Dobro pripremljen za intervju našem listu, Schook odaje sliku osobe koja ništa ne prepušta slučaju. U njegovu uredu u NATO-ovu stožeru zatekli smo ga s nekoliko Nacionalovih izdanja, ne krijući posebno oduševljenje nedavnom naslovnicom: Gdje ljetuju najljepše Hrvatice Američki brigadni general Steven Schook prvi je zapovjednik NATO-ova stožera u Sarajevu, koji je službeno inauguriran 2. prosinca 2004. Schook je ujedno i posljednji zapovjednik SFOR-ove misije u BiH. Rođen je u Mt Clemensu u državi Michiganu. Diplomirao je na američkoj vojnoj akademiji i na ratnom pomorskom koledžu. Služio je u Združenom stožeru kao šef Odjela za konvencionalne ratne planove, u Zapovjedništvu vojske Sjedinjenih Američkih Država u Georgiji te predvodio i Odjel za združenu doktrinu, operativne planove i interoperabilnost.

U svojoj vojnoj karijeri Shoock je postao i dobar znalac balkanskih vojnih i sigurnosnih prilika. Imenovan je zapovjednikom SFOR-a dok je obnašao dužnost šefa stožera pri KFOR-ovu stožeru u Prištini. Prema njegovim riječima, tijekom jednogodišnjeg mandata u BiH želi obaviti znatan dio vojnog posla u BiH, a bit će ponosan ako se za njegova mandata prihvati zakon o reformi obrambenog sustava u BiH.
Službeni je zadatak NATO-ovih pripadnika u BiH pomagati vlastima da se što prije i učinkovitije prihvate zakoni kojima se regulira reforma obrane, olakšava uhićenja osoba optuženih za ratne zločine, ali i protuterorističke aktivnosti.

General Schook je oženjen i ima dvoje djece. U slobodno vrijeme igra košarku, a ljubitelj je i golfa. Poznat je po svojoj odlučnosti, ambicioznosti, a napose po temperamentu koji nije uspio zatomiti u jednoj bosanskohercegovačkoj televizijskoj emisiji kada je izrevoltiran pitanjem napustio snimanje emisije. Dobro pripremljen za intervju našem listu, Schook odaje sliku osobe koja ništa ne prepušta slučaju. U njegovu uredu u NATO-ovu stožeru zatekli smo ga s nekoliko Nacionalovih izdanja, ne krijući posebno oduševljenje nedavnom naslovnicom: Gdje ljetuju najljepše Hrvatice. Želio bi ljetos posjetiti i Dubrovnik bude li imao vremena te uspije li, kaže, pronaći slobodno mjesto u nekom od dubrovačkih hotela.

NACIONAL: Kako ste donijeli odluku da prihvatite misiju prvog NATO-ova zapovjednika u BiH?
- To je zanimljiva priča jer sam prethodno bio na Kosovu u sklopu KFOR-ove misije. Negdje u ožujku prošle godine nakon eskalacije sukoba, Kosovo je posjetio zapovjednik NATO-a za Europu i tom me prigodom pitao bih li pristao biti posljednji SFOR-ov zapovjednik u BiH, odnosno bih li pristao obaviti proces tranzicije između SFOR-a i NATO-ova stožera u Sarajevu. Pristao sam jer sam ujedno u toj odluci vidio priliku da ostanem duže na Balkanu.

NACIONAL: Koliko traje vaš mandat?
- Mandat zapovjednika NATO-ova stožera u BiH traje godinu dana, a ja sam ovdje devet mjeseci.

NACIONAL: U toj jednoj godini što možete obećati da ćete učiniti, a po čemu će vas građani BiH moći pamtiti?
- To su dvije stvari koje su toliko važne da bih ih ja nazvao uspjesima. To vjerojatno neće biti samo zbog toga što sam ja zapovjednik NATO-ova stožera, nego zato što su u te dvije stvari uključene zajedno zemlje iz regije. Prva iznimno važna stvar koja se radi jest reforma obrambenog sustava u BiH. Konkretno, u prošli ponedjeljak Komisija za reformu obrane BiH, u čijem su sastavu i pripadnici vladajućih stranaka, parlamenta, vlade i drugi, sastavila je Nacrt zakona koji će dovesti do fundamentalnih promjena u obrambenom sustavu. Iskreno vjerujem da će se ti zakoni prihvatiti i na entitetskim razinama i na državnoj razini i da ćemo u kolovozu imati jedan zakon koji bi trebao rezultirati temeljnim promjenama u BiH, a to su da će BiH imati jednu vojsku, jedno ministarstvo obrane na državnoj razini, jedan zajednički proračun, profesionalne vojne snage koje neće biti zasnovane na regrutaciji te održivu vojnu strukturu koja će moći ući u NATO.

Druga važna stvar je promjena situacije glede uhićenja osumnjičenih za ratne zločine ali u regionalnom smislu. Naime, dogodile su se dvije stvari koje su uvelike utjecale na promjenu situacije u vezi s pitanjem optuženih za ratne zločine. Prva je odluka koju je Europska unija donijela za Hrvatsku i izručenje generala Ante Gotovine. Takva odluka prema Hrvatskoj utjecala je na SiCG da i on na neki način promijeni svoj stav o optuženima za ratne zločine. Mislim da su svi u regiji uistinu na neki način shvatili da je put u NATO i EU upravo povezan s uhićenjima optuženika za ratne zločine.

NACIONAL: Što se dogodilo da su odjedanput države u regiji to shvatile?
- Jako je utjecao dosljedan stav međunarodne zajednice o promjeni situacije u cijeloj regiji. Eto jednog primjera: do studenoga prošle godine niti jednu osobu osumnjičenu za ratne zločine nisu uhitile vlasti BiH odnosno Republike Srpske. Od studenoga 2004. uhićene su 23 osobe i predane sudu u Haagu, a sve do tog studenog NATO je bio jedini zaslužan za uhićenje tih osoba. Mislim da je i SiCG učinio važan napredak jer je počeo osuđivati mrežu potpore Radovanu Karadžiću. Otkako je vlast u SiCG poduzela te mjere, i u BiH je zabilježeno i ostvareno dosta napretka u mnogim ustanovama. Primjerice, u sklopu Državne granične službe BiH učinjen je napredak, MUP Republike Srpske i njihova specijalna policija izručili su neke optužene za ratne zločine. Točno je da su sve te predaje bile na dragovoljnoj bazi, ali ipak se vidi da su se ljudi koji su odgovorni za takve stvari počeli baviti tim problemom i osjeti se golem napredak. To je jedna strašna promjena. Ali mislim da je za tu situaciju iznimno važan dosljedan stav međunarodne zajednice koja je rekla da nema ulaska u NATO i EU bez predaje optuženih za ratne zločine Haagu.

NACIONAL: Možemo li zaključiti da su pritisak i uvjeti jedini način koji može dati konkretne rezultate?
- Taj uvjet međunarodne zajednice nije samo fokusiran na BiH. To je regionalna stvar. Uvjeren sam da je važno imati dosljednu politiku.

NACIONAL: Upravo je predložen Nacrt o reformi obrane u BiH kojim će se ukinuti regrutacija u BiH, a vojska će biti samo profesionalna. Također, ubuduće će biti jedna vojska na državnoj razini, sastavljena od Srba, Hrvata i Bošnjaka iz Republike Srpske i Federacije BiH. Koliko je realno moguće zamisliti učinkovitu vojsku u kojoj zajedno služe, na primjer, Srbin iz RS ili Bošnjak i Hrvat iz Federacije koji su možda tijekom rata u BiH izgubili članove obitelji, prijatelje...?
- Spomenut ću vam primjer koji je medijski vrlo malo popraćen. U sastavu Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH, kojim zapovijeda general Sifet Podžić, jesu Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Taj bi primjer trebao biti model jer sam nedavno obišao taj stožer i razgovarao sa svim časnicima koji su ondje zaposleni. Oni rade na bitnim stvarima i sklad koji ondje vlada upravo je nevjerojatan. Vjerujem da su neki razgovarajući otkrili da su se u ratu borili na suprotnim stranama, ali politici tu nema mjesta i atmosfera u tom stožeru je fascinirajuća.
Drugi primjer je vojna jedinica iz BiH koja je nedavno otišla u Irak. Ti momci su bili u istoj uniformi i nitko nije mogao reći tko je Hrvat, Srbin ili Bošnjak. Kada su u Sarajevu ušli u zrakoplov, oni su bili - jedno. Vjerujem da nema nikakvih problema zamisliti kako će zajednička vojska u BiH izgledati jer ona već zbilja i postoji u sličnim primjerima koje sam spomenuo.

NACIONAL: Koje velike države imaju uređenu vojsku kao što će biti vojska u BiH?
- SAD, Velika Britanija, ali i mnoge zemlje članice NATO-a imaju takvu profesionalnu vojsku.

NACIONAL: Može li se BiH braniti od eventualnih konflikata s takvom vojskom?
- Ako pogledamo cijelu regiju, vidimo da je Slovenija u NATO-u, Hrvatska je zapravo već na putu za ulazak u NATO, kao i SiCG. Vidite, sada je riječ o jednoj sasvim drukčijoj situaciji nego prije deset godina. Ne vidim da BiH više prijeti opasnost iz susjedstva premda postoje različita mišljenja o tome. Sada je situacija uistinu drukčija nego prije deset godina.

NACIONAL: Spomenuli ste vojnu jedinicu iz BiH koja je otputovala u Irak. Nakon te vijesti, nekim medijima u BiH stigla je anonimna prijetnja da će BiH postati meta terorističkih napada ako ne povuče svoje vojnike iz Iraka. Prijete li BiH teroristički napadi?
- To ne mogu komentirati jer to pismo nisam vidio. Ono što mogu reći o jedinici iz BiH koja je otišla u Irak jest to da je bit cijelog tog važnog događaja propušten. Cijela ta priča nekako je propuštena jer se sve fokusiralo samo na odredište kamo je jedinica poslana. Bit je u tome da je BiH svijetu prvi put pokazala da više nije država kojoj treba međunarodna pomoć, nego je i sama postala dio toga. U toj su jedinici Bošnjaci, Hrvati i Srbi koji su zajedno prošli obuku, i sada kao jedna snaga, predstavnici jedne oružane sile, idu zajedno na teren.

NACIONAL: Iako niste vidjeli prijeteće pismo, mislite li da postoji stvarna opasnost od terorističkih napada na BiH zbog odlaska vojne jedinice u Irak?
-To je nešto o čemu nemam informacija.

NACIONAL: Spekulira se da u BiH postoje dijelovi ćelije Al Qaede i da je vjerojatno sastavljena od mudžahedina koji su se u ratu borili u BiH. Imate li neka saznanja o tome?
-Ja sam zapovjednik NATO-ova stožera u BiH. To pitanje trebate postaviti direktoru SIPA-e (Agenciji za informacije i zaštitu BiH) jer je moj djelokrug rada što se tiče terorizma dosta uzak.

NACIONAL: Imate li u sklopu vašeg djelokruga rade ikakvih informacija o postojanju pripadnika Al Qaede na tlu BiH?
- Nemam informacije o postojanju ćelija Al Qaede u BiH.

NACIONAL: Pripadnici NATO-a nedavno su na Palama uhitili Sašu Karadžića, sina jednog od najtraženijih ratnih zločinaca, zbog sumnje da posjeduje informacije gdje se skriva njegov otac Radovan Karadžić. Jeste li zadovoljni onim što ste tijekom njegova višednevnog ispitivanja doznali?
- Kada smo počeli ovaj razgovor, unaprijed sam rekao da neću govoriti ni o kakvim pojedinostima kojima raspolažemo a tiču se trenutačnih operacija koje provodimo u cilju hapšenja osumnjičenih za ratne zločine.

NACIONAL: Gospodine Schook, ne tražim da mi otkrijete što vam je Saša Karadžić tijekom ispitivanja rekao, samo vas pitam jeste li zadovoljni onim što ste od njega čuli?
-Mi smo zadovoljni inspekcijama i akcijama koje radimo na suzbijanju mreže njihovih pomagača. Mogu samo reći da sam zadovoljan akcijom koja je provedena kako bi se uhitio i priveo Saša Karadžić, ali o saznanjima do kojih smo eventualno mogli doći, neću govoriti.

NACIONAL: Jeste li osobno razgovarali sa Sašom Karadžićem?
- Ja? Nisam.

NACIONAL: Zna li NATO uistinu gdje se kriju Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina?
- Što se Karadžića i Mladića tiče, mogu samo reći da sam veoma optimističan i mislim da će oni biti u Haagu do sljedeće godine.

NACIONAL: To govorite jer imate neke određene operativne podatke o njihovu kretanju?
-To je moja procjena cjelokupne situacije u regiji.

NACIONAL: Imate li informacije da srbijanska vlada doista pregovara s Mladićem o predaji Haagu?
- Neću govoriti u ime Vlade SCG.

NACIONAL: Koji je razlog da oni još nisu uhićeni? Prošlo je gotovo deset godina od svršetka rata u BiH.
- Ja zbilja nemam odgovor na to pitanje. Bez potpore i suradnje Sarajeva s Beogradom i zemljama u regiji veoma je teško uhititi te ljude jer su oni imali institucionalnu potporu iz BiH, odnosno iz RS, ali i iz Beograda. Ako imamo policiju koja ih podupire, veoma ih je teško uhititi, a znamo da ih je podupirala policija iz Beograda. Sve dok imamo institucije koje ih štite, teško nam je privesti ih pred lice pravde. Ali moram reći da vidim iznimne pomake u SiCG i BiH, i zato sam tako optimističan da ćemo ih uskoro vidjeti u Haagu.

NACIONAL: Želite li reći da je za NATO, s vojnog aspekta, komplicirana akcija njihova uhićenja?
- Akcija njihova uhićenja i te kako je komplicirana s mnogih ili čak sa svih apsekata. Ipak, uvjeti se mijenjaju i polako im se uskraćuje institucionalna potpora iz BiH i Beograda. Radi se na tome da se oni uhite. Za godišnju potporu skrivanja Karadžića kralo se 125 milijuna eura i iz proračunskih sredstava! Takva vrsta potpore iz BiH, posebno iz RS, koja se trošila na njegovo skrivanje, mogla se iskoristiti za gradnju cesta, bolnica, infrastrukture...

NACIONAL: Koliko je onemogućena mreža pomagača i financijera Radovana Karadžića?
- Ne mogu to komentirati, ali moram reći i da EUFOR-ova misija u BiH radi fantastičan posao što se tiče organiziranog kriminala, mislim da je znatan napor načinjen i u državnoj vlasti u BiH, SIPA je robusnija a Federalna policija sve uspješnija... Stoga očekujemo i da MUP Republike Srpske, s Darkom Matijaševićem na čelu, uradi nešto više, ali sve u svemu, ide se na bolje.

NACIONAL: Često se spekulira da general Gotovina boravi u Hercegovini ili da se skrivao u njoj. Ima li NATO sličnih saznanja?
- Iskreno rečeno, nisam u potpunosti upoznat s naporima hrvatskih vlasti da uhiti Antu Gotovinu, zato baš i ne bih htio to komentirati. Ali znam da je posljednjom odlukom Europske unije rečeno da Hrvatska može mnogo više uraditi ako je zbilja ozbiljna i ako iskreno želi da ga se uhiti. Ne mogu shvatiti da ti ljudi koji se kriju, koji blokiraju napredak svoje zemlje i djece, sebe nazivaju herojima. Ako su oni pravi patrioti, to ne bi smjeli raditi. Usporedit ću Ramuša Haradinaja, kosovskog premijera, s Gotovinom, Karadžićem i Mladićem, i mislim da treba slijediti Haradinajev primjer: rekao da neće učiniti ništa što će dovesti u pitanje budućnost Kosova - i otišao je u Haag.

NACIONAL: Nedavno se na Manjači i u Bileći u RS dogodio izgred pri polaganju prisege regruta Vojske RS. Oni nisu željeli prisegnuti državi BiH nego Republici Srpskoj. Nakon tog incidenta kažnjeni su neki časnici iz Vojske RS, no jesu li te kaznene mjere dovoljne da se slično više ne ponovi?
- Mislim da su te mjere dovoljne. Odmah je reagirao ministar obrane BiH Nikola Radovanović, koji je prema mom mišljenju učinio što je mogao u okviru onoga što mu je Ustavom dopušteno. Smijenio je neke nižerangirane časnike iz Vojske RS. Imajući u vidu trenutačnu strukturu entitetskih oružanih snaga, ustanovili smo da ministar Radovanović nije mogao poduzeti jače stegovne mjere, što će biti riješeno novim donošenjem zakona o reformi obrane u BiH. Tada će vlasti u BiH moći učiniti mnogo više. U NATO-u i EUFOR-u vjeruju da je takvo ponašanje bilo antidaytonsko, pogotovo kada su regruti uzviknuli: Zaklinjem se Republici Srpskoj, umjesto Bosni i Hercegovini.

U taj su incident bili upleteni visokopozicionirani ljudi. Zbog nemoćnosti da vlasti u BiH reagiraju jačim mjerama i smijene visokopozicionirane časnike, tu su NATO i EUFOR iskoristili svoje ovlasti. Odlučili smo ukloniti s položaja načelnika Glavnog stožera Vojske RS-a general-majora Novaka Đukića. U novom Nacrtu zakona o reformi obrane eliminiraju se takve situacije, a i regrutacije više neće biti, čime će se izbjeći da se takvo što ponovi.

NACIONAL: U Čapljini su 17. srpnja regruti prisegnuli uz intoniranje himne Republike Hrvatske. Tada ni NATO ni EUFOR nisu poduzeli nikakve mjere. Možete li usporediti ta dva događaja?
- Mi smo odmah o tome razgovarali s ministrom obrane Federacije BiH i zaključili da su i sve prethodne svečane prisege u Čapljini održane na isti način. Tu nije bilo klasičnog protudaytonskog ponašanja jer se radilo o ključno drukčijoj ceremoniji u odnosu na ono što se dogodilo u RS-u. Mislimo da je u Čapljini problem bio puno manji jer su regruti ipak svečano prisegnuli svojoj državi BiH. Novim će se zakonom ukinuti nacionalne himne; bit će samo državna himna. U takvim je slučajevima riječ o zaostacima iz prošlog konfliktnog razdoblja koji će se ukloniti novim zakonom. Moje je mišljenje da nije u redu da regruti iz BiH prisežu pod himnom susjedne države, ali kao što sam rekao, to će se regulirati novim zakonom.

NACIONAL: Kako vidite NATO-ov stožer u BiH u budućnosti. Mislite li proširiti svoje djelovanje i na druge zemlje u regiji?
- Nema nekih planova o širenju. Mi u BiH radimo na reformi obrane, operaciji usmjerenoj na uhićenje ratnih zločinaca i borbu protiv terorizma. NATO će ovdje biti još neko vrijeme, a prvo što se mora učiniti jest predati Karadžića i Mladića Haagu te da BiH uđe u Partnerstvo za mir. Partnerstvo za mir službeni je početak jednog novog puta. To je kao da se jedan prekidač okrene i kada se on uključi, počinje proces u kojem će se reći: Evo vam put za NATO, evo liste stvari koje morate sada uraditi, iako je dosta toga već urađeno. Slikovito ću objasniti: ako bi NATO predstavljao kapu sigurnosti, onda bi Partnerstvo za mir bio šal, zapravo kao omotač. U tom slučaju će se povećati osjećaj sigurnosti kod svih građana, a dobivaju se i određene beneficije. NATO je golema institucija i Partnerstvo za mir uistinu je dio dobra rješenja za BiH.

NACIONAL: Postoji li mogućnost da najtraženiji optuženici za ratne zločine za kojima se godinama traga, ne budu nikada uhićeni?
-Ne. Mislim da to nije moguće.

NACIONAL: Postavit ću vam hipotetičko pitanje. Kada bi ovog trenutka sve strane trupe napustile BiH, mislite li da bi uskoro izbio sukob?
-Ne.