Mađarski pilot javili su se Renati Vidan tek po nailasku zrakoplova na nisku bazu oblaka kumulonimbusa i kišno vrijeme nad Likom. Umjesto da se vrate nazad produžili su svoju avanturu koja je u konačnici završila tragično. Pretpostavlja se da je u svih osam zrakoplova u trenutku ulaska u oblake nastala potpuna konfuzija i panika zbog čega se konvoj razišao u zrakuProšlotjedna nesreća dvaju mađarskih ultralakih zrakoplova Virus 912 i Zlin 142 na području Plitvica nedaleko od Slunja u kojoj su poginule četiri osobe izazvala je dosta kontraverznih stajališta o tome da li je i koliko za nastalu tragediju odgovorna Renata Vidan iz hrvatskog zrakoplovnog informacijskog centra (Flight Information Center) koja je tog dana, 12. kolovoza, bila na radnom mjestu zaduženom za praćenje tzv. VFR (Visual Flight Rules) letova, odnosno letova koji se vode po stupnju vidljivosti u hrvatskom zračnom prostoru. Skupina zrakoplova, točnije ultralakih letjelica predvođena jednom Cessnom, poletjela je iz Kaposvara za Brač 12. kolovoza u 17 sati i 30 minuta. Pet zrakoplova uspjelo je doletjeti do Zadra i uspješno okončalo nepotrebnu avanturu, jedan je zrakoplov sletio prinudno pored Drniša, a dva zrakoplova s četiri člana posade srušila se na području Plitvica.
Renata Vidan je djelatnica Oblasne kontrole letenja s trogodišnjim iskustvom. Njezina je zadaća, kao i ostalih kontrolora na tome radnome mjestu, da komunicira sa svim pilotima u hrvatskom zračnom prostoru koji lete bez pomoći instrumenata, odnosno u uvjetima kada vidljivost dopušta takvo letenje. Nacional doznaje da je Renata Vidan toga dana pravovremeno obavijestila pilote o vremenskim uvjetima na njihovim rutama pa tako i mađarske lake zrakoplove. Nacionalov sugovornik, pilot ultralakih zrakoplova i instruktor Diamond Aircraft centra u Varaždinu Damir Lesar, tog je dana nešto poslije 18 sati dolazio pred Varaždin iz smjera Austrije i čuo komunikaciju između ženske osobe i mađarskih pilota, te nam je potvrdio kako je Renata Vidan upozorila mađarske pilote da zbog lošeg vremena nije dobro da idu u pravcu u kojem su krenuli na što su se posade očito oglušile.
Mađarski pilot javili su se Renati Vidan tek po nailasku zrakoplova na nisku bazu oblaka kumulonimbusa i kišno vrijeme nad Likom. Umjesto da se vrate nazad produžili su svoju avanturu koja je u konačnici završila tragično. Pretpostavlja se da je u svih osam zrakoplova u trenutku ulaska u oblake nastala potpuna konfuzija i panika zbog čega se konvoj razišao u zraku. Mađarski piloti ostali su zbog ulaska u guste oblake bez orijentacije, odnosno nisu mogli utvrditi poziciju zrakoplova u odnosu na zemlju, pa su trebali tražiti pomoć od hrvatske kontrole zračne plovidbe. I tu nastaje drama i glavna nedoumica – je li kontrola leta mogla pomoći pilotima da sačuvaju žive glave?
U trenutku dezorijentiranosti piloti su navodno zatražili pomoć od kontrole leta i zatražili režim instrumentalnog letenja, odnosno letenje po radarskom vektoriranju. Po svemu sudeći Renata Vidan im nije mogla pomoći jer ih je već izgubila na radarskom zaslonu zbog konfiguracije terena na području Plitvica i nadmorske visine koja iznosi 500-600 metara. U tom se trenutku vjerojatno radilo o sekundama kako bi se izbjegla tragedija, međutim prebacivanje na radarsko vektoriranje traje i po nekoliko minuta. Renata Vidan nije bila ovlaštena da vodi pilote po radarskom vektoriranju, ali je svakako mogla prebaciti daljnje postupanje nekom od svojih kolega. No ako ih nije vidjela na svome radarskom ekranu, nisu ih mogle vidjeti ni njene kolege u oblasnoj kontroli koji rade na IFR (Instrumental Flight Rules). A ako ih ne vide, ne mogu im niti pomoći voditi avione usred mraka ili stanja potpunog gubljenja bilo kakvoga kontakta s vizualnim pokazateljima na zemlji. Upravo je spomenuta situacija izazvala polemike o njezinoj odgovornosti - nije još uvijek jasno da li su u tim trenucima zrakoplovi nestali s ekrana zbog konfiguracije tla, da li su već bili srušeni dok je Renata Vidan pokušavala stupiti u kontakt s nekim od svojih kolega ili ona uopće nije pokušala učiniti više da im pomogne. No u tu zadnju mogućnost malo tko vjeruje.
Puno veća odgovornost leži na mađarskom vođi grupe jer je ovo bio grupni let i vođa grupe je bio odgovoran za orijentaciju. On je prijavio kao vođa grupe ulazak u hrvatski zračni prostor, no nije poslušao sugestiju hrvatske kontrole koja im je dva dana prije javila da nije preporučljivo zbog predviđenog lošeg vremena da se uopće upuštaju u let do Brača. Prema pravilniku o VFR letenju ako pored svih poduzetih mjera orijentacija ne bude uspostavljena, a pričuva goriva se nalazi na izmaku, mora se pristupiti postupku za prisilno slijetanje. Takvo što vjerojatno se dogodilo ostalim posadama koje su sletjele u Zadar i Drniš.
Mađarski piloti su morali znati da krše uvjete VFR letenja koji strogo propisuju da horizontalna udaljenost od oblaka mora biti najmanje 1500 metara, a vertikalna 300 metara. Oni su to pravilo prekršili čim su uletjeli u oblake nad Likom. Pored toga, prekršena je potpuno jedna od ključnih točaka pravilnika o VFR letenju 9.2.2.1. koja glasi: "Ako se pilot zrakoplova, zbog naglog pogoršanja meteoroloških uvjeta, nađe u zračnom prostoru nepovoljnom za letenje, obvezan je odgovarajućim postupkom izvesti zrakoplov iz tog prostora, vratiti se na aerodrom odlaska ili sletjeti na najprikladniji aerodrom za sigurno slijetanje". Ovdje se pod nepovoljnim prostorom smatra, između ostalog, prostor s olujnom aktivnošću cumulonimbusa. Upravo je takva meteorološka situacija vladala nad područjem Like, gdje se Plitvice zbog u vrijeme naoblake, a zbog visoke nadmorske visine, nalaze cijele u oblacima.
Izvori bliski komisiji koja istražuje cijeli slučaj za Nacional su izjavili kako je moguće da su tragično preminuli piloti pokušali podvući se pod oblak tražeći vidljivost, pa su u tome pokušaju udarili u okolna brda, dok su ostale preživjele posade ostale na zacrtanoj visini i usprkos teškim vremenskim uvjetima ostale žive. Profesionalni piloti takvih letjelica nikad ne bi ignorirali upozorenje kontrole letenja o lošoj vidljivosti i složenim vremenskim uvjetima, već bi odmah odabrali alternativni aerodrom za prinudno slijetanje ili bi se vratili natrag, što je uobičajena procedura u tim slučajevima.
Letjelicama su upravljali sportski piloti amateri kojima je letenje hobi, a ne profesija. Umjesto na engleskom, međusobno su razgovarali na mađarskom jeziku. Pored toga, preživjeli Mađari već su se dogovorili što će reći hrvatskim istražiteljima, a mađarsko veleposlanstvo provelo je pritisak da se zrakoplovi što prije vrate u matične zračne luke. Hrvatski istražitelji moraju imati podatak o tome tko je bio vođa grupe, jer je on objektivno odgovoran za pogibiju svojih sunarodnjaka. Pretpostavlja se, a to i jest čudno, da je vođa grupe bio iskusni pilot - takmičar Zoltan Szabados, koji je jedan od četvorice poginulih Mađara. Pokaže li se da je vođa grupe bio jedan od poginulih, tada postoji i drugi zrakoplov koji je još u pripremi na zemlji morao biti predodređen za zamjenskog vođu. Takvi podaci morali su biti dostavljeni hrvatskim zrakoplovnim vlastima još dok su se mađarske letjelice spremale na put u Hrvatsku. Već je sada posve jasno da se tragedija dogodila ponajviše zbog teških pogrešaka pilota, prouzročenih nepridržavanjem obveznih pravila letenja u nepovoljnim meteorološkim uvjetima. U zrakoplovu Zlin 142 koji je pronađen u nedjelju u 11.10 sati na brdu Medveđaku Oštrom u blizini Plitvičkih jezera nađena su dva tijela pilota i žene. Pilot je bio, kako pišu mediji u Mađarskoj, Joszef Mikola iz mjesta Baja, a ženin identitet još je nepoznat.
U drugom zrakoplovu tipa Virus 912 koji nije uspio preletjeti brdo Veliku Lisinu jer je udario u drveće, a potom se zabio u stijenu i zapalio – bila su dva muškarca. Riječ je, kažu u Mađarskoj, o već spomenutom Zoltanu Szabadosu i njegovu prijatelju Otu Viczianu, urologu koji je živio i radio u Kaposvaru. Upravo je iz Kaposvara, odnosno s tri kilometra udaljenog sportskog aerodroma Kaposjulak, i krenulo osam malih zrakoplova put Hrvatske i otoka Brača i to unatoč obavijesti da će u Hrvatskoj preko vikenda biti loše vrijeme.
Sastav mađarskih pilota i putnika bio je vrlo zanimljiv. Navodno je riječ o poslovnim ljudima okupljenima oko OTP banke koja je prije šest mjeseci kupila Novu banku. Glavni šef OTP banke Szandor Czanyi kupio je kuću na Braču i okuplja oko sebe mađarsku poslovnu elitu. Jedan od pilota bio je i Jyula Haubay, također iskusni mađarski vojni pilot, koji se u ponedjeljak 15. kolovoza vratio u Kaposvar nakon razgovora s hrvatskim zrakoplovnim istražiteljima. Pilot prisilno prizemljenog aviona kod Drniša, bio je, kako se tvrdi, poznati mađarski plastični kirurg koji je već ranije letio za Brač sa svojim zrakoplovom.
Problem je u tome što su ultralaki zrakoplovi namijenjeni za letenje u strogo VFR uvjetima s dobrom vidljivošću i bez turbulencije. Letenje u uvjetima oblačnosti, smanjene vidljivosti ili jakom vjetru (turbulenciji) za ove zrakoplove nije dozvoljeno. Ovo je tipičan primjer nesreće zbog ljudskog faktora. Razlika između sportskog i profesionalnog letenja su ogromne, ne samo u količini novaca nego prvenstveno u odnosu prema letenju i stečenom znanju. Bivši vojni pilot Mladen Dujmović o tome kaže: "Profesionalni piloti ne posjeduju samo vrhunsku tehniku pilotiranja, oni se treniraju da znaju donositi odluke - biti menadžeri letenja koji procjenjujući mogućnosti zrakoplova, svoje vlastite sposobnosti i vanjske uvjete kontinuirano donose odluke kako sigurno i uspješno letjeti. Postoji neprijeporno veliki jaz između sportskog letenja i profesionalnog letenja zbog mnogih razloga. Selekcija profesionalnih pilota je puno stroža, školovanje puno skuplje i vremenski mnogo duže te je logično da su rezultati - znanje, vještina letenja i iskustvo - na strani profesionalnih pilota. Sportski piloti svoje dozvole stječu na različite uglavnom nestandardizirane načine, lete povremeno i ne razvijaju dovoljno odgovoran odnos prema letenju koji bi im u pravilu osiguravao uvijek potrebno sigurno i učinkovito prakticiranje letenja. Međutim, navedene činjenice ne poriču jedinstvenost obaju vrsta letenja u smislu sigurnosti letenja. Profesionalni i sportski piloti izloženi su istoj pogibelji ako se ne pridržavaju pravila sigurnog letenja. Razlika je u tome što profesionalni piloti pravila sigurnosti provode dosljedno jer su tako trenirani i strogo nadzirani dok sportski piloti, u čestim slučajevima, nemaju izgrađen potreban odnos prema sigurnosti letenja niti učinkovit nadzor da li se toga pridržavaju".
Odgovor na sva ova pitanja dat će komisija koja od utorka preslušava trake, pregledava vremenske izvještaje, a razgovarat će i s Renatom Vidan i njenim kolegama kao i nadređenima u novoj oblasnoj kontroli leta, danas jednoj od najsuvremenijih u Europi.