Objavljeno u Nacionalu br. 514, 2005-09-19

Autor: Berislav Jelinić

AUSTRIJSKA VELEPOSLANICA

'Austrijski ulagači žele Hrvatsku u EU'

Helga Konrad u razgovoru za Nacional objasnila je zašto Austrija podupire ulazak Hrvatske u EU i otkrila koji će biti austrijski prioriteti u predsjedanju EU-om koje počinje 2006.

'Austrijanci su u Hrvatskoj najveći ulagači i svjesni smo da ima određenih problema s birokracijom ili s pravnim sustavom. Hrvatsku treba ohrabrivati u njenim naporima, što to izvješće ne čini''Austrijanci su u Hrvatskoj najveći ulagači i svjesni smo da ima određenih problema s birokracijom ili s pravnim sustavom. Hrvatsku treba ohrabrivati u njenim naporima, što to izvješće ne čini'Sredinom prošlog tjedna utjecajni engleski list The Guardian objavio je tekst u kojem tvrdi da će Austrija na sastanku ministara Europske unije javno izjaviti da je pogrešno početi pregovore s Turskom o priključenju Uniji ako se istodobno to ne učini i s Hrvatskom. Nicholas Watt, dopisnik The Guardiana iz Bruxellesa, u tekstu je ustvrdio i da Austrija takvom inicijativom praktički "udara iznad svoje kategorije", neizravno aludirajući da se petlja u ono što je iznad razine njena utjecaja u EU.
Ta austrijska inicijativa najnovija je inozemna politička potpora Hrvatskoj na njenu putu u EU.
Potkraj prošlog tjedna te je navode u razgovoru za Nacional prokomentirala Helga Konrad, austrijska veleposlanica u Hrvatskoj. Ona je objasnila zašto Austrija podupire Hrvatsku na njenom putu u EU te objasnila što misli o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom i o provođenju akcijskog plana u hvatanju odbjeglog Ante Gotovine. U razgovoru za Nacional Helga Konrad otkrila je i koji će biti austrijski prioriteti u predsjedanju EU-om, koje Austrija preuzima na početku 2006.

NACIONAL: Kako komentirate prošlotjedni članak u engleskom The Guardianu u kojem se tvrdi da Austrija želi blokirati put Turske prema članstvu u EU ako se usporedo s njome ne otvore pristupni pregovori i s Hrvatskom, radeći svojevrstan politički pritisak u korist Hrvatske?

- Ne volim riječ pritisak, jer pritisci u politici nikada nisu dobri. U politici sugovornike treba uvjeriti a ne ih izlagati pritiscima. Od početka hrvatskih nastojanja da se priključi EU, Austrija je izrazito podupirala Hrvatsku i to ne samo zbog naših bilateralnih odnosa nego i zbog toga što bi to bilo vrlo ohrabrujuće i za ostale zemlje u regiji. Neke zemlje članice EU-a oklijevale su u davanju potpore Hrvatskoj zbog čuvenog slučaja odbjeglog Ante Gotovine. Austrija je pokušala uvjeriti Hrvate na suradnju s Haaškim sudom, ali i članice EU-a da vide sav napredak koji je u suradnji s tim sudom Hrvatska napravila. Prije pola godine Austrija je inicirala Task Force grupu kako bi promatrala napredak Hrvatske u tom pogledu. Sljedeći tjedan također će se održati takav sastanak, na kojem će se analizirati ono što je Hrvatska učinila u proteklih nekoliko mjeseci.

NACIONAL: The Guardian piše da Austrija neformalnim uvjetovanjem i lobiranjem za Hrvatsku puca iznad svojih mogućnosti u Uniji? Koliki utjecaj kad je o lobiranju za Hrvatsku riječ Austrija ima unutar EU-a?

- Uvijek je problem kada srednje velika zemlja poput Austrije pokazuje ambiciju za utjecajem u regiji. Ovdje je naša motivacija posve jasna. Austrija i Hrvatska su gotovo izravni susjedi i vrlo bliske zemlje. Iako su se zbog našeg velikog angažmana u korist Hrvatske neki iznenadili, ne mislim da je Austrija učinila nešto iznad svojih potencijala. Puno je sličnih primjera u povijesti Europske unije.

NACIONAL: Je li se Austrija zbog lobiranja u korist Hrvatske suočila s pritiscima Velike Britanije i još nekoliko zemalja koje su se najodlučnije usprotivile početku pregovora s Hrvatskom o priključenju EU?

- U tom smislu nismo imali nikakvih problema. O tomu se razgovaralo na brojnim sastancima. Mi smo unija različitih zemalja pa je logično da su u njoj prisutni razni interesi. No sve se odvijalo u prijateljskom ozračju jer se podrazumijeva da svatko za svoje pozicije ima dobre argumente.

NACIONAL: Kako ocjenjujete posljednja postignuća Hrvatske u provođenju akcijskog plana u slučaju Gotovina?

- Akcijski plan koji je Vlada u travnju predložila unio je novu kvalitetu u diskusiju o početku pregovora Hrvatske o priključenju EU. Taj je plan ambiciozan i nije ga jednostavno provesti. Posljednjih tjedana bilo je značajnog napretka jer je pronađen jedan od glavnih pomagača Ante Gotovine. Austrijska je vlada uvjerena da Hrvatska dostatno provodi akcijski plan te da je vrijeme da potkraj rujna počnu pregovori o njenom priključenju EU. Austrija nije jedina članica EU-a koja je u to uvjerena. Vjerujem da će ICTY također vidjeti ta postignuća.

NACIONAL: Vjerujete li hrvatskim vlastima kada tvrde da čine sve da lociraju i uhite odbjeglog Gotovinu? Mislite li da će istim žarom Hrvatska nastaviti tražiti Gotovinu i ako pregovori o priključenju EU počnu potkraj rujna?

- Bilo je vrlo važno da hrvatska vlada uspostavi politiku poštivanja vladavine prava jer je EU to doista htio vidjeti. Tim se putem mora nastaviti, čak ako se pregovori ne otvore potkraj mjeseca, premda se nadamo drugom ishodu. Hrvatska je doista učinila velike napore, ali to mora i nastaviti činiti. O tomu se razgovaralo i iza kulisa i čini mi se da se konverzacija i u tom smjeru odvija sve bolje.

NACIONAL: Ne uzimajući u obzir slučaj Gotovina, koliko je Hrvatska trenutačno spremna za priključenje EU? Kako komentirate nedavno izvješće Svjetske banke prema kojem se Hrvatsku prema uvjetima poslovanja svrstava na svjetsko dno?

- Hrvatska je na gospodarskom području napravila velike pozitivne pomake. Štoviše, na nekim je područjima odmakla puno dalje i od nekih službenih zemalja kandidata za EU. To se izvješće ne bi trebalo uzimati ozbiljno nego kao svojevrsnu šibu koja kuca na prozor, s motivacijskim ciljem. Austrijanci su u Hrvatskoj najveći ulagači i svjesni smo da ima određenih problema s birokracijom ili s pravnim sustavom. Hrvatsku treba ohrabrivati u njenim naporima, što to izvješće ne čini.
Najbolji poticaj razvitku Hrvatske bit će otvaranje pregovora o priključenju EU. To će biti i dodatni poticaj za nove ulagače koji zbog sadašnjeg stanja oklijevaju s ulaganjima. Slično je bilo i sa Slovačkom, gdje se u posljednjih deset godina posve promijenila ulagačka klima. Iako su austrijska ulaganja u Hrvatsku velika, nastojat ću naše tvrtke motivirati da dodatno povećaju ulaganja. Nedavno sam razgovarala s austrijskim ulagačima. Iako imaju nekih problema, ozračje je općenito dobro.

NACIONAL: Na što su vam se austrijski ulagači u Hrvatskoj posebno žalili?

- Iako u prvom tromjesečju 2005. ekonomski pokazatelji u Hrvatskoj nisu bili ohrabrujući, nastojala sam ih potaknuti na dodatne poslovne napore. Vrlo su ponosni na ono što su dosad u Hrvatskoj ostvarili. Rekla sam im da Hrvatsku ni u budućnosti ne napuste. Uvijek postoje usponi i padovi u suradnji, ali trenutačno nema dramatičnih prigovora.

NACIONAL: Kako austrijski ulagači, ali i vi, vidite Hrvatsku za desetak godina?

- U Hrvatskoj sam tek dva mjeseca pa ne mogu davati detaljnije prognoze. No počnu li uskoro pregovori s Hrvatskom o priključenju EU, Hrvatska će postati regionalni lider. To će biti dobro i za austrijske ulagače koji će tada imati i znatniju ulagačku konkurenciju. Hrvatska bi mogla biti model gospodarskog i političkog razvitka za svoje susjede koji također teže ući u EU. Austrijski bankari kroz djelovanje u Hrvatskoj vide priliku za dodatno poslovno proširenje u regiju. Oni su bili među prvim ulagačima u Hrvatsku, i to u razdoblju kada Hrvatskoj nije bilo jednostavno privući ulagače. Zato je legitimno što su zaradili, posebno ako to nisu učinili ni na čiju štetu. Tu su i naši građevinski poduzetnici te Styria, koja također dobro posluje.

NACIONAL: S kakvim ambicijama i prioritetima Austrija uskoro preuzima predsjedanje EU-om?

- Od siječnja 2006. suočit ćemo se s velikim izazovima, posebice ako se ne riješi problem s EU-ovim proračunom. Tu je i problem s Ustavom EU-a, koji je već na dvama referendumima bio odbijen. Tijekom našeg mandata želimo organizirati neformalne sastanke ministara vanjskih poslova balkanskih zemalja jer Austrija u regiji ima dobru reputaciju. No predsjedanje EU-om nije provođenje vlastite politike nego služenje cijeloj Uniji. Austrija će u svibnju 2006. organizirati i summit zemalja Latinske Amerike na kojem će se, među ostalim, razgovarati o socijalnim problemima i demokratizaciji tih zemalja.

NACIONAL: Kako u svjetlu problema koje ste sami spomenuli vidite perspektive EU-a?

- Raspoloženje u EU trenutačno nije jako dobro. Jučer je naš ministar vanjskih poslova pokrenuo inicijativu pod sloganom "Europo, čuj nas". To ćemo nastaviti i nakon našeg predsjedanja EU-om. Otvaramo telefone, internet i puno seminara kako bismo građanima EU-a pokazali da slušamo što govore, ali i da čuju što mi kažemo. U EU su se dogodile neke stvari koje nisu adekvatno prezentirane njenim građanima. I u Austriji je potpora EU tijekom posljednjih godina pala. Zato u odlučivanje o svim problemima u Uniji treba što više uključivati javnost, koja je sve frustriranija.

NACIONAL: Koji su glavni razlozi zbog kojih je u Austriji pala potpora EU?

- Od uvođenja eura došlo je do velikih poskupljenja. Poskupjelo je čak i u velikim supermarketima, ali i automobili te brojni drugi proizvodi. Austrijanci imaju osjećaj da se odluke u Bruxellesu donose gotovo bez njihova utjecaja. Tu su i problemi zaštite okoliša uvjetovani tranzitom. Morali smo promijeniti našu postojeću regulativu po tim pitanjima, što je posebno ugrozilo populaciju Tirola. Austrijanci imaju osjećaj da političari provode politiku EU-a a da pritom ne kontaktiraju građane. Bilo je puno više očekivanja od onoga što se zapravo dogodilo. Čini se da smo olako shvatili najave da priključenje EU donosi i odricanja.

NACIONAL: Je li vaš dolazak u Hrvatsku bio vaša odluka?

- Prije nego što sam na početku srpnja došla u Hrvatsku, bila sam pet godina austrijska veleposlanica na Kubi. Ondje je bila posve drukčija situacija: gospodarski odnosi između dviju zemalja nisu bili toliko intenzivni. Uzevši u obzir opseg i kvalitetu suradnje između Austrije i Hrvatske, dolazak u vašu zemlju za mene predstavlja veliku odgovornost, ali i veliki užitak. Sama sam zatražila da me se rasporedi u Hrvatsku i bila sam vrlo počašćena kada su me imenovali na tu dužnost. Usto, poznajem Hrvatsku te se osjećam gotovo kao kod kuće jer su nam i mentaliteti slični.

NACIONAL: Kakva su vaša sjećanja i dojmovi o Kubi i njenom vođi Fidelu Castru?

- Imala sam dosta konzularnih poslova, zbog dvadesetak tisuća austrijskih turista na godinu koji posjete Kubu. Uživala sam i u kulturnoj suradnji koju smo ostvarivali. O Castru ću vam diplomatski reći da je zanimljiva ali i karizmatična osoba, s fantastičnom memorijom.

NACIONAL: Kakvi su vam planovi i očekivanja u prvim mjesecima u Hrvatskoj?

- Uz političke teme koje smo obradili, sredinom listopada u galeriji Mona Lisa predstavit ću izložbu slavnog austrijskog umjetnika Hundertwassera, koju je praktično omogućio jedan austrijski kolekcionar. Smatram to dobrom prigodom da se i osobno predstavim Zagrebu i hrvatskoj javnosti koju zanima kultura. Posebno sam polaskana što predstavljam upravo Hundertwasserovu izložbu. Vrlo mi je draga njegova izjava da skuplja samo onu umjetnost koja ga osobno dirne, a ne onu koju netko preporuči. Drago mi je što je u Hrvatskoj veoma aktivan naš kulturni forum, koji postoji već 50 godina.

NACIONAL: Jeste li velika zaljubljenica u kulturu?

- Studirala sam pjevanje i klavir na glazbenoj akademiji u Grazu, te povijest i filozofiju. Zbog svoje profesionalne karijere nisam imala puno vremena za usavršavanje, ali uživam u tomu kada nađem vremena. U politici sam završila jer me i ona oduvijek zanimala. Zato sam naknadno završila diplomatsku školu u Beču. U malim veleposlanstvima voditelji misija moraju voditi i kulturne poslove. To mi je dalo priliku da tijekom karijere upoznam i brojne velike umjetnike i glazbenike. Za proslavu austrijskog dana državnosti u muzeju Mimara dovodim austrijski jazz sastav s čijim sam liderom studirala u Grazu. Posebno mi je drago što će tijekom austrijskog predsjedanja EU-om u Zagrebu u HNK gostovati Bečka filharmonija i Bečka opera.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika