Objavljeno u Nacionalu br. 509, 2005-08-15

Autor: Ivo Pukanić

ISPOVIJEST GLAVNOG OSJEČKOG SUCA

'Tužitelji nisu pokretali istrage'

Petar Kljaić, predsjednik osječkog suda za vrijeme rata, za Nacional govori o pozadini ubojstava u Osijeku od ljeta 1991. do proljeća 1992.

'Sva ta djela nisu otkrivena 1991. i 1992. Nisu postojali uvjeti za provođenje istraga jer vjerujem da do policije – osim 'gole' prijave da je Drava izbacila tijelo – nije ništa drugo stiglo. Policija u tom trenutku nije imala nikakvih drugih saznanja jer je trebala razgovarati s mnogima, a nikoga niste mogli pozvati jer nisu bili dostupni ni sudu ni policiji''Sva ta djela nisu otkrivena 1991. i 1992. Nisu postojali uvjeti za provođenje istraga jer vjerujem da do policije – osim 'gole' prijave da je Drava izbacila tijelo – nije ništa drugo stiglo. Policija u tom trenutku nije imala nikakvih drugih saznanja jer je trebala razgovarati s mnogima, a nikoga niste mogli pozvati jer nisu bili dostupni ni sudu ni policiji'Petar Kljaić bio je deset godina predsjednik Suda u Osijeku. U posljednjih nekoliko dana u medijima ga se optužuje da je s Branimirom Glavašem i njegovim kumom Dubravkom Jezerčićem, tada šefom policije, sprječavao istrage i procesuiranje ubojstava koja su učinjena od ljeta 1991. do proljeća 1992. S Kljaićem smo o tim optužbama razgovarali u nedjelju 14. kolovoza.
NACIONAL: Devedesetih godina bili ste odvjetnik u Slavonskom Brodu, a priča se da vas je na dužnost predsjednika Suda u Osijeku doveo Vladimir Šeks.
- Šeksa sam poznavao u doba kad je bio odvjetnik. Inače, s obitelji sam stanovao u Osijeku, a odvjetnički sam ured imao u Slavonskom Brodu. Počeli smo zajedno u HDZ-u, kad je on bio predsjednik Općinskog odbora HDZ-a, nakon čega sam ga zamijenio. Sa Šeksom sam u dobrim odnosima, a tek 1989. upoznao sam Branimira Glavaša, kad se osnivao HDZ. Da postanem predsjednik Suda, odlučio je Odbor HDZ-a nakon što su dobiveni izbori 1990.
NACIONAL: Dakle, Vladimir Šeks u tome nije imao presudnu ulogu?
- Pa sigurno da je i Šeks imao važnu ulogu u tome, kao i Jelavić, ali na kraju je Sabor donio konačnu odluku.
NACIONAL: Optužuje vas se da ste kao najviša sudska institucija u Osijeku prikrivali zločine, odnosno da ste sprječavali provođenje istraga. - To nije točno. U to sam doba bio predsjednik Općinskog odbora HDZ-a u Osijeku i predsjednik Okružnog suda. Ja kao predsjednik Suda nisam imao nikakva utjecaja na provođenje istraga jer je postojao predsjednik Istražnog centra. Šest istražnih sudaca obavljalo je svoj posao samostalno i savjesno, a obavili su i sve potrebne radnje.
NACIONAL: Tko je tada bio šef Istražnog centra?
- Tada je šef bio Radoslav Arambašić a kada je on otišao u odvjetnike, za predsjednika Istražnog centra imenovan je Vladimir Zabundžija, kome je sin poginuo s Josipom Reichl-Kirom. U Sudu postoji dokumentacija o tome koliko je očevida obavljeno, a mislim da još postoji moja odluka da se izađe na svaki očevid kad je poginula neka osoba, odnosno gdje nisu bili pogubni uvjeti za suca.
NACIONAL: Ovih dana objavljen je u novinama podatak da je od 1510 kaznenih djela istražni sudac izišao samo na 21 očevid.
- To nije točno. I danas se procjenjuje na koje ćemo očevide izići a na koje nećemo. Tako, recimo, sada na deset dnevnih prijava za kaznena djela izlazimo na jedan ili dva očevida. Isto je tako bilo i tijekom rata, s time da ponovno napominjem: sudac nije mogao tada izići na dio Juga u Osijeku, gdje je neprestano bila bojišnica i opasno za život, bez policijske zaštite. Ako je imao policijsku zaštitu, otišao je, a kao civil sigurno niti ja nisam davao nalog da istražni sudac izlazi gdje postoji opasnost za njegov život. U to ratno doba ništa nije funkcioniralo, osim vojske i policije, i nije se moglo dopustiti da sudac pogine na ulici jer se velik dio tih djela dogodio na samoj bojišnici, gdje je mogla djelovati vojna policija, pa redovna policija i vojska.
NACIONAL: Ubijenim ljudima koje su dovozili na Dravu bile su vezane ruke i imali su flaster na ustima. Pa ondje nije bila bojišnica?!
- Moram reći da ja, kao i mnogi Osječani, nisam znao za to dok Drava nije izbacila takva tijela i dok policija nije otkrila da su se događala takva ubojstva. Na svaki takav očevid izišla je policija i nakon svakog obavljenog očevida davala je nalog za obdukciju, nakon čega mjerodavnost istražnog suca prestaje. Policija je morala identificirati tijelo, a javni tužitelj trebao je pokrenuti istragu. Ako nije pokrenuta istraga i podnesen zahtjev za provođenje istrage, sud nije mogao ni raditi.
NACIONAL: Tko je tada bio javni tužitelj?
- Krunislav Olujić bio je javni tužitelj 1991. i 1992. godine, a poslije Miro Jukić. Sve što je policija otkrila i dostavila javnom tužitelju, on je trebao proslijediti Sudu. U svim slučajevima koje je javni tužitelj proslijedio Sudu, obavljena je i istraga, a u onima gdje je podnijeta optužnica, Sud je sudio. Predsjednik Okružnog suda nije mogao djelovati ni na policiju ni prema tužitelju, jer policija djeluje prema tužitelju a on pak prema Sudu.
NACIONAL: Znači li to da Državno tužiteljstvo, odnosno Krunoslav Olujić, nije obavljao svoj posao?
- Ne znam što im je policija dostavila i ne znam dokud je stigla policija prema javnom tužitelju, jer mi samo od tužitelja dobivamo zahtjeve za provođenje istrage.
NACIONAL: Zar to nije malo čudno. Znali ste da se to događa, a zahtjevi za provođenje istrage nisu postojali?
- U to su doba funkcionirale samo one institucije koje su bile nužne za sigurnost grada, a to su bile policija i vojska. To je jednim dijelom bila sve politika - da se taj posao ostavi za neka bolja vremena. Naime, u tom je razdoblju bilo više od 12.000 ljudi pod prijavama za istražni postupak zbog zločina u Vukovaru, a u 6400 slučajeva postupak je obustavljen, odnosno amnestirani su po Kleinovu zahtjevu.
NACIONAL: Klein je došao poslije, a ja vas pitam za 1991. i 1992.?
- Sva ta djela nisu otkrivena 1991. i 1992. Nisu postojali uvjeti za provođenje istraga jer vjerujem da do policije – osim "gole" prijave da je Drava izbacila tijelo – nije ništa drugo stiglo. Policija u tom trenutku nije imala nikakvih drugih saznanja jer je trebala razgovarati s mnogima, a nikoga niste mogli pozvati jer nisu bili dostupni ni sudu ni policiji.
NACIONAL: Optužuje vas se da ste pustili Ferdu Margaša za kojeg je bilo dokazano da je sudjelovao u velikom broju ubojstava?
- To su obične gluposti i to kaže netko tko ne poznaje rad i ZKP. U to je doba već postojao vojni sud, a Margaš je bio jedan od zapovjednika na dijelu bojišnice koja se protezala na veoma kritičnom dijelu prema Ivanovcu. Sjećam se da je Margaš bio priveden, osuđen, a da je poslije amnestiran kao i 6400 ostalih. Odluku o amnestiji potvrdio je Vrhovni sud, što znači da se ona temelji na zakonu.
NACIONAL: Predbacuje vam se da ste pustili velik broj zatvorenika, ubojica, iz zatvora na Božić 1991., od kojih se većina nije vratila.
- To nije točno i to su paušalne procjene nekih novinara. Pustio sam samo tri vojnika koji su izvršili kazneno djelo ubojstva: Laušića, Kilića i još jednog. Ti su vojnici osuđeni na 14, 12 i 9 godina zatvora, velik dio kazne su odslužili, a poslije su pomilovani. Oni su bili iz gardijske brigade i veliki je broj njihovih kolega tražio da ih se pusti za Božić. Kako sam bio jedan od ratnih zapovjednika i član Zapovjedništva obrane grada, procijenio sam da je moral vojnika počeo opadati zbog amnestiranja Srba i razmjene kriminalaca za naše civile. S obzirom na to da su to bili hrabri vojnici, pustio sam ih pet dana za Božić i svi su se iza Nove godine vratili.
NACIONAL: Samo ste trojicu pustili?
- Samo trojicu. I kakve to sad veze ima kad smo pod pritiskom politike pustili šodolovačku skupinu, članovi koje su dobili po 15 i 20 godina zatvora. Od tada nisam u dobrim odnosima s Glavašem jer je on tražio da se te Srbe pusti.
NACIONAL: Zašto su preko noći bili smijenjeni Mato Šalinović, šef policije, i Zdravko Pejić, tadašnji SZUP-ov šef? Navodno su bili smijenjeni zato što su se suprotstavili Branimiru Glavašu i vama.
- To nije točno, a možete pitati i Zdravka Pejića i samoga Šalinovića. Pa upravo sam ja njega predložio i imenovao na tu dužnost. S njegovim smjenjivanjem ja nemam nikakve veze niti sam bio u bilo kakvu sukobu s njima. Trebate pitati tadašnjeg ministra zašto je Šalinović smijenjen.
NACIONAL: Vas, Glavaša i njegova kuma Dubravka Jezerčića, poslije šefa policije, optužuje se da ste prikrivali zločine i "kuhali"?
- Sve su te optužbe došle nakon promjene vlasti 2000. Tada je Jezerčić uhićen, a ja sam na početku 2000. bio pod istragom... Bio sam suspendiran nelegalno i nisam radio 25 mjeseci iako me Vrhovni sud oslobodio bilo kakve krivnje. Ovih sam dana dobio presudu o isplati 320.000 kuna za razdoblje dok nisam radio. Prema tome, vjerojatno je Jezerčić i zato smijenjen, jer je došla druga vlast, druga stranka i smijenila ne samo predsjednike sudova nego i načelnike policijske uprave.
NACIONAL: Vratimo se na Krunislava Olujića i Miru Jukića. Vi ih neizravno optužujete da su prikrivali ubojstva u Osijeku. Pa kako to da ih do sada niti jedan medij nije prozvao?
-Ne mogu reći jesu li oni nekoga štitili ili nisu. Međutim, vjerojatno nisu obavljali tako važne političke dužnosti tijekom rata i nisu iz HDZ-a pa ih i ne napadaju jugoslavenski nastrojeni novinari.
NACIONAL: Tvrdite da ništa niste imali s procesuiranjem ubojstava. No osjećate li moralnu odgovornost glede svega što se događalo tih dana u Osijeku?
- Nikakvu. Kad bih šetao ulicom i da se dogodi bilo kakvo ubojstvo, to nije u mojoj mjerodavnosti. Zna se da dolazi policija, istražni sudac i javni tužitelj, pa prema tome ni tu kao predsjednik suda ne bih mogao ništa učiniti. Predsjednik suda treba voditi upravu, on ne radi predmete i ne sudi. Ne mogu ja zabraniti nekom kriminalcu da ubije zbog nesnošljivosti, iz osvete ili radi pljačke. To je doista ružno i to ne podupirem. No morate znati da je 1760 Osječana poginulo u tom ratu, bilo kao civili ili kao vojnici, i da nitko za to nije osuđen. A za tridesetak poginulih Srba ipak su osuđeni kriminalci s imenom i prezimenom, a neki su i izdržali kaznu.
NACIONAL: Kako vi gledate na optužbe Krunoslava Fehira da je Glavaš stajao iza ubojstava civila u Osijeku?
- I sada tvrdim i ne mogu vjerovati da je to Glavaš učinio i da bi to zapovjedio. Zajedno smo sjedili u istoj sobi, isti rat vodili i to za njega ne mogu reći. Podržavam da se to do kraja raščisti: da se s ljudi koji nisu krivi spere ljaga, a tko je kriv, neka odgovara. I nije istina da to MUP nije mogao istražiti i da ne može, to je isključivo posao policije, neka istraži, tko je i kako poginuo. Kad ste već spomenuli Fehira, na njegovu se primjeru najbolje vidi da nije postojala nikakva sprega između mene i Glavaša. Kad se dogodilo ubojstvo o kojem Fehir priča, zar bi na očevid izišao istražni sudac, i to upravo predsjednik Istražnog centra, Arambašić? On je čak naredio i obdukciju. Da je postojala bilo kakva sprega između Glavaša i mene, zar Glavaš ne bi rekao: Petre, nemoj provoditi tu obdukciju i nemojte uopće provoditi očevid. Nego je predsjednik Istražnog centra obavio očevid i poslao tijelo na obdukciju. Prema tome, govorim vam da nema nikakve sprege.
NACIONAL: Niste li, barem neformalno, kao predsjednik Suda pitali u policiji što se događa s tolikim ubojstvima?
- Predsjednik Istražnog centra i Vojnog suda, Mato Šalinović, poslije Jezerčić i ja, često smo razgovarali. Inzistiralo se na tome da se zločini otkriju, da policija ima veći nadzor jer vojska u samom gradu nije imala i održavala nikakav red, osim vojne policije. Međutim, u ratu ne možete vidjeti tko koga odvodi i tko koga ubija. Osijek je nekoliko puta na dan ostajao bez struje i u to se doba sve to nije moglo puno istraživati.
NACIONAL: No neke su se stvari ipak mogle procesuirati. Zbog čega Fehir, koji je sam priznao da je ubio čovjeka, tada nije bio procesuiran i osuđen?
- Javni tužitelj nije proslijedio da se dogodilo ubojstvo nego da je pokušan atentat na Branimira Glavaša, i tu nema kaznenog djela, a što nije kazneno djelo, to sud ne dobiva. Što je kazneno djelo, to određuje javni tužitelj.
NACIONAL: Vi opet optužujete Krunislava Olujića koji je tada bio...
- Ne znam tko je bio, stoga vam i ne mogu reći. Tada je županijski državni odvjetnik morao odrediti je li to kazneno djelo ili nije. Ali ne znam tko je bio.
NACIONAL: Što mislite kako će to sve završiti. Smatrate li da iza napada na Glavaša stoji Sanader i želja za osvetom?
- Mislim da nisu posrijedi nikakve političke igre bez obzira na to tko što izjavljuje. Pogotovo ne mislim da bi Vladimir Šeks i Ivo Sanader vodili nekakve prljave igre protiv Branimira Glavaša. Vladimir Šeks je obrazovan i čestit čovjek, a isto mislim i o Ivi Sanaderu. Što se mene tiče, smatram da Glavaš, koliko ga poznajem, niti je sudjelovao u tome niti je davao zapovijedi. On nema loše odnose sa Srbima, dapače, i više nego dobre. Sudjelovao je u onome da ja dam ostavku na dužnost predsjednika suda kad nisam htio pustiti ratne zločince iz Šodolovaca jer su bili osuđeni na 20 godina zatvora zbog kaznenog djela ratnog zločina gdje nema puštanja na slobodu. Tada je s nekim političarima tražio moju glavu, što nije bilo korektno s njegove strane. Ako smo u zatvoru držali čovjeka zbog jednog jointa marihuane a puštali, pod prisilom, onoga za koga postoji pravomoćna optužba za ratni zločin, Petar Kljaić neće govoriti sudu da ga pusti. Suci ih nisu pustili jer su imali upute u zakonu, međutim, politika je to tražila jer su Kinkel i Klein tražili da se ta šodolovačka grupa mora pustiti. Poslije se oglasio i Branimir Glavaš i rekao da oni nisu počinili ratni zločin, da njih Petar Kljaić drži iz mržnje, nakon čega sam dao ostavku.

Vezane vijesti

Na Kornatima uginulo gotovo 1500 ovaca

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković posjetio je danas otok Kornat, na kojem je zbog dugotrajne suše i presušenih… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika