Osnovni Galićev protuargument u polemici s Hebrangom ima uporište u činjenici da HRT-u kao javnoj ustanovi nije prvenstveni cilj zarađivati nego kvalitetno servisirati javnost informacijama i drugim vrstama televizijskog i radijskog programaPotkraj prošlog tjedna Mirko Galić, ravnatelj HRT-a, Nacionalu je detaljno objasnio na što je sve proteklih godina za svojeg mandata na čelu te kuće trošio novac. To je učinio kako bi pokazao da ga je Andrija Hebrang, potpredsjednik saborskog Odbora za medije, sredinom prošlog tjedna, vjerojatno politički motiviran, bezrazložno i deplasirano napao, što je HRT iznova dovelo u središte javne pozornosti.
Komentirajući godišnje financijsko izviješće o radu HRT-a u 2004., Hebrang je rekao da Galić loše i neracionalno obavlja svoj posao. Zamjerio je Galiću da je za njegova mandata dobit HRT-a pala 20 puta i manja je 78 posto od planirane te što je plaće zaposlenih povećao 25 posto premda je to sedam posto više od planiranoga. Hebrang je Galiću rekao i da bi se bilo koji ministar ili šef javnog poduzeća u takvoj situaciji suočio s pitanjem povjerenja, što je javno protumačeno kao napad vladajućeg HDZ-a na HRT.
Kada su nakon Hebrangova napada na Galića ostali HDZ-ovi članovi Odbora za medije glasovali protiv Galićeva godišnjeg izviješća, SDP-ov član Odbora, Nenad Stazić, zaključio je da HDZ ruši programsko i poslovno HRT-ovo vodstvo. Stazić je rekao da Hebrang i HDZ zapravo HRT žele dovesti pod vlast politike i uništiti sav trud koji je dosad uložen da se HRT oslobodi utjecaja politike te da je to sramota za Hrvatsku.
Mirko Galić uzvratio je na Hebrangove napade podacima na što se na HRT-u proteklih godina trošio novac te objašnjavajući da stanje na HRT-u nije ni približno takvo da bi se trebalo raspravljati o njegovoj smjeni. Dan poslije Galić je Nacionalu ustupio pisano izvješće o planu i realizaciji HRT-ovih ulaganja od 2002. do 2005. te je potom svoje suradnike zamolio da ekipi Nacionala pokažu kako izgledaju projekti u koje su investirali te zašto su oni važni.
Galić je Nacionalu ustupio i dokument koji baca novo svjetlo na prošlotjednu Vladinu odluku da HRT izostave s popisa tijela javne vlasti, što su neke novine protumačile kao Vladinu namjeru da sakrije koliko je novca HDZ potrošio reklamirajući se na HRT-u tijekom posljednjih lokalnih i predsjedničkih izbora. On također pokazuje da je Vlada tu odluku donijela na zahtjev Mirka Galića od 20 travnja. Galić tvrdi da od premijera Sanadera nije to zatražio da u dogovoru sa HDZ-om sakrije koliko je tko od političkih stranaka potrošio reklamirajući se na HRT-u za vrijeme predizbornih kampanja, nego da zaštiti HRT-ovo pravo na poslovnu tajnu.
"Ako bi HRT ostala na popisu tijela javne vlasti, tada bi naša konkurencija praktički imala zakonsko uporište da dozna koliko plaćamo naše vodeće autore i novinare te koliko plaćamo prava na određene prijenose, primjerice na Formulu 1, Ligu prvaka ili prijenose utakmica nogometne reprezentacije. To bi znatno ugrozilo naše poslovanje i stavilo nas u neravnopravan odnos s konkurencijom. Nikakvi drugi politički motivi, osobito ne od strane Vlade, ne postoje prilikom donošenja te odluke, koju su neki krivo protumačili", izjavio je za Nacional Mirko Galić, tvrdeći da HRT od 2000. nema nenaplaćenih reklama političkih stranaka.
Galić je Nacionalu ustupio i cjelokupno izvješće koliko su pojedini političari i političke stranke tijekom prošlih predizbornih kampanja potrošili na HRT-u, pokazujući da HRT te podatke ne skriva od javnosti. Takav Galićev istup, u vrijeme kada ga je Hebrang oštro napao zbog lošeg poslovanja, sugerira da HRT-ov ravnatelj ne smatra da iza tog napada stoji cijeli HDZ nego samo njegov rigidni desni dio, kojeg upravo Hebrang djelomično personificira. Iako Galić sumnja da Hebrang svojim napadima zapravo najavljuje premijeru Sanaderu da bi ga, nezadovoljan njegovom politikom pa i toleriranjem trenutačnog stanja na HRT-u, uskoro mogao napasti unutar stranke kako bi je naknadno preuzeo, ravnatelj HRT-a to nije htio službeno potvrditi.
Andrija Hebrang već se na početku mandata Sanaderove vlasti svojim konzervativnim i krutim istupima prometnuo u najomraženiju osobu nove vlasti. Kao Vladin potpredsjednik i ministar zdravstva odmah je započeo čistku u zdravstvu te političke obračune sa neistomišljenicima. Kako je vrijeme odmicalo, pokazalo se da od najavljenih reformi u zdravstvu Hebrang nije učinio gotovo ništa, a osobe koje je doveo na čelo nekih zdravstvenih ustanova uglavnom posluju lošije od svojih prethodnika. Dobar dio svoje radne energije trošio je braneći se da nije sudjelovao u namještanju javnih natječaja za nabavku medicinske opreme, na kojima je iznenada počela pobjeđivati tvrtka njegova kuma.
Potom se teško razbolio te je i o svojoj bolesti, kao nekoć o Tuđmanovoj, lagao hrvatskoj javnosti. Na kraju se povukao iz Vlade, a kako mu se zdravlje popravljalo, počeo je opet istupati u javnosti. Tako se prošlog tjedna Hebrang javno obrušio na Mirka Galića.
Osnovni Galićev protuargument u polemici s Hebrangom ima uporište u činjenici da HRT-u kao javnoj ustanovi nije prvenstveni cilj zarađivati nego kvalitetno servisirati javnost informacijama i drugim vrstama televizijskog i radijskog programa. Uz to, Galić tvrdi da je HRT u 1998. i 1999. imao 265 milijuna kuna gubitaka, da posljednjih nekoliko godina posluje pozitivno, da je prihod povećan 50 posto i sada iznosi gotovo 1,5 milijardi kuna te da je u razvitak i nove tehnologije uloženo više od 500 milijuna kuna.
HRT je 2002., tek nakon što je utvrđeno da pozitivno posluje, pokrenuo četverogodišnji investicijski ciklus. Plan je bio financirati se vlastitim novcem. HRT se do kraja prošle godine financirao bez kredita, dok se za završetak investicija tijekom tekuće godine zadužio 150 milijuna kuna. Od ukupno predviđenih 569 milijuna kuna ulaganja, dosad je realizirano 506 milijuna kuna – od te svote, HRT je uložio 450 milijuna kuna vlastita novca.
Većinom investicija HRT je nastojao što bezbolnije prebroditi tehničko-tehnološki zaostatak za sličnim javnim televizijama u Europi. Da je u tomu djelomično uspio, pokazuje i to što je u minule tri godine sagrađeno 25.000 četvornih metara radnog prostora, uključujući studio Hrvatskog radija od 420 četvornih metara, mali studio HTV-a od 450 te veliki od 950 četvornih metara. Pred završetkom je i rekonstrukcija 2500 četvornih metara parkirališnog prostora ispred HRT-a.
Tijekom 2002. HRT prelazi s analognog sustava za proizvodnju i emitiranje programa na digitalni, koji je u skladu s europskim javnim radiotelevizijama. Za programske potrebe HRT je nabavio digitalna tonska kola, magnetoskope, kamere, video i tonsku opremu, kao i news room. Nadogradio je informatičku infrastrukturu, nabavio sistemske servere te osobna i prijenosna računala. Primjerice, sve dotad informativne emisije rađene su tako da su novinari praktički rukom pisali najave vijesti, a novinari nisu imali umrežena računala. U današnjim tržišnim uvjetima takvi uvjeti rada rezultirali bi znatnim HRT-ovim zaostatkom za RTL-om i Novom TV, konkurentskim kućama na domaćem tržištu.
Iste godine HRT je postavio nove telefonske centrale u svojim centrima u Kninu, Zadru i Dubrovniku te kupio 58 novih dostavnih vozila. Zamijenio je i niskonaponske prekidače, ugradio dizelsko-električni agregat te počeo građevinsko-tehnološko uređenje Velikih studija HRT-a. Prvi koraci u tom smjeru bili su doradbeni građevinski radovi na stropovima jer bivši izvođač Industrogradnja nije kvalitetno odradio svoj posao. U toj su godini ukupno uložena 103,3 milijuna kuna.
U 2003. godini HRT je kupio dvoja digitalna reportažna kola s osam kamera; na primjer, bez tih reportažnih kola ne bi se mogla prenositi prošlogodišnja utrka ženskog slaloma za Svjetski skijaški kup na Sljemenu. Organizacija te utrke, dobrim dijelom zahvaljujući i odlično odrađenom televizijskom prijenosu, održavat će se u Hrvatskoj i sljedećih šest godina. Na HRT-u su Nacionalu potvrdili da je Hrvatskoj, dobrim dijelom i zbog vrsnog rada HRT-a, najavljeno da će od 2008. na Sljemenu biti organizirana i utrka muškog slaloma za Svjetski skijaški kup. Utoliko se ulaganje u ta reportažna kola i te kako isplatilo, i brže nego što se očekivalo. Svaka od tih kola rađena su prema sugestijama HRT-ovih stručnjaka, a Hrvatska je neizravno već prošle godine zahvaljujući prijenosu samo te skijaške utrke dobila vrhunsku svjetsku turističku promidžbu.
HRT je 2003. kupio i satelitsko reportažno vozilo opremljeno za satelitsko emitiranje te šest pari digitalnih mobilnih linkova kojima se svakodnevno koriste za emitiranje s terena. Kupljen je i arhivsko-modularni sustav za mikrofilmsku obradu u HTV-ovoj arhivi. Hrvatski radio dobio je digitalni tonski stol, server NETiA-u, te opremu i pribor za digitalizaciju. Za potrebe glazbene proizvodnnje kupljen je glasovir Steinway, kao i sustav za neprekidno napajanje električnom energijom za dom HRT-a, sustav za klimatizaciju i nekoliko terenskih vozila. Proširen je kapacitet telefonske centrale HRT-ova doma, a postavljene su i nove telefonske centrale u regionalnim centrima u Puli i Šibeniku.
Iste godine uveden je novi sustav za obradu RTV pretplate, a kupljena su nova računala i pisači. Od ukupno uloženih 222,3 milijuna kuna, 50 milijuna uloženo je u gradnju velikih studija.
U godini 2004. kupljena je video i audiooprema, kamkoderi i uređaji za montažu programa, kao i automatizirana studijska rasvjeta za Velike studije HTV-a. U režijama 9 i 10 instalirana je najmodernija digitalna tehnologija, čime je završen višegodišnji proces izgradnje i opremanja Velikih studija. Među ostalim, kupljen je i kompletno instaliran news room za obradu slike i tona te započeta digitalna proizvodnja informativnog programa. Kupljena su digitalna tonska kola s opremom za emitiranje radijskog programa, proširen je i back-up arhivski sustav te nabavljena studijska oprema za snimanje i emitiranje radijskog programa. Započeto je uvođenje poslovnog informatičkog sustava i sustava za tehničku zaštitu HRT-ovih objekata. Ukupno je te godine HRT investirao 158,9 milijuna kuna.
Ove godine planira se investirati 84,2 milijuna kuna. Dosad su postavljeni i pušteni u radi Veliki studiji HTV-a, a planira se i zamjena postojeće analogne tehnologije u HTV-ovim dopisništvima i centrima. Uvodi se automatsko odvijanje programa u režiji dnevnog programa. Kupljena je oprema za fonoteku i digitalni radijski pult, a opremljeni su i poslovni prostori u objektu B30, gdje je i novi Galićev ured. Također je u planu veliko ulaganje u HRT-ov informatički sustav, odnosno u integralni poslovni sustav iPiS. Završeno je uvođenje novog tehničkog sustava za zaštitu HRT-ovih objekata.
Na HRT-u posebno važnim smatraju ovogodišnji nastavak digitalizacije informativnog programa. Kako je riječ o višegodišnjem složenom procesu, osnovan je projektni tim koji ljude priprema za korištenje novog sustava, za promjene u načinu rada te za prekvalifikaciju djelatnika. U prvoj polovici 2005. instaliran je sustav za digitalnu obradu slike i vijesti. On sjedinjuje sve faze i sudionike lanca proizvodnje vijesti. Novinari i urednici više neće morati razmišljati o tehnološko-logističkoj pozadini sustava, a sustav im nudi i centralni prihvat svih videomaterijala i korištenje u realnom vremenu od više korisnika istodobno. Nelinearne digitalne montaže za editiranje u visokoj i niskoj rezoluciji otvorile su mogućnost novinarima da samostalno monitraju jednostavnije priloge te ih izravno pošalju na videoserver odakle se provodi emitiranje.
Osposobljavanje svih djelatnika u lancu proizvodnje omogućilo je da 4. srpnja 2005. Informativni program počne emitirati prve emisije čija se cjelokupna proizvodnja odvija na serveru, bez nošenja kaseta hodnicima Prisavlja.
Iako su se odvijale polako, možda su upravo te tehnološke promjene otvorile prostor nekim novinarima da počnu kvalitetnije promišljati o svom poslu te na važne političke događaje u zemlji počnu reagirati brzo, kritički se osvrćući i na neke afere koje su bile prilično neugodne za HDZ. Moguće je i da takav trend nije bio po volji Hebrangovu desnom krilu HDZ-a, ili čak cijeloj stranci, pa je odlučio napasti HRT-ovo vodstvo tražeći izliku za njihovo smjenjivanje u navodno lošem poslovanju.
Uza sve to, HRT je bio prisiljen tržišno reagirati, i menadžerskim ugovorima zadržati 20-ak vodećih autora i novinara. Stoga je njima, ali i još nekima, plaća povećana 25 posto, što je prema Hebrangovim tvrdnjama sedam posto više od planiranog. Iz te se Hebrangove kritike neizravno najbolje vidi da on zapravo ne mari za ostanak najboljih kadrova na HRT-u, vjerojatno i zato što su neki od njih kritički izvještavali o HDZ-u.
Na HRT-u ističu da su u međuvremenu Odašiljači i veze postali samostalna tvrtka pa HRT više nema njihove prihode u svom proračunu. Zanimljivo je da su Odašiljači i veze, što je posve logično, imali prioritet pri obnovi i osuvremenjivanju, te da se to radilo uglavnom HRT-ovim novcem. Danas HRT plaća Odašiljačima i vezama 120 milijuna kuna naknade na godinu.
Uz to, od kraja ožujka prošle godine ostali su bez Trećeg programa, koji je također donosio prihode od reklama. Od prosinca 2004., HRT od pretplate izdvaja tri posto za lokalne medije, a konkurencija ostalih domaćih nositelja nacionalne televizijske koncesije, koju drže bogati i moćni RTL i CME, sve je jača.
Unatoč tomu, HRT već pet godina posluje pozitivno, a program mu je i dalje u velikoj mjeri gledaniji od konkurencije. No sve to očigledno nije dovoljno dobro po mjeri HDZ-a.