Objavljeno u Nacionalu br. 511, 2005-08-29
KUHARSKI KANCONIJER
Pilići s raskrižja sudbine
Noga maloga pileta, zbog svog oblika – za žitelje Aksuma, a običaj i vjerovanje preživjeli su sve do danas – preuzela je značenje prastarog simbola raskršća, ljudskog kolebanja pred vlastitom sudbinom
Veljko BarbieriU Sudanu i Etiopiji, u kraljevskim grobovima i svetištima, po svojoj arhitekturi srodnima egipatskim piramidama, moguće je na zidovima ponekad pronaći i otisak pileće noge, crven kao krv, za koji se vjeruje da je u davna vremena označavao simbol raskršća, toliko značajan za staro i moćno kraljevstvo Aksum. Po mnogima, posljednjeg nasljednika velikog imperija, u koji su se pred najezdom Aleksandrove vojske i dinastije Ptolomejevića povukli zadnji Amonovi sinovi. Ima nešto istine u tim vjerovanjima, budući da je u egipatskoj mitologiji ulogu simbola raskrižja, vezanu uz nesretnu Ozirisovu sudbinu, njegovo sjećanje na život u Vanjskom svijetu i vječnu čast svemoćnog gospodara Podzemnog svijeta, kamo je otišao nakon što ga je raskomadao njegov strašni brat Set, igrala pačja ili guščja noga, s tri prsta povezana opnom.
Pa ipak, kraljevi Aksuma i njihovi podanici i svećenici, nasljednici koji su od svojih mogućih faraonskih predaka preuzeli i na svoj način protumačili dio njihove mitologije, od osvajača Makedonaca i Grka doista su preuzeli umijeće uzgajanja pilića, koji su se, kako zbog suhe klime, tako i zbog škrtog krajolika svoje nove domovine, lakše prilagodili novim životnim uvjetima, od pataka i gusaka tako ovisnih o blizini vode. Pomiješavši Egipat i helenizam, upravo su troprstoj pilećoj nozi namijenili ulogu koju je guščja i pačja imala u Ozirisovu kultu. Štoviše, za žitelje Aksuma, a običaj i vjerovanje je preživjelo sve do danas, noga maloga pileta, zbog svog oblika, preuzela je značenje prastarog simbola raskršća, ljudskog kolebanja pred vlastitom sudbinom, pred ponuđenim izborom i raznim putovima u životu. Pilići su postali važno utjelovljenje osnovne zavojnice ljudskog i božanskog postojanja, onog cikličnog kretanja pojedinca oko božanske osi i središnje točke svemira, koje još štuju poklonici woodoo kulta koji se s robovima iz Afrike proširio i razvio na Jamajci, a koji je sačuvao dio mitološkog i religioznog naslijeđa starih Aksumaca.
Stoga se u tim prostorima žrtvovanju pileta, prskanju njegovom krvlju i potom izjedanju njegova mesa i danas pridaje obredno značenje, koje nas vraća u daleku, ali poznatu prošlost. Jer osim Egipćana i Aksumaca, i Grci su, ti štovatelji jela od piletine, kao i njihovi civilizacijski sljednici Rimljani, osim gastronomske naklonosti o kojoj svjedoče brojni zapisani recepti, poput Apicijeva Pullum elixium ex iure suo, ilitiga Pile u ujušku vlastitom, vjerovali da svojim jutarnjim glasanjem pile najavljuje obnovu stalnog kretanja sunca i zemlje, izmjenu dana i noći, a jela od piletine u pitagorejskim i orfičkim kultovima, bila su nesumnjiv izražaj naizmjeničnog kretanja duše iz jedne stvarnosti u drugu, od jednog do drugog univerzuma. Pa nisu li upravo pilići svojim pijukanjem, dok su svi pijevci šutjeli, umalo spriječili Zeusa, koji je naredio Heliju da na tri dana ugasi Sunčevu svjetlost, da obljubi Alkmenu, prelijepu Amfitrionovu ženu. Na sreću nisu uspjeli, ali je zato plod tog dugog ali i prekinutog podavanja postao najjači čovjek svih vremena, silni Heraklo, koji je, nakon što je već počinio mnoga slavna djela, morao stati pred Atenu i izabrati kojim će putem krenuti na raskrižju vlastita života. Onim teškim i punim kušnji, koji vodi u besmrtnost, ili onim lakšim i lagodnijim koji vodi u smrtnost. Heraklo je, kao što znamo, izabrao teži put, baš kao i Ahilej, veliki junak, sin kralja Peleja kojemu je njegova majka, morska boginja Tetida, također ponudila sličan izbor. Raskršće između slavne smrti i besmrtnosti ili dugog i sretnog, ali na koncu ipak običnog života smrtnika. Bez obzira na istinitost tih mitova i vjerovanja, svi su ti stari narodi uživali u piletini, baš kao i mi, koji krišom i s odbojnošću pogledavamo odbačene pileće nožice, osnovu temeljaca i juha naših predaka, kao da buljimo u raskrižje vlastite sudbine.
RECEPTI KAO POTPISI POD FOTOGRAFIJE
1. PILETINA U VRHNJU U limu za pečenje složite red od ½ kg izrezanih pomidora pa potom red od 2 crvena luka i red od 1 kg krumpira, sve narezano na kolutove i ploške, pa na to položite 1 kg pilećih bataka i pribataka, te sve pokrijte završnim redom od 1 kg kolutova paprike i ½ kg rajčica. Posolite i popaprite i pecite u pećnici dok ne ispari tekućina iz povrća, a piletina dobije hruskavu kožicu. Tada jelo prelijte s 2 dl kiselog vrhnja i pustite da se zapeče. Panonski recept.
2. PILIĆI SA SUHIM VOĆEM Mlado pile od oko 1 kg natrljajte solju i paprom te prstohvatom majčine dušice, a u trbušnu šupljinu ugurajte mu komad od 5 dag slanine i 10 dag suhih jabuka i šljiva koje ste prethodno malo namočili u vodi. Pecite pile položeno na prsima na nauljenom limu dok ne dobije boju. Tada ga okrenite i pecite sve dok mu se ne počnu odvajati zglobovi između bataka i pribataka. Izvadite tada pile iz pećnice i prerežite napola, a u masnoću od pečenja stavite ½ kg skuhanih mlinaca pomiješanih sa slaninom i voćem iz potrbušnice. Na tu posteljicu složite polovice pečenog pileta i služite vruće. Recept moje bake Ljubice Hajek Mihaldžić.
Komentari
Ovaj članak nema komentara.
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu