Na svečanosti održanoj prošloga petka u zagrebačkome hotelu Westin, Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA proglasilo je predsjednika Uprave Karlovačke pivovare Erika Jana Schoeversa najuspješnijim menadžerom inozemne kompanije u Hrvatskoj za 2005. godinu. Karlovačku pivovaru prije dvije godine preuzeo je nizozemski pivarski div Heineken, a na čelno mjesto Karlovačke pivovare Nizozemac Schoevers došao je sredinom prošle godine. Vrlo brzo po svom dolasku Schoevers je uspio stabilizirati karlovačku pivarsku kompaniju te je učvrstiti na drugome mjestu hrvatskoga pivarskog tržišta. Prije dolaska u Heineken radio je kao direktor marketinga u Protector & Gambleu te u Bakrie & Brothersu gdje je obnašao dužnost predsjednika Uprave. Najveći dio svoga radnoga vijeka u Heinekenu Schoevers je proveo u jugoistočnoj Aziji, a posljednji posao koji je obnašao prije dolaska u Karlovac bio je onaj
direktora razvoja Heinekenove divizije za Aziju i Pacifik.
  - Drago mi je zbog osvojene nagrade jer je to, između ostalog i priznanje našem radu i kvaliteti, a takva nagrada djeluje vrlo stimulirajuće.
  NACIONAL: Koliko je kapitala Heineken dosada uložio u Karlovačku pivovaru te koliko se još namjerava investirati?
-Samo ove godine u proizvodnju je uloženo 52 milijuna kuna. Prošle godine uložili smo oko 45 milijuna kuna, a ukupan iznos dosadašnjih investicija u proizvodnju je 97 milijuna kuna.  Heineken grupa planira ukupno uložiti 200 milijuna kuna u Karlovačku pivovaru.
  NACIONAL: Neupitni tržišni lider na hrvatskom pivarskom
tržištu je Zagrebačka pivovara, dok ste vi na drugom  mjestu, ali tu je i Carlsberg koji ima velike ambicije. Jesu li vaši planovi ugroziti prvo mjesto ili sačuvati sadašnju poziciju?
  - Sretni smo da na tržištu postoji jaka konkurencija i to jača nego prije jer nas to čini stalno budnima, a naši su ciljevi dostići pozicije koje je Karlovačka pivovara nekada imala.
  NACIONAL: Cjelokupno tržište piva u konstantnom je padu što se dobrim dijelom može zahvaliti odredbi o 0, 0  promila u Zakonu o prometu. Kako vi gledate na moguće ukidanje te sporne odredbe?
  - Pa, svakako ćemo podržati Vladino nastojanje ukoliko namjerava promjeniti taj zakon jer smatramo da je to dobro za ovu zemlju. No, treba napomenuti da u ispijanju alkohola treba biti umjeren i, ukoliko grupa ljudi ide u izlazak, uvijek bi trebala imati onoga koji neće piti te će sigurno odvesti ostale kućama. Velikih poslovnih gubitaka nismo imali zahvaljujući našemu bezalkoholnome pivu Rally, jedinom pravom bezalkoholnom hrvatskom pivu, koje se pokazalo kao prava alternativa za one koji žele piti pivo, a ipak sigurno stići kući.
  NACIONAL: Namjeravate li vi vaša tvrtka, kao jedan od većih domaćih proizvođača pive, stimulirati proizvodnju hmelja koje u Hrvatskoj gotovo da i nema?
  - U sklopu hrvatskog udruženja pivara podupiremo proizvodnju hmelja, no nažalost, ona je u Hrvatskoj doista vrlo mala. U Hrvatskoj postoji izuzetno kvalitetan ječam kojeg koriste sve pivovare, no niti ta količina nije dovoljna za potrebe tržišta. Karlovačka pivovara vodi se strogim zahtjevima kvalitete
te zbog toga surađuje s onim proizvođačima koji mogu zadovoljiti najviše standarde.
  NACIONAL: Namjeravate li na tržište izbaciti premium pivo, odnosno pivo više klase nego što ga sada imate?
  - Kao dio Heineken grupe, Karlovačka je pivovara dio najveće  pivarske grupacije u Srednjoj Europi koja pod svojim okriljem ima različitih "egzotičnih" piva poput piva sa šampanjcem, votkom i čaja koji dolaze u eksluzivnim pakiranjima. Pažljivo promatramo tržišta na kojima djelujemo od kojih svako ima svoje specifičnosti te tražimo nove mogućnosti. Ovdje smo nedavno predstavili Edelweiss koji je izvrsno pivo; volim reći da svaki dan ima svoj "Edelweiss trenutak". Zatim, snažnije smo krenuli sa Gösserom koje je vodeće pivo u Austriji, a predstavili smo i pivo Kaiser, koje podsjeća na tipično njemačko pivo.
  NACIONAL: Značajan dio svoga radnoga vijeka ste proveli u Jugoistočnoj Aziji. Možete li usporediti tamošnje tržište i poslovne kontakte u odnosu na ono u Hrvatskoj?
  - Svugdje gdje piju, ljudi traže kvalitetu i to je najveća, gotovo i jedina sličnost. Razlike su velike. Na primjer, u Japanu ljudi češće piju pivo u baru poslije posla, s kolegama; tad si dopuštaju slobodniji razgovor čak i sa šefovima. Poslovati u Aziji puno je drugačije nego u Europi. Recimo, prilikom uručivanja posjetnice u Aziji običaj se  ponizno nakloniti, a što se više naklonite to izražavate veće poštovanje prema onome kome je uručujete. Zna biti smiješnih situacija u kojima se stranci koji tamo posluju naginju sve više i više ne znajući kada treba stati. Ukoliko sjedite nipošto nemojte pokazati džonove na cipelama vašemu sugovorniku jer se to smatra neprimjerenim. U Kini se službeni sastanci odvijaju u ogromnim sobama u kojima vam je sugovornik udaljen i po 30-ak metara, a stvar je u tome da se tamo ne dogovara ništa konkretno. Tek ukoliko vas pozovu na ručak znate da ste napravili pomak jer se tamo za stvarno dogovara. Moram priznati da mi je draže raditi u Hrvatskoj i općenito u Europi jer su ljudi otvoreniji te mi je ugodnije poslovati. Sretan sam što ja i moja obitelj živimo u Hrvatskoj. Hrvatska je sigurna, i vrlo lijepa - moja obitelj i ja često odlazimo na izlete u zemlji.