Nakon što je predsjednica Skupštine grada Zagreba i njegov gradonačelnik Milan Bandić najavili ustrojavanje Kontrolnog ureda koji bi odgovarao Skupštini, a ne gradonačelniku, Nacional je razgovarao s Josipom Kregarom, dekanom Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je i ujedno bivši povjerenik Vlade za grad Zagreb i autor više djela o spriječavanju korupcije

NACIONAL: Kontrolni ured bi prema najavi znači nadzirao i gradonačelnika, tko će nadzirati skupštinu po pitanju korupcije?

 - Nikakav ured ili povjerenstvo ne može zamijeniti političku odgovornost. Izbori su način na kojima se ispituje odgovornost skupštine. Izabrani zastupnici odgovaraju biračima. Ne, nisam naivan, jer kao i svi znam da u stvarnosti baš nije tako. Izbori su tek prošli i teško je naplatu odgovornosti čekati četiri godine. Na izborima se pojavljuju političke stranke, prije i poslije izbora sklapaju dogovore, koalicije, to su grupe sklone zataškati svoje i uvećati tuđe greške, boriti se za privilegije, zlorabiti položaj. Političari ne vole riječ odgovornost. To je realnost politike, pa i lokalne politike. No onda nije pitanje odgovornosti skupštine uredu, već biračima. Ured ili bilo koje drugo postavljeno tijelo ne može zamijeniti demokratski nadzor, otvorenost vlasti, odgovornost prema glasačima. Nositelji političke vlasti su odgovorni za svoje odluke i akcije i moraju pristati na nadzor cjelokupne javnosti, medija i građana za obavljanje svoje dužnosti. To vrijedi za Skupštinu. Pored toga za demokraciju i za upravljanje je loše kada se sva vlast, a osobito donošenje, provedba i kontrola političkih odluka, nalaze u jednoj ruci. Ideja podjele vlasti nije sasvim prikladna za lokalnu razinu, no sadrži razumnu preporuku da je vlast bolja kad je ograničena i odgovorna. U sadašnjem ustroju takva podjela formalno postoji i Gradonačelnik je odgovoran skupštini. Opet stvarno, ta odgovornost zavisi o političkoj konstelaciji, odnosu stranaka i ulozi oporbe. Ovaj prijedlog sadrži istu zdravu ideju o podjeli vlasti i ravnoteži moći, ali sumnjam da takav ured može zamijeniti statutarna načela o ravnoteži između skupštine i gradske izvršne vlasti.

NACIONAL: Skupština nadzire rad gradonačelnika, stoga Kontrolni ured, prema Tatjani Holjevac treba odgovarati Skupštini . Koje bi bilo najbolje rješenje za izabir članove Ureda i kako je to riješeno u drugim zemljama?

- Doista u mnogim zemljama, od kojih neke nisu puno veće od Zagreba, postoje razna nezavisna antikorupcijska tijela. Hong Kong i Singapur uvijek se spominju kao svijetli, uspješni i dobri primjeri. Sumnjam da je zagrebačka inicijativa motivirana takvim uzorima. Niti primjer Beča i njihovog internog ureda kontrole nije niti adekvatan niti se oponaša ili uzima kao uzor. U ovom slučaju čini mi se da prijedlog nadilazi takve primjere, da je više usmjeren na stvaranje ravnoteže moći no na izgradnju institucije nadzora. Radi toga oklijevanja i problematiziranje ovlasti, sastava i načina izbora tog tijela. Razmislite: zar bi se takvo tijelo biralo na općim izborima? Ili bi pak bilo preimenovani ured za predstavke i žalbe. Nadam se da ne. Predizborni prijedlozi bili su drukčiji od sada izložene inicijative. Uz takve napomene i upozorenje da ne treba raspravljati o izboru ili postavljenju prije no što se zna o čemu se zapravo radi, doista bilo bi logično da članove bira skupština, ali ne iz redova političkih stranaka koje su već zastupljene u skupštini. Trebalo bi birati ljude koji su nezavisni, hrabri i nisu uključeni u odlučivanje. Inače, mutatis mutandis, primjer OLAFA, posebnog tijela Europske komisije, dobar je uzor.

NACIONAL: Da li je praksa i drugim državama da se osnivaju ovakva tijela. Koliko je to zapravo pitanje struke, a koliko politike?

- Pitanje politike je procjene opasnosti od nezakonitog djelovanja službi, birokratskih rutina i zloupotreba. Politička je ocjena treba li takvo tijelo ili ne. Politička je odluka trebamo li tehničko tijelo nadzora ili neki oblik javne odgovornosti. Politika treba osigurati sredstva. I tu politika treba stati, i do tuda politika odgovara. Stručno pitanje je stvoriti pravila i izgraditi instituciju. Ulogu politike u tome treba onda definirati negativno: politika se treba suzdržati od miješanja i promjena detalja koji razruše cijelu konstrukciju djelovanja institucije, suzdržati se o protezanja političke borbe i kadrovskog manipuliranja u njegovom radi.

NACIONAL: Sto Vi kao stručnjak mislite o osnivanju ovog Ureda?

-Ideja je praktična i korisna. Ideja je dobra. Sama ideja neće biti dosta ako je ne prati i dobra politička volja i ispravna namjera da se poveća odgovornost gradske vlasti. Ali kaže se da je vrag u detaljima. Moj oprez sastoji se u tome da naslućujem još jedno područje manevriranja za povećanje političkog utjecaja, pa treba pričekati.