'Nikakvih slučajeva ptičje gripe u Mađarskoj zasad nema, premda ni to ne bi bilo iznenađujuće s obzirom na to da su, gledajući zemljopisno, orahovičko područje i Balaton jedno te isto područje. Mi, kao znanstvenici i ornitolozi, ne pravimo razliku između tih dvaju područja, koja su zemljopisno puno povezanija nego, na primjer, Slavonija i Dalmacija', istaknuo je Gergo HalmosNakon što je prošli tjedan utvrđeno da su labuda koji je uginuo nedaleko od Orahovice bili prstenovali na Balatonu mađarski ornitolozi, Nacionalovi novinari posjetili su Balatonfured, mjesto gdje je prstenovan uginuli labud. Iako zbog migracije tih lijepih ptica njihovih većih jata na jezeru uglavnom više nema, pošlo nam je za rukom naći nekoliko labudova na području koje je tik uz ono gdje je labud označen. Iako nije turistička sezona, lijep sunčan dan izmamio je domaće šetače i ribiče na obale tog blatnog jezera.
S obzirom na to da je u Mađarskoj, nažalost, uobičajeno da gotovo nitko ne govori strane jezike, s mještanima – osim neverbalnom komunikacijom – nismo uspjeli popričati o tome boje li se ptičje gripe. No iz njihova ponašanja – hranili su labudove i bili u neposrednom dodiru s njima – razabrali smo da unatoč medijskoj pompi koja se stvorila u toj zemlji, nitko od njih nema nikakve bojazni da bi se mogao zaraziti tzv. avian virusom. U namjeri da istražimo je li lokalno stanovništvo u pravu, ili bojazni od zaraze ipak ima, odlučili smo razgovarati s mađarskim ornitolozima koji su i označili labuda koji je uginuo nedaleko od Orahovice.
Sjedište mađarskoga Centra za prstenovanje ptica smješteno je na sjevernim obroncima Budimpešte, u kompleksu mađarske vlade, odnosno njihova ministarstva okoliša i voda.
"Smatramo da ne postoji razlog za paniku koju su izazvali mediji u vezi sa širenjem ptičje gripe. Istina je da je labud, pronađen u okolici Orahovice, prstenovan na području Balatona, no isto je tako činjenica da zasad nema niti jednog potvrđenoga slučaja zaraze naših ptica ili peradi zloćudnim virusom H5N1", rekao je Nacionalovim novinarima voditelj Centra za prstenovanje ptica Zsolt Karcza. Mađarski Centar za prstenovanje ptica nevladina je organizacija koja potpada pod međunarodnu organizaciju MME, čija je svrha zaštita divljih ptica i očuvanje biološke raznolikosti.
Val neugode u mađarskoj javnosti izazvala su nedavna otkrića 18 mrtvih golubova na obalama Tise nedaleko od tromeđe Mađarske, Rumunjske i Srbije, pa je "mađarsko-orahovački" labud, barem prema tvrdnjama mađarskih medija, izazvao dodatnu paniku među mađarskom populacijom. Prvi patološki nalazi preminulih golubova pokazali su da uzrok njihove smrti ipak nije ptičja gripa, ali službeno nije objašnjeno njihovo uginuće.
"Čini nam se da mediji uvelike pretjeruju u širenju straha od nekakve velike pandemije ptičje gripe. Higijenski uvjeti između, recimo, Vijetnama i Hrvatske ne mogu se uspoređivati, tako da je vrlo mala vjerojatnost da će virus ptičje gripe u Europi prijeći na čovjeka. Čak i u tom slučaju moralo bi se poklopiti da taj čovjek istodobno bude zaražen i 'običnim' ljudskim virusom gripe te da ti pomiješani virusi stvore pandemični virus koji bi mogao biti opasan. Teško je sada reći koliko bi takav novi virus mogao izazvati smrtnih slučajeva, jer ga još nema, a nagađati o tome bilo bi uistinu nezahvalno i neozbiljno. Istina je da je virus španjolske gripe koji je 30-ih godina prošloga stoljeća izazvao pomor među europskim stanovništvom također izvorno ptičji virus, no otada su medicinska skrb i higijena neizmjerno napredovale te je izvjesno da bi se takav virus mogao puno lakše lokalizirati i staviti pod nadzor", objasio je Gergo Halmos, direktor konzervatorijskog odjela Centra za prstenovanje ptica i prvi suradnik Zsolta Kartze.
"Nikakvih slučajeva ptičje gripe u Mađarskoj zasad nema, premda ni to ne bi bilo iznenađujuće s obzirom na to da su, gledajući zemljopisno, orahovičko područje i Balaton jedno te isto područje. Mi, kao znanstvenici i ornitolozi, ne pravimo razliku između tih dvaju područja, koja su zemljopisno puno povezanija nego, na primjer, Slavonija i Dalmacija", istaknuo je Gergo Halmos.
Labud koji je pronađen u Orahovici prstenovan je 9. rujna na Balatonu nedaleko od mjesta Balatonfureda, a pokošen ptičjom gripom, otkriven je 25. listopada. Naši sugovornici nisu bili sigurni kako je balatonski labud zaražen ptičjom gripom, no slažu se da se to dogodilo u Hrvatskoj.
"Nakon što smo ga 9. rujna prstenovali, labuda smo još jedanput uočili točno dva tjedna poslije malo dalje od područja prstenovanja. Jedina informacija koju smo nakon toga imali o labudu bila je da je pronađen mrtav na području Orahovice. Izvjesno je da se labud mogao zaraziti jedino u Hrvatskoj. Dokaz tome je i činjenica da je drugi labud, prstenovan kad i uginuli labud, nađen savršenoga zdravlja 22. listopada sjeverno od Balatona", rekao je Karcza.
Njegove riječi potvrdio nam je i Peter Szinai, ornitolog koji je prstenovao uginuloga labuda. "Dok sam ga prstenovao, nisam primijetio apsolutno nikakve simptome ptičje gripe, a nije ih bilo ni dva tjedna poslije, kada je ponovno viđen. Niti jedan od labudova koje sam prstenovao u tom razdoblju također nije pokazivao nikakve simptome bolesti", rekao nam je Szinai u telefonskom razgovoru.
Inkubacija ptičje gripe u načelu je veoma kratka i traje jedan do tri dana, iako ima, ali vrlo rijetko, slučajeva da potraje i do tri tjedna. "Teško je reći kako je virus došao u Hrvatsku. Sa sigurnošću mogu reći da nije stigao iz jugoistočne Azije, jer odonud nema migracija ptica prema Europi – ne zbog udaljenosti nego zbog toga što to nije uobičajena migracijska ruta za ptice.
Vjerojatno je da su ptice stigle iz sjeverne ili sjeverozapadne Azije, no sve je to samo nagađanje. Moguće je i da je virus uvezen trgovinom, jer iz Azije se ne uvozi samo perad nego i veći broj ptica koje se kupuju kao kućni ljubimci, a s obzirom na to da se tamošnji i zakon i higijenski uvjeti uvelike razlikuju od europskih, moguće je da je virus i tim putem stigao u Hrvatsku. No moram istaknuti da virus H5N1 nije neki 'svježi' virus. Za njegovo postojanje u peradi i divljih ptica zna se još od pedesetih godina prošloga stoljeća. Virus je potkraj tog desetljeća nađen u neke peradi u Engleskoj, a potom i u Škotskoj, što je i dokumentirano. U Kini i jugoistočnoj Aziji taj se virus pojavio puno kasnije.
Virus H5N1 prisutan je diljem svijeta, kao i njegovi podtipovi, od kojih je jedan uzrok pokolja peradi u Nizozemskoj prije koju godinu. S obzirom na njegovu dugu prisutnost, ne smatramo da su najnoviji događaji posebno zabrinjavajući. Jest da će se možda morati ukloniti veći broj peradi, no to se mora učiniti bez obzira na štetu u peradarskoj industriji. U Hrvatskoj su higijenski uvjeti uvelike drukčiji nego u Aziji, gdje puno ljudi živi u vrlo bliskom kontaktu sa životinjama, tako da vaša zemlja ne treba imati previše bojazni da će izbiti pandemija", objasnio je Halmos.
Važne grane mađarskoga gospodarstva, turizam i prehrambena industrija, vrlo su pogođene najnovijim događajima, vezanima uz ptičju gripu. "Šteta je već počinjena, ali ne toliko zbog djelovanja samoga virusa, koliko ponajprije zbog onoga što su mediji napravili. Iako prave opasnosti od zaraze nema, trgovina mesom peradi opala je u kratkom razdoblju 30 posto, a i turizam je ugrožen. Većina ljudi ne želi doći u područje za koje se smatra da je kontaminirano virusom", istaknuo je Karcza.