Objavljeno u Nacionalu br. 524, 2005-11-28

Autor: Veljko Barbieri

KUHARSKI KANCONIJER

Egipatska priča o kruhu

Kad je sječivo udarilo, kapljica krvi iz rane pretvori se u kuglicu uskisla tijesta koju preljubnica proguta, jer nije stigla na vrijeme zatvoriti usta, a tijesto u njezinoj utrobi nabuja i zla žena rodi božanskog sina

Veljko BarbieriVeljko BarbieriDeset tisuća godina stare su priče o pogačama i kruhu, prepričavaju se otkad se zdrobljeno zrnje žitarica počelo mrviti, pa gnječiti i mljeti u brašno. Potom brašno mijesiti u tijesto, a tijesto peći u kruh ili pogaču. U početku na suncu, potom na užarenom kamenu, a nešto poslije, nekako prije tri i pol tisuće godina, u krušnim pećima uz obale Nila. Upravo onako kako se stišće i opušta kriška kruha, s tih posvećenih obala krenula je prva zapisana pripovijest o uskislom i dizanom tijestu iz vrelog grotla u kojemu se zlatila korica i pucketajući kao žar pokrenula pripovjedačeva usta. Stoga sam među stotinama poznatih i nepoznatih priča o najvažnijoj hrani u povijesti ljudskog roda izabrao omiljenu bajku velikog faraona Ramzesa II., posljednjeg vladara XIX. dinastije. Najljepšu i vrlo poučnu pripovijest o kruhu i nesretnom mladiću Bati. Živjela su, vrlo davno, dva brata. Stariji Anup i mlađi Bata. Kako je Anup brzo stekao imanje i oženio se, Batu je prihvatio kao vlastitog sina. Ali gle nesreće! Jedne se večeri Bata, koji je čuvao bratovo blago, vratio ranije kući, kad na njega iznenada nasrnu Anupova pohotna žena. Čestiti se dječak uspije nekako otrgnuti iz napasničina zagrljaja i pobježe natrag na pašnjak. Kad se smračilo, a stariji se brat Anup stao sve više brinuti, nevaljala ga žena obmane kako ju je Bata oskvrnuo. Bijesni muž odmah se dade u potragu. Zatekavši Batu na pašnjaku, trgne bodež, ali svemoćni Ra navali bujicu u dolinu te ona razdvoji braću, tako da je svaki ostao na svojoj obali. "Vrati se kući svojoj pohotnici i od sutra sam čuvaj svoje blago i stada jer si odbacio moju vjernost i ljubav, a ja ću otići u dolinu bagremova i žrtvovati bogovima svoje srce jer mi se ovakav život više ne mili. Ako se jednom ipak pokaješ, pođi u tu dolinu i potraži moje srce među bagremovim laticama. Jer znaj, život moga žrtvovana srca ne ovisi više o tvojoj nevjeri nego o cvijetu bagrema." Vratio se bijesni i ožalošćeni Anup svome domu, zaklao svoju prevrtljivu ženu i dane provodio u tuzi. A bogovi su se smilovali jadnom Bati. Nakon njegove žrtve vratili su život patniku iz doline bagremova i poslali mu za družicu najljepšu djevojku u Egiptu. I tako mi Thota i Horusa, njihove mudrosti i svevidnosti, upravo je ta ljepotica bila Batina sudbina. Uređujući svoju zlatnu kosu ona ispusti pramen u rijeku i on doplovi do kralja Egipta. Pohita faraon odmah po nju, a ona očarana njegovim sjajem oda tajnu nesretnog Bate. Posiječe silnik procvjetalu bagremovu šumu. Zaustavi se tada u trenu Batino srce, a sa srcem i Batin život. Prođe tako sedam godina, kad se u potrazi za svojim jadnom bratom u dolini nađe njegov brat Anup. I gle, sred mladica i latica koje su opet procvjetale nađe mrtvo srce, dotakne ga i ono opet počne kucati. Ra ga odmah preobrazi u bijelog bika pa naredi iznenađenom Anupu da ga odvuče pred faraona. Ali tek što su prišli zlatnom prijestolju, kraljica prepozna u biku odbačenog Batu i zatraži da ga svećenici odmah žrtvuju. No osveti im se Ra. Baš kad je sječivo udarilo, iz rane šiknu kapljica krvi i pretvori se u kuglicu uskisla tijesta koju preljubnica proguta, jer nije stigla na vrijeme zatvoriti usta. A tijesto u njezinoj utrobi nabuja, ispeče se u zlatnu sunčevu pogaču pa kad joj dođe vrijeme, rodi zla žena božanskog sina. Bio je to Bata, kojeg Ra odmah postavi za faraona i naredi mu da sasiječe nevjernicu i okrutnog kralja, pa je obasjan božanskom milošću do kraja života vladao Egiptom. Tako je, eto, zlatna pogača od nesretnika stvorila vladara, kao što će u jednoj još slavnijoj priči koja se svake godine u određeno vrijeme prepričava sve do danas i Kralj Nebeski uskrsnuti, zahvaljujući komadiću beskvasnog kruha koji je podijelio među apostole, noć prije svoje zemaljske smrti na Golgoti.

STARA PROJA

U 1 l mlake vode umiješajte po čašu raženog, ječmenog, zobenog, kukuruznog i pšeničnog brašna, dodajte žlicu ulja i soli, 1/2 kockice kvasca. Umiješajte tijesto i pustite da se digne. Mašću namastite lim za pečenje, položite tijesto za proju i na vrhu ukrasite sjemenkama buče, suncokreta i sezama. Pecite dok ne uhvati koricu, a proja se ne odvoji od tepsije. Stari kruh, poznat još u antici, naravno, bez kukuruznog brašna.

POGAČA SA ŠUNKOM

Umijesite tijesto od 1 kg crnog i bijelog brašna, u nj dodajte 2 dag soli i 1 dag kvasca u prahu. Mijesite dok se tijesto ne odlijepi od ruku. Rasprostrite pola tijesta na okrugli lim za pečenje, pokrijte s 20 dag prepržene suhe pancete, 20 dag zazlaćene kapule sjeckane na kolute, 10 dag pršuta, 2 zamućena jaja. Pokrijte drugom polovicom tijesta, koje dobro spojite na krajevima. Pecite 45 minuta dok ne uhvati zlatnu koricu. Posebno omiljeno u Dalmaciji.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika