Objavljeno u Nacionalu br. 523, 2005-11-21

Autor: Robert Bajruši

POZADINA ZABRANE RADA NEDJELJOM

Hrvatska će biti poluga utjecaja Vatikana na EU

Zabranu rada nedjeljom premijer Sanader uveo je protivno volji većine građana da se Katolička crkva ne bi okrenula Đapićevu HSP-u

Crkveni su zahtjevi zastarjeli i u velikoj koliziji sa znanošću i kada bi bili prihvaćeni, Hrvatska bi se uvrstila među najkonzervativnije europske državCrkveni su zahtjevi zastarjeli i u velikoj koliziji sa znanošću i kada bi bili prihvaćeni, Hrvatska bi se uvrstila među najkonzervativnije europske držav"Katolička crkva u Hrvatskoj u idućim će mjesecima nastaviti snažnu kampanju kojom želi potvrditi vlastiti identitet, ali i dodatno osnažiti utjecaj u ovdašnjoj javnosti. Crkvena će se kampanja bazirati na trima temama: potpunoj zabrani rada nedjeljom, pritisku na Vladu u donošenju konzervativnih zakona vezanih za bioetička pitanja te na inzistiranju na bržem povratu crkvene imovine, odnosno onome za što na Kaptolu koriste izraz 'pravična naknada'", rekao je prošli tjedan za Nacional političar s odličnim vezama u najvišim crkvenim strukturama.
Prema njegovim riječima, crkveno je vodstvo zauzelo posebno tvrd stav u vezi s radom nedjeljom: "U neku ruku, ovdje se radi o svojevrsnom ideološkom pitanju oko kojega neće biti popuštanja. Tu nije riječ o približno 60.000 trgovaca koji moraju raditi nedjeljom nego o konceptu načina života. Za Katoličku crkvu nedjelja je dan odmora, ali oni na taj način misle privući ljude na mise koje su sada u najvećem dijelu Hrvatske izrazito slabo posjećene".
Pritisak je bio toliko jak da je Vlada popustila i u pripremi je nova promjena zakona kojom će nedjeljni rad biti drastično reduciran. Već je u saborskoj proceduri HSP-ov prijedlog zakona koji uvažava zahtjeve Crkve, što je bio signal i HDZ-u da ubrza donošenje nove inicijative. Premda je većina parlamentarnih stranaka protiv zabrane rada nedjeljom, premijer Ivo Sanader priklonio se zahtjevima iz crkvenih krugova.
Predsjednik vlade svjestan je da će tom odlukom izgubiti potporu liberalnog dijela hrvatskog društva, no to je cijena koju mora platiti želi li zadržati povjerenje crkvenih krugova. Da hrvatska vlada nije krenula u kampanju nove zabrane rada nedjeljom, morala bi se u Saboru suprotstaviti pravaškoj inicijativi. Time bi HDZ konzervativni dio svojih birača prepustio Anti Đapiću, a to je varijanta na koju Sanader ne može pristati.
Sabor će sasvim sigurno izglasovati zabranu, čemu će se suprotstaviti tek SDP, HNS, IDS i poneki nezavisni zastupnici, ali sve u svemu prolaz tog Vladina zakonskog prijedloga nije upitan. S političkog aspekta, Ivo Sanader i ovaj se put izvukao, međutim pravi je pobjednik Katolička crkva koja je pokazala koliko je doista moćna.
Drugo područje na kojem crkveno vodstvo ne popušta odnosi se na različite bioetičke teme poput pobačaja i umjetne oplodnje. Crkva želi da se pobačaj zabrani i pritisci na Vladu su permanentni. No premijer Sanader, tvrdi Nacionalov izvor blizak Banski dvorima, neće se usuditi ići u tako rizičan pothvat. Prije svega zato jer zna da većina hrvatskih građana, a među njima i najveći broj ovdašnjih katolika, podupiru pravo žene na pobačaj. Uz to, Sanader bi se u tom slučaju suočio i s otporom unutar Hrvatske demokratske zajednice jer su i brojni članovi vladajuće stranke protiv donošenja takva zakona kakav postoji samo u Irskoj. Najpoznatiji protivnik takva zakona je bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang, koji se višekratno javno suprotstavio ukidanju prava na pobačaj.
HDZ će pokušati odugovlačiti i s izmjenama zakonske regulative vezane za umjetnu oplodnju i neka druga bioetička pitanja. Crkveni su zahtjevi zastarjeli i u velikoj koliziji sa znanošću i kada bi bili prihvaćeni, Hrvatska bi se uvrstila među najkonzervativnije europske države. S druge strane, Vlada ni u kojem slučaju ne želi izgubiti potporu Crkve i zato će u idućim mjesecima napraviti dvije stvari: prije svega, ni u kojem slučaju neće biti prihvaćeni zahtjevi za liberalnijim reguliranjem homoseksualnih zajednica, što su predložili Šime Lučin i Ivo Banac, a ubrzat će se i povrat crkvene imovine. Riječ je o svoti od nekoliko stotina milijuna kuna koje Vlada namjerava vratiti u paketu dionica Croatia osiguranja i nekih drugih javnih poduzeća. Zauzvrat će crkvene vlasti nastaviti potiho podupirati sadašnju vladu.
To je u skladu i s odnosom Vatikana prema Republici Hrvatskoj. Vatikan želi vidjeti Hrvatsku kao braniteljicu kršćanskih načela unutar Europske unije. Hrvatska je pretežno katolička i kao takva može odigrati solidnu ulogu kada postane dio EU-a. U takvim se okolnostima vatikanska administracija neće upletati u ovdašnje političke prilike, no Sveta Stolica, kao i ovdašnji crkveni krugovi, nastavit će podupirati konzervativne stranke. To su HDZ i HSP, i u puno manjoj mjeri HSS, koji je izgubio najveći dio negdašnjeg utjecaja.
Također, u Vatikanu su u posljednje vrijeme iznimno zainteresirani za zbivanja u jugoistočnoj Europi. Posebno se to odnosi na Bosnu i Hercegovinu u kojoj se desetljeće nakon što je potpisan sporazum u Daytonu sve češće javljaju zahtjevi za državnim preustrojem. Prije nekoliko tjedana u raspravu se uključila i Biskupska konferencija BiH koja je tražila da se ukine sadašnja podjela na dva entiteta i novi preustroj države koja bi ubuduće bila sastavljena od četiriju regija.
Nacionalov sugovornik kaže da Vatikan ne samo da podupire bosanskohercegovačke biskupe, nego želi da ih politički podupru i hrvatske državne vlasti. Sveta Stolica je i te kako zabrinuta položajem i iseljavanjem katolika iz Bosne i Hercegovine te uvjerena da se u tom slučaju angažman službenoga Zagreba ne bi doživljavao kao pokušaj aneksije susjedne države.
Vatikanska administracija pozorno prati i događaje u Srbiji i Crnoj Gori. Susjedna se država de facto raspada i u Vatikanu su spremni diskretno priznati pravo na odcjepljenje Crne Gore. Smatra se da je to pravo koje proizlazi još iz odluke Badinterove komisije koja je 1991. zaključila da sve jugoslavenske republike imaju pravo na samostalnost. Kada je o Kosovu riječ, u Svetoj Stolici nisu za priznanje pune nezavisnosti zbog straha da bi takva odluka dovela i do zahtjeva za promjenom granica u drugim zemljama na Balkanu. A to bi prema mišljenju vatikanske diplomacije moglo izazvati nove ratove na tom području.
Od ovdašnje Katoličke crkve ali i od Sanaderove vlade traži se nastavak ekumenskog dijaloga s predstavnicima drugih religija. Sa Srbima treba nastaviti proces pomirbe, a sa SPC-om nastavak dijaloga. Još veći senzibilitet Vatikan traži u odnosu s muslimanskom zajednicom. Riječ je o nastavku politike koju je još 1993. zagovarao papa Ivan Pavao II., koji je izravno od Franje Tuđmana tražio da se prekine rat između Hrvata i Bošnjaka.
U Vatikanu i dalje smatraju da odnosi između katolika i muslimana na Balkanu nisu lokalni nego imaju kudikamo šire značenje. Zato i sadašnji papa Benedikt XVI. i njegovi najbliži suradnici ističu važnost katoličkih crkava u Hrvatskoj i BiH u očuvanju dobrih odnosa s muslimanima na ovim područjima. Ukratko, u Vatikanu su protiv muslimanskog fundamentalizma, ali ga strogo odvajaju od islama kao religije.
Tko god bio na vlasti u Hrvatskoj, morat će još dugo računati s Crkvom kao utjecajnim kreatorom ovdašnjih političkih prilika.

Nikola Eterović
Jedna od najvažnijih osoba vatikanske diplomacije u ovom trenutku je Nikola Eterović, tajnik Biskupske sinode i naslovni biskup sisački. Otkako je imenovan papa Benedikt XVI., Eterović je u samom vrhu najmoćnijih osoba u Vatikanu. Uz njega, tu su još Angelo Sodano, državni tajnik Svete Stolice, Giovanni Layolo, ministar vanjskih poslova, prefekt Kongregacije za biskupe Giovanni Baptista Re, te William Joseph Lavada, koji je naslijedio Georga Ratzingera na čelu Inkvizicije. Nedavno je Eterović vodio Sinod na kojem je sudjelovalo 250 biskupa sa svih kontinenata, a za način na koji se snalazi u novoj ulozi dobio je niz komplimenata u medijima.
Nikola Eterović rodio se 1951. u Pučišćima na Braču, a od 1977. je u Vatikanu. Završio je tamošnju Diplomatsku akademiju, potom magistrirao i doktorirao crkveno pravo. Od 1980. u stalnoj je službi Svete Stolice, za koju je kao diplomat radio u Bjelokosnoj Obali, Španjolskoj i Nikaragvi. Mnogi ga smatraju vrhunskim eruditom, o čemu svjedoči podatak da govori devet stranih jezika.
Ivan Pavao II. imenovao ga je 1999. papinskim nuncijem u Ukrajini. Zbog loših odnosa većinske pravoslavne zajednice prema šest milijuna tamošnjih katolika, Ukrajina je za Svetu Stolicu jedna od najvažnijih država. Eterović je ondje dobro odradio svoj posao, a godine 2001. organizirao je Papin posjet ukrajinskim gradovima Kijevu i Lavovu.
Zbog toga ga se prije dvije godine spominjalo kao glavnog kandidata za nasljednika Jeana-Louisa Taurana na čelu vatikanske diplomacije. Tada nije izabran, no u kojoj mjeri u Kuriji računaju s njim pokazalo je njegovo imenovanje na čelo Sinoda. Nacionalov sugovornik koji se nekoliko puta susreo s vodećim vatikanskim dužnosnicima vjeruje da će Eterović biti imenovan kardinalom na idućem konzistoriju koji će se održati u proljeće 2006.
Premda je profesionalnu karijeru u potpunosti ostvario izvan domovine, Nikola Eterović ima velik utjecaj i na Katoličku crkvu u Hrvatskoj. Bio je jedan od organizatora dolaska Ivana Pavla II., a uz Josipa Bozanića najzaslužniji je za povlašteni položaj za koji se Crkva izborila pri potpisivanju međudržavnih sporazuma između Svete Stolice i Republike Hrvatske.
Nekoliko crkvenih dužnosnika s Kaptola potvrdilo je za Nacional da Eterović u ovdašnjim crkvenim krugovima ima odličan status. Stekao ga je jer je uvijek na usluzi hrvatskim svećenicima, a ne zaboravlja se i njegov utjecaj na vatikansku diplomaciju koja je 1991. snažno zagovarala priznanje Hrvatske kao suverene države. Kao jedan od glavnih Tauranovih savjetnika, Eterović je odradio velik posao.
Kao anegdotalni dio priče o Nikoli Eteroviću može se smatrati njegov interni nadimak po kojem je poznat na Kaptolu. Zbog fizičke sličnosti s engleskim glumcem Rowanom Atkinsonom, ovdašnji ga svećenici u internim razgovorima zovu - Crna Guja.

Vezane vijesti

Vatikan ucjenjuju

Vatikan ucjenjuju

Vatikan je izložen ucjeni, posebice nakon dokumenata koje je prošli tjedan objavio dnevni list La Repubblica, priopćila je u srijedu Sveta Stolica i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika