Pčelarsku centralu Moralić je kupio od dosadašnjih vlasnika: drvoprerađivačkog magnata Željka Žužića i Renata Obranovića, inače zeta predsjednika Stjepana Mesića i vlasnika tvrtke Mellita, koji su tvrtku preuzeli nakon stečaja 2000. godineTvrtka Božjakovina d.d., čiji je vlasnik jedan od najbogatijih Hrvata, Enver Moralić, sredinom srpnja preuzela je nekoć moćnu i bogatu Pčelarsku centralu, koja se još od 1947. godine bavi proizvodnjom, prikupljanjem i obradom pčelinjih proizvoda. Moralić je najveći dio svoga bogatstva, koje se procjenjuje na 200 milijuna eura, zaradio poslovanjem u petrokemijskoj industriji. Od sredine osamdesetih Moralić ulaže u proizvodnju i preradu nafte i zemnog plina u Rusiji, a vlasnik je tvrtke Kemoplex iz Frankfurta, koja ima godišnji promet veći od milijarde dolara. U Hrvatskoj je aktivan i u području agrikulture, hrane i pića, gdje posjeduje tvrtke Božjakovina i Kutjevačke podrume. Moralić je također vlasnik dvorca Štakorovec nedaleko od Svetog Ivana Zeline, Vile Račić u Cavtatu i još nekoliko velikih zemljišta, namijenjenih za gradnju turističkih kompleksa.
Pčelarsku centralu Moralić je kupio od dosadašnjih vlasnika: drvoprerađivačkog magnata Željka Žužića i Renata Obranovića, inače zeta predsjednika Stjepana Mesića i vlasnika tvrtke Mellita, koji su tvrtku preuzeli nakon stečaja 2000. godine. Dva poduzetnika očigledno se nisu snašla u području pčelarstva te su ove godine odlučili prodati tvrtku Enveru Moraliću, inače vrlo dobrom Mesićevu prijatelju.
Priča o Pčelarskoj centrali tipična je privatizacijska priča na hrvatski način. Direktor tvrke u devedesetima bio je Josip Karšić, koji je tvrtku podvojio: jedan dio za proizvodnju a drugi za maloprodaju, kojim je on sam upravljao. Karšić je upravljajući maloprodajnim dijelom izvlačio gotov novac, a na sumnjiv način domogao se i vrlo vrijedne nekretnine u samom središtu Zagreba, u Gajevoj ulici. Nakon što mu je dosadilo baviti se pčelarstvom, Karšić je odlučio iznajmljivati vrijednu nekretninu i tako zarađivati novac dok je, u međuvremenu, Pčelarska centrala gomilala gubitke i padala u sve veću krizu. Karšić je u cijelosti zanemario proizvodnju, bavio se trgovinom i preprodajom nekretnina pa je tvrtka 2000. završila u stečaju.
Nakon što je Obranović, odnosno njegova tvrtka Mellita, preuzeo tvrtku u stečaju, trebalo je pokriti gubitke kako bi ona mogla ponovno normalno poslovati. To je učinio s pomoću Hypo Alpe-Adria banke. Iako je Obranović pokrenuo proizvodnju i isplatio dio vjerovnika, zbog neredovita plaćanja rata kredita banka je aktivirala jamstva. Obranović je taj kredit uspio nekako isplatiti pa je u srpnju Pčelarsku centralu preuzeo milijunaš Enver Moralić. Na čelo Pčelarske centrale postavio je svog nećaka Emira Moralića, s kojim smo razgovarali u prostorijama tvrtke u Velikoj Gorici.
"Tvrtka Božjakovina posjeduje 79 posto Pčelarske centrale, a ostatak i dalje ima Renato Obranović, koji je ostao zaposlenik u tvrtki. Pri dolasku u Pčelarsku centralu zatekli smo mnogo zadataka koje moramo ispuniti, od proizvodnje do uređenja pogona, odnosno zgrada", rekao je Emir Moralić. "Osnovna nam je zamisao pri kupnji bila da očuvamo proizvodnju hrvatskoga meda. Smatramo da med ima potencijal da bude hrvatski izvozni proizvod", kaže Moralić.
"Uz med, proizvodimo i kozmetiku na bazi meda. Osnovni nam je cilj, uz očuvanja kakvoće proizvoda koju imamo više od 50 godina, edukacija pčelara. Naša linija 'Iva', koja ima 12 različitih artikala, svojom je kvalitetom već duže vrijeme poznata i priznata, zbog čega smo dobili niz priznanja i pohvala. U bližoj budućnosti planiramo proširiti asortiman na prehrambene proizvode na bazi propolisa", istaknula je Zlata Bojković, šefica proizvodnje u Pčelarskoj centrali.
Iako je zatekao velik dug u tvrtci i ne baš sjajnu financijsku situaciju, Moralić smatra da Pčelarska centrala ima potencijal za uspješno poslovanje. "Trenutačno je u tvrtki samo 11 zaposlenih, ali vrlo brzo zaposlit ćemo veći broj mladih obrazovanih ljudi na kojima želimo bazirati daljni razvitak. Sav dug smo odmah pokrili i isplatili plaće radnicima koje ju nisu bili dobili deset mjeseci. Tvrtku smo izvukli iz blokade zbog koje nije mogla normalno poslovati. Maksimalno namjeravamo iskoristiti sinergiju naše tvrtke koja ima pogone i u Božjakovini, Jankovcima i Kutjevu, za razvitak Pčelarske centrale i ne sumnjam da ćemo u tome i uspjeti", smatra Emir Moralić.
Pčelarska centrala, čiji se pogoni prostiru na 31 tisuću četvornih metara, ima velik proizvodni kapacitet od čak 80 tona meda i proizvoda od meda na mjesec. "Naši su proizvodni potencijali veliki i više nego dovoljni da se pokrije domaće tržište, no očekuje nas teška borba za vraćanje na stare pozicije. Obavili smo i određene preliminarne razgovore u vezi s izvozom naših proizvoda, no sve je to još u početnoj fazi. Centralu smo preuzeli prije manje od mjesec dana, a trenutačni nam je primarni posao utvrditi poštuju li svi naši proizvodi stroge standarde Europske unije. Tek tada možemo razgovarati o ozbiljnijim planovima o proboju na zahtjevno europsko tržište", rekao je Moralić.
Pčelarskoj centrali svakako će prepreku za pozicioniranje na tržištu predstavljati druge hrvatske tvrtke sa sličnim asortimanom, ali i veliki pritisak uvoznika iz inozemstva. "U posljednje se vrijeme mnogo priča o uvozu kineskog i argentinskog meda, koji je osjetno lošiji od našeg domaćeg meda. Cijenom im ne možemo konkurirati nego jedino kvalitetom i naglaskom na hrvatskom proizvodu jer u protivnom nećemo uspjeti opstati na tržištu", smatra Moralić.
"Zna se da je hrvatski med među najkvalitetnijima na svijetu, stoga planiramo marketinšku kampanju koja bi to približila širem krugu potrošača. Za razliku od naše, sva slična kozmetika bazira se na ekstraktima meda. Naša se, pak, kozmetika sastoji baš od samoga meda, matične mliječi ili propolisa, ovisno o kojem je proizvodu riječ. Ona je stvarno kvalitetna i odskače dizajnom od ostalih budući da smo odlučili ne mijenjati previše staru ambalažu - samo smo je malo redizajnirali kako bi ljudi znali da je riječ o našim starim, kvalitetnim proizvodima baziranim na starim recepturama koje jamče postojanu kakvoću. Trenutačno su Konzum i Kaufland najveći kupci naših proizvoda, no namjeravamo ih uskoro distribuirati u i ljekarne te u druge trgovačke lancima. Problem je što u velikim lancima nema osoblja koje bi kupcima objasnilo razliku među proizvodima. S obzirom na to da su naši proizvodi malo skuplji, imali smo veći broj prezentacija na kojima smo ljudima željeli približiti naše proizvode. Problem je što smo imali jedan, da tako kažemo, kompromitirajući ugovor s Farmacijom, koji nam nije dopuštao da osobno radimo s ljekarnama, nego su samo oni strogo mogli njima distribuirati naše proizvode što nisu činili. To nam je nanijelo velik gubitak", istaknula je Tatjana Miklavec, voditeljica maloprodaje i marketinga u Pčelarskoj centrali.

Novi direktor Pčelarske centrale Emir Moralić poslovnu je karijeru započeo kao zaposlenik u Kemoplexu. Najveći dio svoga radnoga vijeka u toj tvrtci proveo je u Rusiji, gdje je radio deset godina, od 1986. do 1996. Godine 1997. počinje raditi u tvrtki Božjakovini, u kojoj je zadužen za financije. Prošli mjesec Moralić stupa na dužnost direktora Pčelarske centrale, ali ostaje i na poslu u Božjakovini. "Trenutačno u Božjakovini provodim 2-3 sata na dan, a nakon toga idem u Pčelarsku centralu, tako da sam doslovce cijeli dan zauzet. No čim tvrtku osovimo na noge, namjeravamo je pojačati mlađim upravljačkim kadrom", rekao je Emir Moralić.