Projekt troje mladih arhitekata Davora Katušića, Marije Burmas i Ive Lole Petrića pokazuje kako će se uz ključne gradske prometne pravce - Heinzelovu, Radničku i Vukovarsku ulicu, koje su nedavno preuređene - izgraditi objekt od pet etaža na prostoru od oko osam tisuća četvornih metara. U njemu će, uz prijavno-dojavne službe, ambulante, laboratorije i centar za urgentna stanja, biti garažni prostor za 120 sanitetskih i 50 osobnih vozila, terenska i tehnička služba, radionice za popravak vozila te stacionar sa stotinjak krevetaIako se već dugo najavljuje kako će se zagrebačka Ustanova za hitnu medicinsku pomoć iz skučenih prostora u Đorđićevoj ulici preseliti u novu, modernu zgradu u Heinzelovoj, pretprošlog je tjedna taj plan postao upitan. Ministar zdravstva Neven Ljubičić u razgovoru za Vjesnik od 20. kolovoza nenadano je iznio novu viziju organizacije Hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj, najavljujući da će taj segment zdravstva uskoro biti centraliziran. Budući da bi to značilo da će regionalne ustanove hitne medicinske pomoći biti ukinute i stavljene pod državni nadzor, postalo je jasno da se očekivano preseljenje zagrebačke Hitne vjerojatno neće dogoditi.
Takav razvoj situacije nemalo je začudio zagrebačku gradsku vlast i Ustanovu za hitnu medicinsku pomoć, koji su se već uvelike pripremali za izgradnju novog objekta u koji se trebala preseliti najelitnija Hitna pomoć u državi. Ravnateljica zagrebačke Hitne Vlasta Jasprica-Hrelec izjavila je da nije znala ništa o ministrovim planovima, a u novu organizaciju nije bio upućen pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar.
"Najava ministra Nevena Ljubičića o centralizaciji Hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj, o kojoj do sada nije bilo nikakvih razgovora, prilično nas je iznenadila. Pogotovo zato što je projekt izgradnje nove zgrade za zagrebačku Hitnu pomoć već napravljen i uklopljen u detaljni urbanistički plan. Uz to, izvedbeni projekti tog novog objekta trebali bi biti gotovi do kraja rujna, a na sve to grad Zagreb je već utrošio oko 2,5 milijuna kuna i zapravo smo ušli u fazu pribavljanja građevinskih dozvola i otvaranja natječaja za izgradnju", objašnjava Zvonimir Šostar. Ideja o novom centru Hitne medicinske pomoći u Zagrebu rodila se, kaže, upravo u njegovu uredu u vrijeme kada se donosila strategija razvoja zdravstva u glavnom gradu. Nakon što su riješeni ostali prioriteti, odlučeno je da će Zagreb pokrenuti kapitalnu investiciju – potpuno novi i vrhunsko opremljeni centar Hitne pomoći.
"Zagrebačka Hitna pomoć najbolje je organizirana i najbolje opremljena u državi i bez sumnje svoj posao radi sjajno, ali ne u idealnim uvjetima. Prostorni kapaciteti na dosadašnjoj lokaciji u Đorđićevoj ulici nisu dovoljni i samim tim otežavaju ionako naporan rad službe koja se brine za milijunski grad. Preseljenje se stoga pokazalo nužnim i zato smo za izgradnju i opremanje objekta planirali izdvojiti 50 milijuna kuna. Usudio bih se reći da je to, uz Sveučilišnu bolnicu, najzahtjevniji projekt u zdravstvu grada Zagreba", zaključuje Šostar.
I doista, kad se usporedi sa skučenim prostorom u kojem danas djeluje zagrebačka Ustanova hitne medicinske pomoći, projekt nove zgrade koja bi trebala biti izgrađena u Heinzelovoj ulici čini se impresivnim.
Projekt troje mladih arhitekata Davora Katušića, Marije Burmas i Ive Lole Petrića pokazuje kako će se uz ključne gradske prometne pravce - Heinzelovu, Radničku i Vukovarsku ulicu, koje su nedavno preuređene - izgraditi objekt od pet etaža na prostoru od oko osam tisuća četvornih metara. U njemu će, uz prijavno-dojavne službe, ambulante, laboratorije i centar za urgentna stanja, biti garažni prostor za 120 sanitetskih i 50 osobnih vozila, terenska i tehnička služba, radionice za popravak vozila te stacionar sa stotinjak kreveta. Sve prostorije bit će opremljene novom kompjutorskom i medicinskom opremom, a u novoj zgradi moći će raditi ukupno 400 ljudi. Uz to, mladi arhitekti čiji je projekt pobijedio na natječaju izradili su prometno rješenje za taj dio grada kako bi ekipe Hitne pomoći što brže i jednostavnije stizale do pacijenata. Novost u prostoru planiranom za zagrebačku Ustanovu hitne medicinske pomoći bila bi i jedinica za detoksikaciju akutno alkoholiziranih osoba, koje se trenutačno odvode u bolnice na psihijatrijske ili internističke odjele. No hoće li sve navedeno biti i ostvareno i hoće li se zagrebačka Hitna doista preseliti u novi objekt, zapravo nitko ne zna. Sve očito ovisi o tome hoće li Ministarstvo zdravstva početi s realizacijom plana centralizacije Hitne medicinske pomoći.
"Što će se događati, u ovom trenutku ne mogu prejudicirati. No ono što znam je da će grad Zagreb definitivno realizirati izgradnju spomenutog objekta. U slučaju da se sustav hitne pomoći u hrvatskoj doista centralizira, u gradu ćemo se dogovoriti o prenamjeni zgrade", kaže Zvonimir Šostar. Gradu je sada, dodaje, iznimno važno da se odluka o eventualnoj centralizaciji donese brzo kako bi znali što će s objektom u Heinzelovoj. "Zagrebu ionako nedostaje prostornih kapaciteta i za postojeće medicinske ustanove, a tu bi se našlo mjesta i za sve one planove koje ćemo u budućnosti pokrenuti kroz novu dugoročnu strategiju za razvoj zdravstva grada Zagreba", objašnjava pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, dodajući kako smatra da bi za ostatak Hrvatske centralizacija Hitne pomoći možda i bila dobro rješenje, ali za Zagreb definitivno ne.
S druge strane, ministar zdravstva Neven Ljubičić u razgovoru za Nacional objašnjava da je ideja o centralizaciji sustava hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj nužna upravo zato što ostala područja Hrvatske nemaju ni približno dobro organiziranu Hitnu pomoć poput one zagrebačke.
"Situacija je danas takva da hitnu medicinsku pomoć svi ocjenjuju prema onome kakva je u Zagrebu a da nitko ne sagledava probleme u ostalim područjima Hrvatske. Treba reći i znati da ovoga trenutka postoji mnoštvo pritužbi i prijava, čak i nekih međunarodnih, koji se tiču organizacije i rada Hitne pomoći u gotovo svim dijelovima države. To je nedopustivo. Zato smo u potrazi za rješenjem proučili kako su taj problem riješile pojedine europske zemlje i postalo nam je jasno da jedan tako bitan segment zdravstva ne može dobro funkcionirati pod regionalnom samoupravom. Hitna medicinska pomoć naprosto mora biti standardizirana i ustavno je pravo svih naših građana da imaju ravnopravnu skrb. Voljeli bismo u cijeloj Hrvatskoj imati elitnu Hitnu pomoć kakva je u Zagrebu, no to neće biti moguće bez centralizacije." Ljubičić najavljuje da bi "nova" Hitna pomoć bila organizirana poput policije, prema takozvanom principu krugova. Svako vozilo i ekipa Hitne pomoći bili bi, kaže, zaduženi za jedno područje i nalazili bi se u središtu područja svoje odgovornosti. Tako se, smatra Ljubičić, ne bi gubilo dragocjeno vrijeme o kojem često ovisi nečiji život. Tako organizirani timovi do pacijenta će dolaziti za najviše 20 minuta, ali ne samo u Zagrebu nego u cijeloj državi, uvjerava ministar.
"Danas nam srećom tehnologija, koja i nije pretjerano skupa, omogućava da postavimo nekoliko punktova dojavnih jedinica za cijelu zemlju, i to će uostalom biti preduvjet za ono što želimo, a to je objediniti se s Europom putem univerzalnog sustava dojave na broj 112. Ipak, konkretan plan centralizacije još nije donesen, ja sam ga samo najavio kako bi građani i struka jasno vidjeli u kojem pravcu razmišljamo. Detaljan plan još je u fazi razrade", kaže Ljubičić. Kad je riječ o preseljenju zagrebačke Hitne na novu lokaciju, smatra da bi se s konkretiziranjem tog projekta trebalo malo pričekati, ali istodobno tvrdi da podupire svaki projekt izgradnje novih objekata za zdravstvo.
Na kraju treba napomenuti da će, ako se uistinu počne s centralizacijom sustava hitne pomoći u Hrvatskoj, trebati mijenjati Zakon o zdravstvenoj zaštiti, a on će, pak, morati proći saborsku proceduru. Sve to može potrajati i više od pola godine, a kada se zna da zagrebačko Poglavarstvo u listopadu donosi proračun za sljedeću godinu i da sve što u njega ne uđe neće ni biti napravljeno, ostaje potpuno nejasno hoće li Zagreb dobiti novi moderni centar Hitne medicinske pomoći.