Objavljeno u Nacionalu br. 522, 2005-11-14

Autor: Mario Duspara

NORDIJSKI DANI U HRVATSKOJ

450 tvrtki u lovu na nordijske partnere

Ricki Toftelund Larsen, gospodarski savjetnik u danskom veleposlanstvu, objašnjava kako će Hrvatsku učiniti privlačnom nordijskim ulagačima i kako najbolje poslovati sa sjevernjacima

Toftelund Larsen je savjetnik za trgovinu u ambasadi kraljevine DanskeToftelund Larsen je savjetnik za trgovinu u ambasadi kraljevine DanskeU Zagrebu će 21. studenoga započeti specijalizirani konferencijski sajam "Nordijski dani u Hrvatskoj 2005. - Energija i okoliš". Iako su Nordijski dani u Hrvatskoj zajednička izvozna promocija koju organiziraju četiri nordijska veleposlanstva, četiristotinjak hrvatskih koncerna, malih tvrtki i obrta pokušat će se povezati s onima iz Danske, Finske, Norveške i Švedske. Ove godine okupljaju se tvrtke iz sektora energije i okoliša. O ovogodišnjim Nordijskim danima, razgovarali smo s organizatorom ovog događaja i promotorom poslovnih veza između nordijskih zemalja i Hrvatske, Dancem Rickijem Toftelundom Larsenom.
Larsen je savjetnik za trgovinu u ambasadi kraljevine Danske . Pojasnio je koji su problemi u dosadašnjem načinu poslovanja, savjetovao je Hrvatima na koji način je najbolje poslovati s Nordijcima te pojasnio kako oni doživljavaju hrvatsko gospodarstvo.

NACIONAL: Koliko je Hrvatska prepoznatljiva kao odredište za ulaganja među nordijskim tvrtkama?

- Hrvatska je dobra prilika za posao, ali ima loš publicitet. Nažalost, loše stvari uvijek su na naslovnici a teško ćete vidjeti u novinama da su neka Danska i Hrvatska tvrtka napravile dobar posao. Stoga je naš cilj tamošnjim ulagačima, koji zapravo malo znaju o Hrvatskoj, predstaviti sve one pozitivne strane koje nemaju prilike vidjeti. Važna je otvorena komunikacija.

NACIONAL: Nije li čudno to što vi zapravo radite promociju hrvatskog gospodarstva umjesto hrvatske vlade?

- Ne, to uopće nije čudno. Ovdje su se ljudi ne tako davno borili za opstanak, danas se bore za posao, za pokretanje proizvodnje. Vlada ima mnogo posla, a uostalom smatram da je na proizvođačima da se bore za širenje posla. Ni vlada u Danskoj ne traži okolo zemlje koje će ulagati kod nas. I tamo se proizvođači bore svaki za sebe, a mi im pomažemo kada to zatraže. I mi slično Hrvatskoj imamo program "Investirajte u Dansku". Naš je možda nešto stariji, ali i nama je trebalo vremena da stvari krenu. Ne gledajte na te procese kao na nešto što traje godinu ili dvije, razdoblje u kojem se rezultati sagledavaju iznosi 10-15 godina. Nemojte zaboraviti da nordijske zemlje imaju stabilan razvoj već nekoliko stoljeća.

NACIONAL: Zbog čega su ove godine Nordijski dani usmjereni na energetiku i zaštitu okoliša?

- Ovo je drugi put da organiziramo Nordijske dane. Prošle godine fokus je bio na industriji proizvodnje hrane, za koju smo sigurni da pruža odlične mogućnosti suradnje hrvatskih i nordijskih tvrtki. Vjerujemo da energetika i očuvanje okoliša također pružaju slične mogućnosti. Zanimljive su nam i telekomunikacije, uzgoj stoke i bilja, brodogradnja i medicinska industrija. Iduće godine tema će biti neki od tih preostalih sektora, a moguće je i da se otvori neko novo zanimljivo polje suradnje. Mi koji živimo ovdje znamo da je Hrvatska lijepo mjesto za život i poslovanje, ali kakve koristi od toga ako drugi ne znaju za to. No to će se promijeniti. Prošle godine doveli smo 23 tvrtke na Nordijske dane, a ove 73.

NACIONAL: Zašto ste izabrali Hrvatsku za organiziranje ovakvog događaja a ne, primjerice, Češku?

- Razgovarajući često s ljudima iz ostalih nordijskih ambasada, shvatio sam da nas u Hrvatskoj sve muče isti problemi. To je negativna reputacija zemlje u kojoj radimo, a za koju mi znamo da nije opravdana. Morate shvatiti da ljudi za Hrvatsku čuju samo ako se dogodi nešto loše. Marketinški gledano, postigli smo sinergiju, tako da se u naše četiri zemlje mogu čuti i priče o malim uspjesima u Hrvatskoj. Željeli smo reći svojim domaćim tvrtkama da se ne obaziru na ono što letimično vide na televiziji. Ambasade Švedske, Finske, Norveške i Danske imale su isti problem, pa smo ga odlučili riješiti zajedno. Znali smo da to moramo učiniti jer u suprotnom nitko neće našim investitorima reći koliki je hrvatski potencijal.

NACIONAL: Postoje li Nordijski dani u drugim istočnoeuropskim zemljama?

- Ne. Hrvatska je prvo mjesto na kojem organiziramo kontakte i susrete te vrste. No interes je prilično velik i u okolnim zemljama.

NACIONAL: Kakav je interes hrvatskih tvrtki za suradnju s nordijskim partnerima?

-Velik, već ih se prijavilo oko 450. Bit ćemo zadovoljni ako se sklope neka partnerstva sa 73 nordijske kompanije koje dolaze. Zanimljivo je da su interes, osim velikih i malih hrvatskih tvrtki, pokazale i one iz Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine ili Srbije. Bit će multinacionalnih kompanija, kao i onih sasvim malih.

NACIONAL: Znači li to da će ovaj događaj uskoro iz nordijsko-hrvatskog prerasti u nordijsko-balkanski?

- Ne vjerujem, Nordijski dani su zasad samo dodatna djelatnost naših ambasada. Nismo posvećeni samo tome, imamo mnogo drugih poslova, a takva bi manifestacija prerasla naše organizacijske mogućnosti. Ako bi se i odlučili tako nešto raditi, trebali bi partnere koji bi pokrili dio troškova.

NACIONAL: Kakva su iskustva poslovnih ljudi iz vaše regije u poslovanju s Hrvatskom?

- Rekao bih jako dobra, zato smo prošlog tjedna osnovali nordijsku gospodarsku komoru jer imamo dosta nordijskih tvrtki koje posluju ovdje. One će kroz komoru zasigurno biti od velike pomoći budućim investitorima u Hrvatsku i olakšati im prilagodbu.

NACIONAL: Ne spominjete probleme sa sporošću i opsegom hrvatske administracije, na koju se žale neki investitori?

- Niste vidjeli što je komplicirana administracija dok niste vidjeli onu njemačku. Ja sam je vidio jer sam tamo živio sedam godina. Mislim da hrvatska administracija nije loša, postoje pravila i jednostavno, treba ih poštovati! Vjerujem da ona postoje s dobrim razlogom. Sve će se ubrzati s vremenom, a volio bih vjerovati da trenutačno s obzirom na situaciju sve funkcionira na najbolji i najlakši način.

NACIONAL: Koliko ste upoznati sa slobodnim gospodarskim zonama koje se otvaraju diljem Hrvatske?

- Sve bolje, obišao sam ih osobno barem polovicu i mogu reći da sam ugodno iznenađen. Gotovo sve zone imaju odlično pripremljene promidžbene materijale. Kada smo došli na sastanke, svi su imali prospekte, DVD diskove s podatcima i slikama, svim pojašnjenjima. Sve je pregledno. Iskreno, nisam to očekivao, lokalne vlasti jako su dobro pripremljene. Planiram ih obići sve, tako da potencijalnim investitorima mogu prenijeti svoje dojmove. Čini mi se da bi se sve te zone mogle brzo razviti.

NACIONAL: Savjetujete li nordijske ulagače kako se nositi s nekim kulturološkim razlikama pri vođenju posla u Hrvatskoj?

-Naravno, to je dosta važan aspekt.

NACIONAL: Možete li navesti neki primjer kulturoloških razlika?

- Recimo, kada se sastanak održava u restoranu, sjevernjacima je nekad nelagodno ako osoblje nije na razini. Navikli su na vrlo ljubaznu i profesionalnu uslugu i ako je ne dobiju ponekad se ne osjećaju kao dobrodošli gosti. Stoga im objasnimo da eventualna manjkava usluga nije izraz nepoštovanja. Nemojte pogrešno shvatiti, oni ne misle da su bolji ljudi od onih u čiji su restoran došli, samo žele osjetiti da su dobrodošli i da vlasnik restorana cijeni to što će oni ostaviti svoj novac tamo. Rekao bih da se razlikujemo i u prehrani. Recimo, ja pokušavam naći restoran sa pristojnim cijenama i kvalitetnom hranom. Upitam li svoje hrvatske prijatelje za savjet, oni me upute tamo gdje su porcije najveće.

NACIONAL: Hrvati sjevernjake često etiketiraju bogatima, hladnima i formalnima. Je li vam se netko žalio na manjak formalnosti i preveliku komotnost u kontaktu s hrvatskim menadžerima?

- Formalnost uistinu zna biti problem u poslu, ali Hrvati su ti koji pate od pretjerane formalnosti. Osobno, ne mislim da me netko treba poštovati zato jer imam određene cipele ili kravatu, nego zbog onoga što mogu napraviti u poslu. Ponekad mi se čini da previše obraćate pažnju na veličinu ureda a nedovoljno na prezentiranje posla. Pitaju li me nordijci za savjet upozoravam ih da na sastanak dođu u odijelu i kravati a ne u trapericama, da ne uvrijede domaćina. Ako dođete na Nordijske dane vidjet ćete koliko će predstavnika velikih nordijskih tvrtki doći u casual odjeći. Stoga želim reći njihovim hrvatskim partnerima da to ne znači manjak poštovanja, njima je jednostavno lakše razgovarati o poslu kada su u udobnijoj odjeći. Još jedan savjet, u poslovanju s nordijcima ne moraju gubiti vrijeme na ekstremnu uljudnost, skupu odjeću ili formalan nastup. Objasnite im što nudite, sve možete riješiti brzo u razgovoru jedan na jedan! Postoji nešto zajedničko između nas i Hrvata zbog čega nam je ugodno u njihovu društvu. Naime, imamo jako sličan smisao za humor pa poslovanje na koncu postane prilično opušteno. Recimo, to nije slučaj u poslovanju s Nijemcima ili Englezima. Vjerujte, mi smo vruće krvi isto kao i vi.

NACIONAL: Među tvrtkama koje sa sjevera dolaze u Hrvatsku su one koje se bave ekološkom energijom vjetra, kao i one koje se bave proizvodnjom kontroverzne nuklearne energije. Kakav je stav nordijaca prema nuklearnoj energiji?

- U Danskoj nemamo nuklearne elektrane i ne mislimo da će nam ikada trebati. Uostalom, ne želimo probleme s nuklearnim otpadom. Imamo vjetrovitu obalu poput Hrvatske, pa smo sagradili mnogo vjetroelektrana. Gdjegod se nađete u Danskoj u vidokrugu će vam biti vjetroelektrana. Osobno bih volio da i Hrvatska postupi slično. S druge strane Šveđani imaju nuklearne elektrane, što je uzrokovalo mnoge svađe. Naime, danas zatvorena švedska nuklearka Barsebaeck bila je nadomak našeg glavnog grada Kopenhagena. Znam da je Hrvatska industrija u razvoju i da je gladna energije, a da je protokol iz Kyota ograničava zbog kontrole zagađenja. No još uvijek imate dosta prostora razvijati se štedeći postojeće izvore energije i smanjujući gubitke energije. Treba početi od kućanstava, nas su od djetinjstva odgajali da treba štedjeti energiju. Računi za struju i vodu nisu nas opterećivali jer smo ih plaćali paušalno, svi zajedno. Primijetio sam da je posljednjih godina i u Hrvatskoj počela štednja energije po domovima.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika