Osim što u svom prostoru u Tomašićevoj ulici u Zagrebu izlaže umjetničke radove i raznim se načinima zalaže za promociju hrvatske grafike, galerija Canvas već tri godine izdaje časopis za umjetničku grafiku i nakladništvo. Časopis se, naravno, zove Grafika. Izlazi kvartalno i piše o svemu vezanom za to područje umjetnosti. Objavljuje izvješća s bijenala i trijenala, oglede izložbi, analize djela pojedinih umjetnika i tekstove koji preispituju parametre grafičke umjetnosti. Autori članaka mahom su profesori na Akademiji likovnih umjetnosti, povjesničari umjetnosti, akademski slikari i kustosi tako da članci koje pruža ovaj časopis nisu obične recenzije i skup dojmova, već rezultat stručnog promišljanja i angažmana. Sukladno tomu, uz svaki članak priložen je i njegov sažetak na engleskom jeziku te reprodukcije predmetnih djela.

Kniferov meandar

Opremljen mnoštvom tekstova i ilustracija, u svibnju ove godine izašao je dvobroj. S prepoznatljivim Kniferovim meandrom na naslovnoj strani, donosi nam ogled o grafikama tog umjetnika i kratak kronološki pregled njegova djelovanja. Tu su također ogledi o izložbama njemačkih slikara i grafičara Georga Baselitza i Wolsa u Osijeku i Zagrebu te hrvatskog grafičara Pave Majića u Berlinu. Od radova koji objedinjuju više umjetnika, ovdje nalazimo ogled o mapi grafika izrađenih u čast F. G. Lorci koja je izložena prošle godine u Muzeju Mimara te o novoj mapi Kalkografske radionice Kabineta grafike HAZU u kojoj je radove okupilo devet autora s posljednjeg hrvatskog trijenala grafike. Tonko Maroević piše o jezgrovitim aktovima Ivana Kožarića, a u ovom izdanju je i njegov govor izrečen prošle godine u HNK u spomen preminulome Ivanu Lackoviću Croati.

Tu je zatim prijevod ulomka o počecima grafičke umjetnosti iz knjige renesansnog slikara Giorgija Vasarija Životi najvećih slikara, kipara i arhitekata. Uz prijevod je i zanimljiv komentar Margarite Sveštarov Šimat koja iščitavanjem Vasarijevog teksta dolazi do zaključaka o tadašnjoj recepciji nove umjetnosti. Zanimljiv je i članak o tome kako je američka umjetnička grupa General Idea svojedobno preispitivala koncepte autorstva i copyrighta. Tu su još izvješća sa simpozija održanog u povodu 26. međunarodnog grafičkog bijenala u Ljubljani, Osječkih dana grafike te međunarodnog skupa posvećenog konzerviranju i restauriranju papira. U ovom su dvobroju prisutna i teoretska razmatranja o krizi kategorije grafičke umjetnosti i o zapostavljenosti grafičkog medija.

Za obične smrtnike

Grafika je specijaliziran časopis i piše isključivo o temama s područja grafičke umjetnosti te je kao takav namijenjen uskom krugu čitatelja. Međutim, iako je vrlo stručan, mogu ga bez straha u ruke uzeti i obični smrtnici. Laici se neće morati satima probijati kroz tekstove niti se hrvati sa zbunjujućim izrazima jer ti su tekstovi isto vrijeme i vrlo pristupačni. Bez nadljudskih napora shvatit ćemo osnove prebacivanja linoreza u duboki tisak, što je ekslibris i za što je zadužen Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dobro će sjesti i tumačenje Kniferovog djela Zvonka Makovića te će oni koji nisu znali (a nisu se usudili pitati) zašto je umjetnik godinama sustavno ponavljao jedan te isti motiv nakon ovog teksta biti mirni. Grafika je stiliziran i pomno izrađen uradak u koji je uloženo mnogo truda. Kvaliteta reprodukcija je dobra, izgled izdanja je vrlo lijep i pažljivo osmišljen. Čitanjem/promatranjem ovog časopisa postaje jasno da je nastao ne radi zarade, niti toliko radi čitatelja već radi sebe same.
www.canvas.hr/grafika/