne razlikuje možda i nema pravoga smisla."

Top 10
1.Janica Kostelić
2.Savka Dabčević-Kučar
3.Ivana Brlić-Mažuranić
4.Marija Jurić Zagorka
5.Katarina Zrinski
6.Vesna Parun
7.Zlata Bartl
8.Milka Trnina
9.Đurđica Bjedov
10.Marija Ujević Galetović