Objavljeno u Nacionalu br. 523, 2005-11-21

Autor: Berislav Jelinić

PREDSJEDNIK PROTIV VLADE

'Vlada mora dati most za Pelješac na javni natječaj'

Predsjednik Stjepan Mesić ekskluzivno za Nacional komentira Vladinu odluku da gradi most za Pelješac bez natječaja i dogovora s BiH, Vladinu ekonomsku politiku i tvrdnje Vladina glasnogovornika da je sigurnosna situacija u državi zadovoljavajuća

j'Slažem se da se most treba sagraditi, kao i autocestu. No kada se ide u projekt, treba se dobro pripremiti. Kada se to učini, javnost će biti mirna u objema zemljama. Uvijek kada je riječ o pitanjima koja se neizravno ili izravno tiču naših susjeda, pravila pristojnosti nalažu da se s njima o tomu razgovara''Slažem se da se most treba sagraditi, kao i autocestu. No kada se ide u projekt, treba se dobro pripremiti. Kada se to učini, javnost će biti mirna u objema zemljama. Uvijek kada je riječ o pitanjima koja se neizravno ili izravno tiču naših susjeda, pravila pristojnosti nalažu da se s njima o tomu razgovara'Prije desetak dana premijer Ivo Sanader službeno je otvorio radove na projektu gradnje mosta Pelješca, jednog od najvećih graditeljskih projekata od osnutka hrvatske države. No taj je događaj izazvao brojne polemike u susjednoj BiH, čiji političari tvrde da ih je Hrvatska time omalovažila i ignorirala. Prema njihovu mišljenju, hrvatska se vlada o tom projektu s njima morala kvalitetnije razgovarati, posebice jer smatraju da predviđeni most otežava ulazak brodova u njihovu luku.
U ponedjeljak prijepodne hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru za Nacional kritizirao je Vladu zbog takva ponašanja i neizravno potvrdio da su kritike BiH vlasti opravdane. O tomu je Mesić prije nekoliko dana nakratko već govorio za Nezavisne novine iz BiH.
Mesić je u razgovoru za Nacional detaljno otkrio što zamjera Vladi kad je o projektu mosta Pelješca riječ. Izjavio je da je Vlada trebala kvalitetnije pripremiti projekt i razgovarati s predstavnicima BiH te zatražio da se raspiše međunarodni javni natječaj za gradnju tog mosta. Mesić je u razgovoru za Nacional iznio i svoje viđenje gospodarskih prioriteta Hrvatske u 2006., objasnio neke aspekte reforme obavještajne zajednice i osvrnuo se tvrdnje iz Vlade da je nakon učestalih razbojništava sigurnosno stanje u zemlji zadovoljavajuće.

NACIONAL: Kako komentirate kritike BiH vlasti na račun hrvatske vlade zbog navodne samovolje pri odlučivanju o gradnji mosta Pelješca?

- Uvijek sam tvrdio da s našim susjedima trebamo dogovarati teme koje se tiču obiju strana. U najmanju ruku trebamo ih informirati što činimo i zašto te kakve će biti posljedice u stvarima koje se i njih tiču. Tako smo s Talijanima, Slovencima i Bošnjacima trebali razgovarati i kada smo proširivali slobodnu gospodarsku zonu. S BiH stranom trebali smo se razgovarati i kada smo odlučivali o prijevozu nafte. Sa susjedima se uvijek treba dogovarati. Ako gradimo autocestu koja prolazi preko dijelova BiH, to se također podrazumijeva. Ako još nismo riješili pitanje luke Ploče, a već smo počeli graditi most Pelješac, jasno je da su se mogle očekivati takve reakcije iz BiH.

NACIONAL: Predstavnici hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH više su puta razgovarali o projektu mosta Pelješca, no unatoč tomu, prema tvrdnjama BiH strane, Vlada im nije dostavila kompletnu dokumentaciju o tom projektu. Potom je Vlada otvorila početak radova na projektu. Smatrate li takvo ponašanje Vlade neodgovornim?

- Budući da o tim pregovorima nemam točne informacije, to ne želim komentirati. Tu je ponajprije riječ o principu, osobito ako se ulazi u gradnju mosta za koji još nemamo ni točnu procjenu koliko bi trebao koštati. Riječ je o jednom od najvećih graditeljskih pothvata u Hrvatskoj, a procjene njegovih troškova variraju za više od stotinu milijuna eura. Nedopustivo je da se u taj projekt ulazi samo na temelju dogovora s projektantom. Projekt mosta Pelješca mora ići na međunarodni javni natječaj.
Most mora zadovoljiti sve uvjete međunarodnih konvencija, mora se istražiti geomehanika, a i arhitektonski mora biti prihvatljiv. On će biti i metafora povezivanja Hrvatske, prezentacija hrvatskih graditeljskih mogućnosti, a ne samo graditeljski objekt koji će povezivati neke geografske točke. Zato se ne smije dopustiti da se za nekoliko godina pristupi gradnji alternative samo zato što je netko možda propustio utvrditi ružu vjetrova.

NACIONAL: Kako je moguće da premijer Sanader otvori početak radova a javni natječaji za njihove izvođače gotovo još nisu ni raspisani?

- Radovi su otvoreni vjerojatno kako bi se pokazala ozbiljnost Vlade da se posveti tom projektu. Međutim, kada se most završi, trebat će se otvoriti radovi na cesti koja će sezati sve do Dubrovnika. Bez obzira na to kada će se graditi most, autocesta se mora sagraditi. Zato sam u tom smislu shvatio otvaranje tih radova. Ako će se graditi autocesta koja će malim dijelom prolaziti kroz prostor BiH, neka otvorena pitanja koja bi se tada pojavila također bi se mogla jednostavno riješiti, iako su u praksi i životu takva rješenja rijetka. Na dijelu gdje bi ta autocesta prolazila kroz BiH, cesta bi mogla biti najnormalnije otvorena za promet, s time da bi na eventualnim izlazima s ceste na području BiH, odnosno u Neumu, trebala postojati kontrola BiH vlasti. Prema toj varijanti, moglo bi se prolaziti kroz prostor BiH a da to ne stvara posebne administrativne probleme. Druga je stvar ako bi se netko baš na tom dijelu ceste htio isključiti iz prometa i na toj točki ući u BiH. O svemu se tome mora dogovoriti sa susjedima. Hrvatskoj javnosti treba objasniti i kako bi se taj most financirao te možemo li to u ionako nezahvalnoj situaciji prezaduženosti uopće podnijeti. Ako se ide u jedan tako veliki projekt, onda treba napraviti puno predradnji kako bi se on uspješno završio. Treba izbjeći situaciju koja se događala oko Masleničkog mosta. Da se ranije razmatrala mogućnost obnove starog Masleničkog mosta, vjerojatno bi se izbjegli troškovi gradnje novoga. Sada imamo dva mosta, ali veliko je pitanju jesu li nam oba potrebna.

NACIONAL: Podsjeća li vas ova situacija na aferu Bechtel?

- Mislim da ovdje do toga neće doći jer novac još nije potrošen. Afera Bechtel nije završena. Oni koji su ustrajali i uložili svoj autoritet da se Bechtelu povjeri gradnja dijela autoceste, još duguju neka objašnjenja javnosti vezana uz razlike u troškovima za izvođenje tog projekta.

NACIONAL: BiH strana razmišlja i o tome da zbog mosta Pelješca, bude li potrebno, zatraži međunarodnu arbitražu. Ne govori li to da Hrvatska prema BiH i dalje ne vodi mudru vanjsku politiku?

- Međunarodnu arbitražu preuranjeno je tražiti. No obje strane trebaju međusobno argumentirano razgovarati.

NACIONAL: Stručnjaci su već putem medija nudili alternative najavljenom projektu mosta Pelješca, navodno dosta jeftinije i kvalitetnije. Mislite li da je stručna javnost trebala biti kvalitetnije uključena u pripremu tog projekta?

- Stručna javnost trebala je biti kvalitetnije uključena u pripremu tog projekta. To što se projekt pripremao na neadekvatan način potpuni je promašaj zbog čega netko treba odgovarati. Na sreću, šteta još nije napravljena. Ona može biti milijunska ne bude li se išlo na javni natječaj koji će pokazati što je najpovoljnije rješenje. Treba ići na međunarodni javni natječaj, ali ponajprije na dogovor sa BiH, da se spriječi da most Pelješac smeta ulasku brodova u neumsku luku. Riješi li se pitanje luke Ploče, onda luka Neum ne igra tako važnu ulogu. Luka Ploče bitna je za Mađarsku, Hrvatsku i BiH. Zato i taj problem treba adekvatno riješiti.

NACIONAL: Zašto je Vlada tako naglo i nespretno krenula u projekt koji bi mogao izazvati brojne neugodne posljedice?

- Ne znam. Slažem se da se most treba sagraditi, kao i autocestu. No kada se ide u projekt, treba se dobro pripremiti. Kada se to učini, javnost će biti mirna u objema zemljama. Uvijek kada je riječ o pitanjima koja se neizravno ili izravno tiču naših susjeda, pravila pristojnosti nalažu da se s njima o tomu razgovara.

NACIONAL: Nakon vaših izjava da je sigurnosno stanje u zemlji nakon učestalih razbojništava zabrinjavajuće, Vladin glasnogovornik Ratko Maček izjavio je da Vlada smatra da je sigurnosno stanje zadovoljavajuće. Kako to komentirate?

- Onda neka budu zadovoljni. Ako je Vlada zadovoljna, ja nisam zadovoljan. Utoliko se razlikujemo.

NACIONAL: Po mnogima je sljedeća godina ključni izazov za Vladu da provede najavljene gospodarske reforme. Smatrate li da je Vlada dorasla tom izazovu?

- Bilo bi najbolje da odgovor na to pitanje javnosti ponudi Vlada. Mislim da se trebamo fokusirati na korištenje pretpristupnih fondova EU-a, koji mogu generirati hrvatski razvoj. Ta sredstva su pripremljena, ali mi trebamo biti pripremljeni da ih koristimo. Isto tako, vidite kolike su pohvale za nekoliko slobodnih zona koje smo otvorili. Nažalost, još nemamo adekvatan i atraktivan zakon da u te zone privučemo kapital i tehnologiju. Zato predlažem da se pristupi izradi takva zakona. To sam tražio i za mandata bivše vlade, ali moram priznati da nisam uspio. Zasad ne uspijevam ni sada. Međutim, drago mi je da hrvatska javnost zna da tražim atraktivni zakon za razvoj slobodnih zona, koji će omogućiti otvaranje nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta. To je ono što Hrvatskoj treba. Tu neće biti PDV-a, ali imamo plaće zaposlenika, koje će u svom obrtanju otvarati i nova radna mjesta.

NACIONAL: Premijer je prošli tjedan u Opatiji održao optimističan govor i ustvrdio da je Hrvatska na gospodarskom planu učinila odlične stvari te da je u zemlji stanje gotovo odlično. Slažete li se s njegovim tvrdnjama?

- Teško je govoriti koliko je komu dobro. Napravljeno je tako da neki svake godine mogu mijenjati svoj porsche za novi ili se seliti iz jedne vile u još veću. Tim je ljudima sjajno. Ako to uzmemo u prosjek, onda smo napravili velik iskorak. Međutim, nisam siguran da smo učinili dovoljno u aktiviranju hrvatskih potencijala, ponajprije jer je previše ljudi na burzi rada. Mislim da treba biti malo samokritičan u takvim situacijama.

NACIONAL: Kada je prošli tjedan vaš suradnik Dubravko Radošević u Opatiji kritizirao Vladu, iz Vlade su Nacionalu neslužbeno rekli da te napade ne žele komentirati jer vi kao predsjednik nemate ideja te da pad vlastite popularnosti pokušavate ublažiti takvim napadima. U Vladi kritike doživljavaju pohvalnima, ali žao im je što nemate nikakvih konkretnih prijedloga, pa zato vaše kritike doživljavaju neozbiljnima i prozirnima. Kako to komentirate?

- Onda neka u Vladi uživaju. S druge strane, moja popularnost nije problem Vlade. Svojom sam popularnošću sasvim zadovoljan. Nikada nisam poduzimao ništa kako bih povećao vlastitu popularnost. Ono što poduzimam, činim kako bi Hrvatska funkcionirala kao država vladavine prava i u kojoj bi njeni građani bili zadovoljni. To je moja ustavna dužnost. Popularnost me ne zanima. Više sam puta donosio takve odluke zbog kojih sam dramatično gubio popularnost, ali se na kraju pokazalo da sam bio u pravu. Sada oni koji su me tada najviše kritizirali provode ono što sam ja tražio prije mnogo godina.

NACIONAL: Zašto ste dopustili da se osnuje praktički nova služba za prisluškivanje?

- Riječ je o dijelu dosadašnje službe koja je funkcionirala samo u jednom dijelu obavještajnog sektora. Sada se ona izdvaja kako bi pružala usluge svim obavještajnim službama. Sve će biti transparentno i više neće biti moguće da se netko nametne mimo pravila. Takav sustav funkcionira i u drugim demokratskim zemljama.

Vezane vijesti

Nova trajektna linija kopno - Pelješac u planu od 1. srpnja 2013.

Nova trajektna linija kopno - Pelješac u planu od 1. srpnja 2013.

Od 1. srpnja 2013. godine u planu je otvorenje trajektne linije između kopna i poluotoka Pelješca, namijenjene prvenstveno prijevozu kamiona, najavio… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika