Objavljeno u Nacionalu br. 525, 2005-12-06

Autor: Eduard Šoštarić

ŠEF GRADNJE MOSTA PELJEŠAC

'Natječaj za most bit će na proljeće'

Stjepko Boban, direktor Hrvatskih cesta, odgovara na kritike oporbe i predsjednika Mesića o netransparentnom vođenju projekta gradnje pelješkog mosta

Stjepko Bobanom jedan je od čelnih ljudi čitavog projekta mosta Pelješac koji sudjeluje i u razgovorima s bosansko-hercegovačkom stranomStjepko Bobanom jedan je od čelnih ljudi čitavog projekta mosta Pelješac koji sudjeluje i u razgovorima s bosansko-hercegovačkom stranomProjekt Pelješac, jedan od najvećih i najznačajnijih vladinih infrastrukturnih projekata, posljednjih se tjedana našao na udaru kritike oporbenih političkih krugova, predsjednika Stjepana Mesića i dijela hrvatske javnosti. Prije svega, hrvatskoj se vladi zamjera netransparentnost, navodno dodjeljivanje izrade projekta bivšem HDZ-ovom ministru obnove i graditeljstva prof.dr. Juri Radiću kao i preveliki financijski izdatak za cijeli projekt koji bi bio pretežak teret za hrvatski proračun u sadašnjim uvjetima. Pored toga, pojavio se i problem s Bosnom i Hercegovinom koja smatra izgradnju mosta neprihvatljivom zbog zatvaranja izlaza na more. O svemu tome razgovarali smo s direktorom Hrvatskih cesta Stjepkom Bobanom jednim od čelnih ljudi čitavog projekta koji sudjeluje i u razgovorima s bosansko-hercegovačkom stranom.

  NACIONAL: Proteklih tjedana u javnosti su se pojavile negativne reakcije na projekt Pelješac i to od onih koje hrvatsku vladu optužuju da pokretanjem projekta financijski pogoduje određenim ljudima, pa sve do toga da će projekt koštati više od 350 milijuna eura što je, pretežak teret za hrvatski proračun. Kako komentirate takva stajališta?
 

 - Kad je riječ o projektu Pelješac nekoliko je stvari pogrešno percipirano. Prije svega, riječ je financijskom aspektu, potom su iznesene tvrdnje o nepostojanju javnih natječaja i o tome kako je projekt Pelješac dobro došao određenim građevinskim strukturama i pojedincima. Nažalost, moram reći kako niti vizualne projekcije mosta Pelješac objavljene proteklih tjedana u hrvatskim medijima nisu posve točne, unatoč činjenici da smo prigodom otvaranja pripremnih radova svim novinarima podijelili kvalitetan press materijal, ali nisam još primijetio da je takvo što i u takvom obliku negdje objavljeno. Moram reći da je zaista nezamislivo da se jedan takav posao radi "ispod žita". Hrvatske ceste u potpunosti se drže zakonskih normi vezanih uz problematiku gradnje infrastrukturnih projekata.
 

 NACIONAL: Kako onda objašnjavate činjenicu da je prof. dr. Jure Radić, nekad istaknuti HDZ-ovac i ministar graditeljstva ključna osoba za projekt mosta Pelješac?
 

- Ne mogu se s tim složiti. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je s Hrvatskim cestama sklopio ugovor za projektiranje mosta Pelješac. Građevinski fakultet ima katedru za mostove i konstrukcije čiji je pročelnik odnosno šef katedre prof. dr. Jure Radić, ali on je tamo već desetak godina. Međutim, na toj katedri radi prof. dr. Zlatko Šavor , čovjek koji projektira mostove čiji je raspon veći od 100 metara i ako već govorite o ključnoj osobi koja je stvorila projekt onda je to gospodin Šavor. Ima dosta stručnjaka koji projektiraju mostove, ali manjeg raspona, međutim, ako želimo raditi projekte raspona većeg od 100 metara tada nam je izbor stručnjaka sužen. Zlatko Šavor je čovjek koji apsolutno ima reference za jedan takav projekt, a to što radi kod prof. dr. Jure Radića u sklopu katedre zaista nije nikakav razlog da se govori o tome da iza projekta stoji Jure Radić. Pored toga, ugovor o projektu s Građevinskim fakultetom Hrvatske ceste potpisale su s dekanicom fakulteta, a ne s Jure Radićem.

  NACIONAL: Nije li trebao biti raspisan javni natječaj za projekt izgradnje mosta Pelješac? Zašto to nije učinjeno?

  - Projekt mosta Pelješac po tada važećem Zakonu dopuštao je da se s tvrtkom koja je u državnom vlasništvu izravno sklopi takav ugovor. Pored toga, ne vidim razloga da se projekt povjeri stranim institucijama, ako već imamo naše stručne ljude i ako je on višestruko jeftiniji nego da je izrada takvog projekta povjerena inozemstvu. Taj glavni projekt mosta s cjelokupnim upravnim postupkom koštao je nešto više od 9 milijuna kuna. I da spomenem, projekt pristupnih cesta sa svim geotehničkim i istražnim radovima, jer se radi o teškom terenu sa tunelima i mostovima, koštao je 19 milijuna kuna i projekt je napravljen nakon postupka javnog nadmetanja.
 

NACIONAL: Kad već govorite o cijenama koštanja projekata, u javnosti se dosta govori o visokim troškovima izgradnje mosta, a spominju se brojke od 250 do 350 milijuna eura s izgradnjom pristupnih cesta. Koliko su to utemeljene projekcije?
 

 - Teško je govoriti o tome koliko će projekt Pelješac koštati u konačnici, ali brojke koje su dosad izlazile u medijima su zaista pretjerane. Projekcije projekta pristupnih cesta i mosta mogle bi se kretati od 150-250 milijuna eura, ali sve će biti puno jasnije nakon provedenog tendera. Nezahvalno je govoriti i spekulirati o cijeni jer se radi o projektu koji se ne radi svaki dan.
Za pripremne radove kod pristupnih cesta naša projekcija je bila 7-8 milijuna kuna, a nakon provedenog natječaja dobili smo cijenu od 3,3 milijuna kuna, dakle dvostruko jeftinije. Spekulacije oko cijene koštanja projekta mogu nam više štetiti nego koristiti na međunarodnom natječaju.

  NACIONAL: Hoće li se objaviti međunarodni natječaj za izgradnju mosta i jesu li svi izvođači dosad bili birani na javnim natječajima?

  - Sve radove koji se izvode na projektu Pelješac odrađuju ili će odraditi tvrtke koje pobijede na javnom natječaju. Bio je proveden i javni natječaj za pripremne radove gdje nam se javilo šest tvrtki, a pobijedila je tvrtka s najpovoljnijom ponudom. Na isti način sklopit će se nakon javnog natječaja i ugovori za sve ostale radove.
  Hrvatski Zakon o javnom nadmetanju omogućava sudjelovanje kako domaćih tako i inozemnih tvrtki. Apsolutno sam siguran da će se u svim budućim natječajima vezanim uz projekt Pelješac javiti i međunarodne tvrtke. Hrvatske ceste se u potpunosti drže svih hrvatskih zakona vezanih uz takvu problematiku. Trenutačno pripremamo tender dokumentaciju za projekt mosta, a u rano proljeće mogla bi biti spremna natječajna dokumentacija i provedeno javno nadmetanje koje će biti i međunarodno. Već sada je očito kako će se na međunarodni natječaj javiti tvrtke iz Japana, Kanade, SAD-a, Francuske, Nizozemske, Njemačke itd.
 

 NACIONAL: Pojavile su se i kritike projekta, neki stručnjaci nude alternativna i jeftinija rješenja. Jeste li u pripremi projekata uključivali u rad građevinsku i arhitektonsku struku ili se o projektu razgovaralo u uskom krugu ljudi?
 

 - To je vrlo značajan projekt i svi imaju pravo na svoje mišljenje. Projekt se intenzivno pripremao dvije godine, a pripremao se i posljednjih deset godina kad se pojavila takva ideja. Da bi došli do rješenja morate napraviti Studiju utjecaja na okoliš, morate dobiti građevinsku dozvolu; u procesu oblikovanja mosta sigurno smo imali uvid u 30 različitih rješenja.
  Tek nakon pomnih analiza došlo se do rješenja koje je sada prisutno u javnosti. U sagledavanju cijelog problema nisu sudjelovali samo građevinari već i arhitekti, održali smo dvadesetak sastanaka na vrlo visokoj razini sa stručnjacima svih struka. I rješenje iz Splita koje je ponudio prof. Radnić također je razmatrano, međutim, takav prijedlog ima elemente koji su neizvedivi. Na Pelješcu je iznimno težak teren, imamo strmu obalu kao i četiri kilometra tunela. To je vrlo kompleksan problem i nije dovoljno da bude samo jeftin kako bi bio kvalitetan. Izgradnja mosta predviđena je u roku tri godine, ali u tome treba biti dosta oprezan s obzirom da se radi o vrlo složenim temeljima mosta. Izvršili smo detaljnu analizu podmorja i tla i točno znamo o čemu se radi tako da kod rokova treba biti oprezan. Temelji će biti na čeličnim pilotima koji će se zabijati 70 metara ispod morskog dna. Pritom moramo biti oprezni i iz ekoloških razloga, jer je poznato da su tamo u malostonskom zaljevu uzgajališta školjkaša, a to se tiče i Neumskog zaljeva.
 

NACIONAL: Postoje li već svjetska rješenja za takav tip mosta?
 

 - Most Pelješac je veliki tehnički izazov za sve nas i referenca države da je u mogućnosti takav most izgraditi. Takvih mostova nema nigdje u blizini, vjerojatno bi se samo na Baltiku i na Sjeveru Europe mogli pronaći slični. Ovakav most rijetko se susreće i u svjetskim razmjerima. Naravno da je to tehnološki složen projekt, ali svakako ćemo angažirati, koliko je to moguće, domaću građevinsku operativu koja je u posljednjih sedam-osam godina postigla respektabilne rezultate međunarodnih razmjera. 
 

NACIONAL: Pojavio se problem s Bosnom i Hercegovinom hrvatskim susjedom. Vi ste i jedan od onih koji sudjeluje u pregovorima. Mislite li da će Bosna i Hercegovina ustrajati pri svojim zahtjevima te gradnju mosta Pelješac smatrati neprihvatljivom ?
 

- Intenzivno razgovaramo s našim susjedima u BiH više od godinu dana i dostavili smo određenu dokumentaciju. Problem je tzv. neškodljivog prolaza gdje mi moramo poštivati određene međunarodne konvencije, a u skladu s dobrosusjedskim odnosima to će se svakako poštovati. To bi bio neškodljiv prolaz za brodove razumne veličine s obzirom na maritivne karakteristike Neumskog zaljeva. Taj zaljev ima svoju dubinu, širinu i mogućnost da se određeni brodovi u njemu mogu nesmetano okretati. Dokumentaciju smo dostavili kako bismo upoznali naše susjede sa svim bitnim za projekt kako bi i oni mogli dati svoje mišljenje. Ne vidim, zaista, zašto bi most Pelješac bio problem između dviju država. Sigurno je da i druga strana mora stručno obrazložiti svoje zahtjeve.
 

 NACIONAL: Ima li projekt Pelješac nacionalni interes za Republiku Hrvatsku i zbog čega?
 

 - Izgradnjom mosta Pelješac, te spojeva na Jadransku turističku cestu, povezuje se cijela Dubrovačko-neretvanska županija čvrstom neprekinutom vezom na svojem teritoriju, na pravcu Ploče-Pelješac-Rudine. Time će se svi dijelovi Hrvatske spojiti u prometno cjelovit cestovni sustav. Navedeni cestovni pravac ni na koji način ne obezvrjeđuje postojeći cestovni koridor koji kroz Neum vodi prema Dubrovniku, već je osnovna namjera postići pojačan turistički pa tako i opće gospodarski razvitak, dosad prometno izoliranog poluotoka Pelješca i okolnih otoka. Skraćenje prometnog puta za Korčulu iznosi oko 50 km. Ovom vezom poboljšat će se i prijelaz na otok Mljet preko budućeg trajektnog pristaništa u uvali Prapratno.
  Pored prometne povezanosti, zasigurno da će porasti i cijene zemljišta i nekretnina što je već sada slučaj, a da ne govorim o turizmu, odnosno njegovoj ekspanziji na tim otocima.

Vezane vijesti

Nova trajektna linija kopno - Pelješac u planu od 1. srpnja 2013.

Nova trajektna linija kopno - Pelješac u planu od 1. srpnja 2013.

Od 1. srpnja 2013. godine u planu je otvorenje trajektne linije između kopna i poluotoka Pelješca, namijenjene prvenstveno prijevozu kamiona, najavio… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika