U zagrebačkim gradskim vlastima pomno analiziraju i model upravljanja koji se primjenjuje u Grazu. Za razliku od Beča, tvrtke u vlasništvu Graza funkcioniraju po modelu koji je nešto drukčiji. Krugovi bliski zagrebačkom Gradskom poglavarstvu navode da je Grazer Stadtwerke posljednjih godina podigao kvalitetu svoga djelovanja i proveo temeljitu reformu, ponajprije u prometnim tvrtkamaZagreb bi, barem što se tiče upravljanja gradskim tvrtkama, a možda čak i ustrojstva gradske uprave, uskoro trebao postati mali Beč. Zagrebačka gradska vlast još je prije nedavnih lokalnih izbora razmišljale kako bi se upravljanje gradskim tvrtkama moglo unaprijediti. Analizirali su brojne modele i zaključili kako Beč ima izvrstan upravljački model za tvrtke u gradskom vlasništvu, na koji bi se Zagreb trebao ugledati.
Preuzimanje bečkog modela upravljanja gradskim tvrtkama nije slučajno i zbog još jedne okolnosti. Milan Bandić ovog se ljeta dvaput susreo s bečkim gradonačelnikom Michaelom Hauplom, s kojim je i privatno u odličnim odnosima. Početkom srpnja u Beču su potpisali sporazum o suradnji na brojnim područjima, a posebno na preustroju gradske uprave prema bečkom modelu. Zagreb bi se tako trebao brže uključiti u svjetsko gospodarstvo i postati međunarodno središte. Suradnja s Bečom nastavak je i povijesnih veza iz doba kad se Zagreb, u drukčijim okolnostima, također razvijao sukladno bečkim strategijama.
Krugovi bliski zagrebačkom gradskom poglavarstvu za Nacional su ukratko opisali koncern Wiener Stadtwerke. On obuhvaća energetski dio, Wien Energie Vertrieb, koji objedinjava tvrtke Wien Energie Wienstrom (struja iz 3 toplane, iz većih i malih hidrocentrala), Wien Energie Gasnetz (plinovodna mreža duga 3430 km), Wien Energie Fernwarme (najveći proizvođač toplinske energije u Austriji) i Energiecomfort Energie- und Gebäudemanagement (lokalne opskrbne mreže). U 2006. Beč priprema podjelu između proizvodnje, distribucije i vlasništva nad mrežom.
U sklopu koncerna posebno je izdvojen javni prijevoz, koji u Beču ima 8000 zaposlenih. Tvrtka je dio holdinga Wiener Stadtwerke od 1999., ima 118 linija (tramvaj, autobusi i podzemna željeznica od 1969.), kojima se godišnje preveze 735 milijuna putnika. U Beču se javnim prijevozom obavi 34 posto svih gradskih putovanja, a lani se na održavanje i izgradnju infrastrukture potrošilo 385 milijuna eura. Samo na izgradnju podzemne željeznice od 1969. Beč je potrošio 6 milijardi eura (61 km kolosijeka, 700 vagona, 85 stanica s liftovima i eskalatorima).
U sklopu koncerna Wiener Stadtwerke nalaze se i gradska groblja. Riječ je o jednom od najvećih poduzeća tog tipa u Europi, s 12 ispostava u Beču. Bave se organizacijom privatnih i državničkih pogreba, a u Beču zauzima 95 posto tržišta.
U zagrebačkim gradskim vlastima pomno analiziraju i model upravljanja koji se primjenjuje u Grazu. Za razliku od Beča, tvrtke u vlasništvu Graza funkcioniraju po modelu koji je nešto drukčiji. Krugovi bliski zagrebačkom Gradskom poglavarstvu navode da je Grazer Stadtwerke posljednjih godina podigao kvalitetu svoga djelovanja i proveo temeljitu reformu, ponajprije u prometnim tvrtkama.
U sektoru javnog prometa na Jacomini Platzu otvoren je Centar za mobilnost kao središnje mjesto. Izgrađena je i nova žičara na Schlossberg. Svi su autobusi u javnom prometu niskopodni, a kao doprinos zaštiti okoliša ugrađeni su im i filteri. Za mlade je organiziran poseban noćni prijevoz, čija iskorištenost ekonomski zadovoljava, posebno vikendom.
Od kraja prošle godine u vlasništvu Graza je i tamošnja zračna luka, koja ima nadregionalne ambicije. Poduzeti su i prvi koraci kako bi Graz postao nadregionalni opskrbljivač vodom, a planira se i magistralni vod prema Hartbergu. Širenje na nova područja, poput upravljanja vodom, u Grazu namjeravaju ostvariti u suradnji s uslužnom tvrtkom Styrian Aqua Service. Pogrebne tvrtke u gradu posluju izdvojeno.
Na području energetike, tvrtka Energie Graz (obuhvaća električnu energiju, plin i toplinarstvo), pripremila je novi dugoročni koncept financiranja. U Grazu izdvojeno funkcionira i tvrtka Citycom Graz, koja pruža telekomunikacijske usluge za cijelu Austriju. Otvorili su urede u Beču, a djeluju i u Salzburgu i Linzu. Tvrtka izdašno sponzorira nogometni klub Sturm iz Graza, počela je surađivati i s partnerima u Sloveniji s ciljem proširenja infrastrukture na južnoeuropski prostor.
Nekolicina gradskih tvrtki aktivna je i na području komunikacija, posebne tvrtke bave se aktivnostima slobodnog vremena za građane, a prošle godine posve je reorganizirano zbrinjavanje otpada.
I to je uspješan model poslovanja gradskih tvrtki. Neki stručnjaci tvrde da bi mu se Zagreb lakše prilagodio nego bečkom.
Preustroj upravljanja gradskim tvrtkama izazvat će veliku pozornost javnosti, jer Bandić namjerava osnovati krovnu upravljačku tvrtku, koja će objediniti rukovođenje većinom gradskih tvrtki, što bi osiguralo njihovo učinkovitije poslovanje i smanjilo troškove, odnosno dovelo do znatne preraspodjele novca iz gradskog proračuna, koji bi se u većoj mjeri trošio na nove razvojne projekte. Nova krovna upravljačka tvrtka praktično bi trebala imati kontrolu nad nešto više od 3,2 milijarde kuna, s koliko godišnje raspolažu 24 tvrtke u vlasništvu Grada Zagreba. I jagma za funkcijama u toj krovnoj tvrtki bit će velika, jer će njen menadžment biti najmoćniji u Hrvatskoj. Bit će zanimljivo koga će Bandić u nju postaviti.
Bandićevi suradnici taj projekt zasad ne žele službeno komentirati. Neslužbeno navode da je to vrlo logičan potez, koji neće proći bezbolno, ali će imati brojne pozitivne posljedice.
"Odlučili smo primijeniti temeljne upravljačke metode poznate iz opće ekonomije. U svakoj grupi tvrtki u nečijem pretežnom vlasništvu one posluju koordinirano i u svakom se trenutku mora znati tko, što, kada, kako i zašto čini. Brigu o tome vodi krovna uprava svih tih tvrtki, a potom strateške odluke distribuira voditeljima pojedinih tvrtki. Grad Zagreb u vlasništvu ima 24 tvrtke, a dosad su one uglavnom djelovale posve samostalno, što je posve nelogično", izjavio je za Nacional član Bandićeva gradskog poglavarstva.
U gradskom poglavarstvu navode da su svjesni da će biti problema pri realizaciji projekta te da će u medijima brzo osvanuti protuteze projektu s protuargumentima, kojima će biti cilj zadržavanje postojećeg stanja i ovlasti u rukama postojećeg menadžmenta.
Prema novom ustroju postojeći menedžment gradskih tvrtki samo će neke odluke moći donositi samostalno, dok će o svim ključnim projektima morati konzultirati krovnu upravljačku tvrtku. Neke će se odluke donositi supotpisima, ali većina će se projekata realizirati po izravnim naputcima krovne upravljačke tvrtke. Ta će tvrtka objediniti i sve nabavke, posebno će se skrbiti o financijama, što bi trebalo donijeti i brojne uštede prilikom raspisivanja javnih natječaja, ali i prilikom zaduživanja grada kod pojedinih banaka. Razne gradske tvrtke posluju s raznim bankama te od njih imaju različite poslovne uvjete. U Gradskom poglavarstvu računaju da bi eventualnim poslovanjem samo s jednom bankom mogli imati i puno kvalitetnije uvjete zaduživanja.
Neki su krugovi bliski Gradskom poglavarstvu počeli razmišljati i o osnivanju posebne banke u vlasništvu Grada Zagreba, koja bi zbog novca koji prolazi kroz gradske tvrtke mogla imati velike razvojne perspektive. Posve logično, predstavnici stranih banaka koje dominiraju domaćim tržištem izrazito su neskloni takvim idejama, jer bi im to smanjilo goleme zarade i utjecaj na kreiranje gospodarskih tijekova.
"U skoroj budućnosti ništa nije nemoguće, ali ideje o banci zasad su u drugom planu. Neće biti jednostavno provesti ni opisanu upravljačku reorganizaciju. Riječ je o kompleksnom pothvatu, koji će za neke strukture imati i bolne posljedice. Ni u medicini ne postoji operacija poslije koje pacijent ne osjeća nikakve bolove. No, uz neke lijekove za njihovo smanjenje, ti su bolovi preduvjet pacijentova oporavka. Slično će biti i s restrukturiranjem gradskih tvrtki", izjavio je za Nacional jedan od članova Gradskog poglavarstva.
Bandić je već krenuo u realizaciju tog projekta. Nedavno je s Ivanom Lovrinovićem, dekanom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, potpisao sporazum o suradnji Zagreba i Ekonomskog fakulteta. Ekonomski fakultet bi do kraja godine za grad Zagreb trebao izraditi Model integriranog upravljanja poslovanjem trgovačkih društava u vlasništvu Grada, a počet će izradom potprojekta Analiza i modeliranje organizacijske i upravljačke strukture, vrijednog 854.000 kuna.
To je prvi korak u velikoj upravljačkoj transformaciji gradskih tvrtki, koja bi uskoro u javnosti mogla izazvati i brojne rasprave, jer bi prema postojećim idejama menedžment ukupno 24 tvrtki u vlasništvu grada dobrim dijelom ostao bez postojećih upravljačkih ovlasti.
Uspješna rekonstrukcija modela upravljanja gradskim tvrtkama jedan je od temeljnih preduvjeta uspješne realizacije dvadesetak projekata na kojima su se dogovorili surađivati gradonačelnik Bandić i premijer Ivo Sanader.
Ova Bandićeva inicijativa nije iznenađenje. Bandić je 13. srpnja 2005. na sjednici Gradske skupštine predstavio četverogodišnji program Gradskog poglavarstva kojem je na čelu. Govoreći o viziji Zagreba 21. stoljeća Bandić je na toj sjednici posebnu točku posvetio upravo trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba.
On je tada rekao: "Trgovačka društva u vlasništvu Grada, a posebno njihovi voditelji, moraju biti svakodnevno testirana na samo jednom kriteriju – kvaliteti usluge građanima i korisnosti Zagrebu. Ta ćemo društva postupno reorganizirati tako da se objedine srodne djelatnosti, posebno prometno-komunalne, a dio društava, posebno onih koja nisu od vitalnog interesa za svakodnevno funkcioniranje grada, bit će privatiziran tako da se osiguraju posebna prava bivšim i sadašnjim zaposlenicima, te učinkovitije upravljanje, smanjivanje rasipnosti i osiguravanje bolje usluge građanima."
Obraćajući se zastupnicima Gradske skupštine Bandić je dodao i da će se buduće funkcioniranje gradskih trgovačkih društava u velikoj mjeri prilagođavati potrebama lokalne samouprave, te da će ona prvenstveno djelovati u suglasju s potrebama gradskih četvrti i gradskih službi, posebno u dijelu komunalnih djelatnosti.
Krugovi bliski zagrebačkom gradskom poglavarstvu zasad nisu precizno definirali kad bi se opisana rekonstrukcija modela upravljanja gradskim tvrtkama trebala provesti. Ali ističu kako bi sve trebalo početi funkcionirati već za nekoliko mjeseci.