"Smiren sam i racionalan, ne odlikujem se velikom hrabrošću ali nisam ni kukavica. Nisam hazarder niti oportunist. Nastojim biti negdje između. U harmoniji sam sa sobom i to mi je najvažnije", izjavio je za Nacional Mirko Galić, ravnatelj HRT-a. Iako sukobi i afere, najvjerojatnije zbog njegova istančana osjeta za politički oprez, nikad nisu bili važnija odrednica njegove duge i stabilne novinarske karijere, Galić je prošli tjedan u Nacionalu žestoko uzvratio čelnicima konkurentnih komercijalnih televizija koji su HRT u proteklih nekoliko dana u Jutarnjem listu i Globusu optužili da svjesno krši zakon i da zanemaruje programske obveze javne televizije.
Galić je u razgovoru za Nacional poručio moćnim komercijalnim televizijama u stranom vlasništvu da u Hrvatsku donose kvalitetne programske ideje i novac, a ne da od države koja im je gotovo darovala nacionalne televizijske koncesije traže dodatne ustupke. Osvrnuo se dosta samokritično na svoj dosadašnji rad na HRT-u: izjavio je da je potkraj devedesetih s HRT-a otišao zbog bitnog razilaženja s Franjom Tuđmanom te opisao kako se u proljeće 2000. vratio na HRT. Otkrio je zašto mu je razdoblje neposredno nakon hrvatskog proljeća godine 1971. bilo najteže u novinarskoj karijeri te iznio neke pojedinosti iz svog privatnog života.
NACIONAL: Michael Garin, direktor CME-a, vlasnika Nove TV, napao je nedavno HRT tvrdnjom da je najbolja komercijalna televizija u ovom dijelu Europe, zamjerio vam je da uludo trošite novac na kupovinu filmova te da dokumentarni i obrazovni programi nisu kvalitetni niti dobro posloženi. Kako komentirate te tvrdnje i treba li država, kako se Garin pita, podupirati situaciju u kojoj komercijalne televizije postaju neekonomične?
- Nije prirodno da se jedna televizija toliko bavi drugom televizijom, njenim sadržajem i poslovanjem pa i rukovodstvom. Očigledno je da su komercijalne televizije u Hrvatskoj zatekle kvalitetniju i organiziraniju javnu televiziju od onih koje su zatekli u drugim tranzicijskim zemljama pa bi mijenjale pravila igre. Ne želim s njima polemizirati po sistemu odgovora pastira pastirici niti uopće želim polemiku. Nem za to razloga: HRT posluje dobro, ima kvalitetan program. Naši se kritičari pozivaju na samo nekoliko europskih iznimaka, poput BBC-ja, koji nema reklama ali ima gotovo 30 milijuna pretplatnika, ili njemačke javne televizije koja uživa 40 milijuna pretplatnika, da bi te izuzetke nametali Hrvatskoj kao pravilo. Primjeri na koje se pozivaju ne čine ni europski prosjek niti presjek veće jke to selektivan, u biti tendenciozan izbor koji u javnosti želi stvoriti psihološke i političke preduvjete za zakonske promjene koje bi im išle u korist. Strane kompanije su u Hrvatsku ušli pod vrlo povoljnim uvjetima, poznavale su zakonsku regulativu na koju s edsada žale. Hrvatska im je gotovo darovala svoju frekvenciju. Smijem li pitati: što još hoće. Još jedan dar od države u obliku povoljnog zakona? To baš neće ići. Nismo mi ovdje kolonija u kojoj će svatko diktirati zakonske uvjete kako n jemu odgovara.
NACIONAL: Kako komentirate optužbe RTL-ovih čelnika da je HRT u pola godine čak 600 puta namjerno prekršio zakon emitirajući više reklama u programskom satu nego što je dopušteno?
- HRT u bitnome poštuje zakone. Ako je bilo nekih iskakanja, onda ih je bilo zato što neke emisije nisu poštovale satnicu, što je rezultiralo da se u jednom satu pojavi više od dopuštenih devet minuta reklama. No zato ih je unutar drugog sata bilo manje, što ne može biti mjerljivo opravdanje. Poduzeli smo stroge interne mjere da se striktno poštuje zakon, čak do prijetnje otkazom odgovornima. Ne želimo da dođemo u situaciju da nam sud mora nametati kako ćemo raditi, a još manje naša konkurencija, da ona određuje kada bismo što trebali emitirati, kada smijemo prekidati emisije, da na Prvom programu uopće nemamo reklama iako to nije praksa u brojnim europskim zemljama, da ne emitiramo filmove iako ih emitiraju sve televizije, javne i nejavne. Riječ je očito o borbi za novac. Htio bih da naši moćni konkurenti u Hrvatsku donesu ideje, kvalitetan program i novac a ne da iz Hrvatske izvlače novac i devastiraju nacionalnu javnu televiziju, kao što se to događalo u većini tranzicijskih zemalja. Referentni zakoni u Hrvatskoj posve su prilagođeni Europskoj konvenciji o prekograničnoj televiziji koje je ratificirao i hrvatski sabor. Ona dopušta 8-12 minuta reklama po programskome satu i još neke pogodnosti koje HRT ne uživa, a mi smo danas na donjoj granici tih prava. Bitka za zakonske korekcije utoliko bi se mogla završiti i na njihovu štetu.
NACIONAL: Nedavno ste izjavili da bi HRT trebao uravnotežiti program. Prihvaćate li kritike da HRT-ov obrazovni ili dokumentarni program nije dovoljno kvalitetan niti se emitira u prikladnim terminima?
- O tomu neće odlučivati naša konkurencija koja želi ovladati tržištem i na kraju pokupiti novac. Nama su jedini korektivni elementi Programsko vijeće, Vijeće za elektroničke medije i, na koncu, naša publika. Kada bih ja uređivao program konkurencije, oni ne bi prikazivali polovicu svog sadašnjeg programa. Neću pitati gdje konkurencija proizvodi svoj "domaći" program i gdje plaća porez, niti ću pitati drže li se ugovora o koncesiji, koji je za njih sveto pismo. Neka to rade mjerodavne ustanove. Pozivanje suda upomoć narušava naše odnose. Kada je RTL dolazio u Hrvatsku, HRT je možda naivno i na vlastitu štetu pristao čuvati Treći program od gašenja. Mogli smo ga ugasiti pet mjeseci prije početka njihova emitiranja. S prvim RTL-ovim vodstvom dobro smo surađivali, bili smo na dobru putu da se dogovorimo o zajedničkom nastupu u kupnji prava za sportske prijenose, filmove i serije. Kada su počela javna dijeljenja lekcija, prestali su svi uvjeti za normalnu poslovnu suradnju.
NACIONAL: Nedavno ste izjavili da je HRT dosegnuo granicu poslovne izdržljivosti te da tako, ako se okolnosti ne promijene, neće moći još dugo. Niste li vi najodgovorniji za takvo stanje jer ste već pet godina na HRT-ovu čelu?
- Priznajem načelo zapovjedne odgovornosti i prihvaćam odgovornost. Godinama govorim o potrebi racionaliziranja poslovanja, o štednji, odgovornijem ponašanju. Zamjeram si da nismo napravili dovoljno u restrukturiranju kuće.
NACIONAL: Nedavno ste rekli da i dosta urednika zbog straha, gluposti i lažne solidarnosti nije primjenjivalo pravilnik koji im omogućava da novčano kazne ili čak otpuste nekvalitetne novinare. Zašto onda niste smijenili većinu takvih urednika i tako pridonijeli restrukturiranju HRT-a?
- Nisam smijenio ljude a trebao sam, barem neke, za primjer. Znao sam suradnicima govoriti da se radi o situaciji u kojoj ili ja trebam smijeniti njih ili će netko drugi mene. Nažalost, nisam bio dovoljno čvrst u provođenju svojih prijetnji. HRT teško izlazi iz okova monopolskog ponašanja i teško mijenja mentalitet koji uvijek računa da postoji netko izvana koji će nas spasiti ako nam ne ide dobro. Ta su vremena prošla, ali svijest u glavama ljudi još se nije promijenila.
NACIONAL: Kada ste devedesetih došli u vrh HRT-a, rekli ste da ćete se pridržavati programskog okvira koji je postavio Franjo Tuđman, a to su profesionalizam, demokratske norme i međunarodni standardi. Stojite li i danas iza te tvrdnje, jer da se tako radilo, kao ravnatelj gotovo da i ne biste imali posla?
- S pokojnim predsjednikom Tuđmanom i njegovom ekipom vodio sam više poduljih razgovora prije nego što smo dogovorili okvir na kojem ću se angažirati. Taj je okvir bio upravo profesionalizam, demokratizacija medija i poštovanje međunarodnih standarda. Nakon što sam došao na HRT, Hrvatska je mirno reintegrirala svoje istočne dijelove pa sam procijenio da su stvoreni uvjeti da se Hrvatska posveti priključenju EU. Prevario sam se i nakon nekog vremena dao ostavku vjerujući da s televizije odlazim zauvijek.
NACIONAL: Rekli ste 2000. da se vraćate na HRT jer ste dobili ponudu koju niste mogli odbiti. O kakvoj se ponudi radilo? Je li vas na HRT instalirao Ivica Račan ili Ninoslav Pavić, vaš dotadašnji poslodavac?
- Nije me postavio ni Račan niti bivši poslodavac. To mi je mjesto ponudila koalicija šest stranaka koja je tada dobila vlastZa mene je presudna bila perspektivada sa čela HRT-a u demokratizaciji i reformama. Nisu me privukli nikakvi drugi razlozi.
NACIONAL: U kakvim ste danas odnosima s Račanom?
- Ni u boljim niti u lošijim nego tada. Mogao bih reći u vrlo poslovnim. Rijetko se viđamo i razgovaramo. Svatko radi svoj posao. Ne trošim previše telefone nazivajući političke centre moći da mi rješavaju probleme.
NACIONAL: Komunicirate li s premijerom Ivom Sanaderom, koliko često i o čemu?
- S premijerom Sanaderom kontaktiram otprilike u istom ritmu kao i s Račanom. Slične odnose imam i s predsjednikom Republike i Sabora. Ne idem tamo po mišljenje, to je normalna komunikacija s ljudima koji nose najvišu odgovornost za našu zemlju.
NACIONAL: Zašto ste spekulacije o vašem odlasku u diplomaciju na mjesto veleposlanika u Francuskoj doživjeli kao provokacije onih koji vas žele kompromitirati?
- Zato što se htjelo reći da da izdajem profesiju i da se prodajem politici. Ljubav prema novinarstvu dio je moje sudbine. I danas se smatram novinarom. U krajnjoj liniji, i diplomacija i novinarstvo su službe nadstranačkog karaktera.
NACIONAL: Neki smatraju da vas je istančan osjet za politički oprez, koji vam je dobrim dijelom omogućio profesionalnu dugovječnost na istaknutim dužnostima, djelomično predodredio za diplomaciju. Kako to komentirate?
- Oni koji me napadaju za oprez zanemaruju da sam bio na čelu Danasa kada je on postavljao neke nove standarde mišljenja u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji. Zanemaruju i da sam bio na čelu televizije koja je napravila umalo kopernikanski obrat s obzirom na standarde koji su na njoj prethodno vrijedili. Pitanje je jesam li se trebao ponašati radikalnije pa srušiti ono što sam gradio, ili biti oprezniji pa uspjeti izraziti ono što sam htio. U harmoniji sam sa sobom i to mi je najvažnije.
NACIONAL: Koje se situacije iz profesionalnog života, kojeg nikad nisu obilježile velike afere i intrige, sjećate kao najneugodnije?
- Smiren sam i racionalan pa zato i nemam velikih afera iza sebe. Ne odlikujem se velikom hrabrošću ali nisam ni kukavica. Nastojim biti negdje između. Najmučnije mi je razdoblje bila godina iza hrvatskog proljeća -1972. Hrvatsko proljeće doživio sam kao demokratski proces protiv totalitarizma.
NACIONAL: Svojedobno ste izjavili da vam je supruga Mirjana puno više od suputnice i partnerice u poslu i životu. Kako biste opisali svoj brak i obitelj?
- Bez stabilne obitelji teško bih očuvao profesionalnu stabilnost. To mogu zahvaliti najviše supruzi koja je bila sve vriijeme izvor ravnoteže i skladsa, koja mi je toliko pomagala savjetima, podrškom i razumijevanjem, koja je dijalila sa mnom sve lijepe i manje lijepe strane profesije i koja je presudno sudjelovala u odgoju naših sinova i bila izvor moje staloženosti i sigurnosti.