Objavljeno u Nacionalu br. 514, 2005-09-19

Autor: Eduard Šoštarić

GAZETA

Pismo-bombu poslali su profesionalci

Stručnjaci hrvatskog MUP-a smatraju da je pismo-bomba djelo iskusnog profesionalca ili terorističke skupine koja vrlo dobro zna rukovati eksplozivom

  Nakon što je u ponedjeljak, 19. rujna, u prostorijama britanskog veleposlanstva u Zagrebu eksplodiralo pismo-bomba, mnogo je različitih teorija o mogućim pošiljateljima eksplozivne naprave, ali i mišljenja da su u cijelom slučaju zakazali i djelatnici osiguranja veleposlanstva. Stručnjaci za terorizam MUP-a Nacionalu su otkrili da pretpostavljaju kako pismo-bomba u britanskom veleposlanstvu nije djelo amatera, nego iskusnog profesionalca ili terorističke skupine koji vrlo dobro znaju rukovati i upravljati eksplozivom. Još se ne zna s kakvim je detektorima za otkrivanje eksplozivnih pošiljki opremljeno britansko veleposlanstvo, no ako nije opremljeno adekvatnim mjerama zaštite, to bi bio velik propust britanskog osiguranja. Sva diplomatska predstavništva trebala bi biti opremljena detektorima za pisma-bombe, skenerima za pakete i kontejnerima za odlaganje opasnih pošiljki.
  Dramatičnije zvuči pretpostavka da je veleposlanstvo imalo svu potrebnu opremu, ali da ona nije mogla spriječiti eksploziju. To bi značilo da je na eksploziji moguć potpis islamskih militantnih skupina koje su sposobne u pisma staviti plastični eksploziv "semteks", nalijepljen na tanku plastičnu foliju, koji se aktivira pomoću minijaturnog detonatora pri otvaranju pisma, a vrlo se teško otkriva modernim detektorima. Sve to ukazuje na to da je za izradu takvih pisama-bombi potrebna visoka tehnologija i poznavanje karakteristika eksploziva, odnosno da su ga mogli načiniti samo profesionalci. Islamski teroristi usavršili su sastavljanje pisma-bombe i bez metalnih dijelova, odnosno pisma-bombe koje eksplodira u kontaktu sa zrakom kad se pismo otvori, nakon jačeg udarca ili na druge načine. To je stručnjake za zaštitu i osiguranje ljudi i objekata stavilo pred nove izazove, tako da se upotrebljavaju novi detektori koji reagiraju na karakterističan miris eksploziva ili otkrivaju tzv. marker kojim se tajno obilježava eksploziv još u tijeku proizvodnje. Koriste se i specijalne tekućine i sprejevi koji čine kuvertu prozirnom pa se može otkriti sadržaj pošiljke, kao i uređaji kojima se pošiljka izlaže karakterističnom zračenju koje omogućuje da se na ekranu ili fotografiji može vidjeti što se nalazi u paketu, torbi ili nekoj drugoj pošiljci. Ili je eksplozija bombe u britanskom veleposlanstvu djelo visoko profesionalne terorističke skupine, ili je u potpunosti zakazalo osiguranje unutar britanskog.
  Pisma-bombe vrlo su podmukla i opasna sredstva jer se aktiviraju udarom ili pri otvaranju. Eksplozija može povrijediti lice, oči, ruke, čak i usmrtiti. Godine 1996. do kad je već eksplodiralo osam pisama-bombi, austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova angažiralo je mnogobrojne domaće i strane stručnjake za antiteroristička djelovanja. Analiza neeksplodiranih pisama pokazala je da ih šalje Bavarska oslobodilačka armija.
  Austrijanci su se za pomoć obratili i britanskoj MI-6, američkoj NSA (National Security Agency) i njemačkoj Državnoj službi za suzbijanje kriminala i terorizma (BKA). Sljedeće godine 1997. pisma-bombe počela su uznemirivati Amerikance, osobito žitelje dvaju gradova, New Yorka i Washingtona. Na meti nepoznatih terorista našli su se iranska misija pri Ujedinjenim narodima, egipatsko diplomatsko predstavništvo, novinske agencije i mnoge javne ustanove. Na adresu arapskog lista Al-hajat, čiji je vlasnik saudijski princ Khalid bin Sultan, stigao je najveći broj ubojitih pisama, čak desetak. Više komada stiglo ih je u washingtonski press-centar nedaleko od Bijele kuće. Zgrada press centra dva je puta evakuirana jer su agenti FBI-a utvrdili da su u nju poštom dostavljena četiri pisma-bombe, upućena washingtonskom uredu arapskog lista Al-hajat. Nakon što je obaviještena policija, agenti FBI-a otkrili su još jednu sumnjivu pošiljku. Pirotehničari su ustanovili da se u pismima nalazi detonator, tankom žicom povezan s plastičnim eksplozivom. Oba pisma specijalnim su kamionom odnesena na poligon izvan grada, gdje su aktivirana pomoću posebnih uređaja. Obje su bombe imale iznimno veliku eksplozivnu moć, bile su veoma stručno upakirane u poveće bijele kuverte 18X12 cm, na kojima je adresa bila otipkana na naljepnici. Bila su poslana iz Egipta 21. prosinca 1996. Pretpostavilo se da je princ Khalid bio meta napada jer je poslije eksplozije kamiona-bombe u Saudijskoj Arabiji u lipnju 1996., pri čemu je poginulo 19 Amerikanca, obećao Washingtonu pomoć u pronalaženju terorista.
  Informacije o protuterorističkoj opremi i mjerama koje rutinski obavljaju djelatnici osiguranja britanskog veleposlanstva i dalje su strogo čuvana tajna, no čini se nesporno da je došlo do pogreške za koju odgovornost snose ili nemarni djelatnici osiguranja ili zastarjela tehnička oprema. "Naša tvrtka već nekoliko godina prodaje najsofisticiranije detektore pisama-bombi. Uz klasičan detektor, koji je zapravo minijaturni detektor metala i stoji desetak tisuća kuna, kod nas se može nabaviti i rendgenski detektor koji može očitati sadržaj kuverte ili paketa prema gustoći materijala pa tako može utvrditi i eventualnu prisutnost plastičnog eksploziva. Njegova se cijena kreće oko 15 tisuća eura", rekao je za Nacional Ladislav Milišić iz tvrtke Remex, u kojoj su nakon eksplozije u britanskoj ambasadi zaredali pozivi iz različitih institucija i veleposlanstava s upitima o ponudi detektora.

Vezane vijesti

Obama, Clinton i McCain u mrtvoj trci

Demokrati Barack Obama i Hillary Clinton bili bi statistički izjednačeni u ogledu s republikancem Johnom McCainom na predsjedničkim izborima u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika