Dragutin Lesar: 'Stranicu sam otvorio na nagovor sina. Komunikaciju s javnošću putem interneta imao sam i prije na web stranicama našeg Kluba zastupnikaSaborski zastupnik Hrvatske narodne stranke Dragutin Lesar jedan je od rijetkih u najvišoj zakonodavnoj instituciji Republike Hrvatske koji ima svoju internetsku stranicu. Preko adrese www.lesar.info, Međimurac Lesar, inače predsjednik Kluba zastupnika HNS-a, redovito kontaktira s građanima koji mu se obrate i odgovara na njihove upite.
"Stranicu sam otvorio na nagovor sina. Komunikaciju s javnošću putem interneta imao sam i prije na web stranicama našeg Kluba zastupnika. Osobna stranica mi je korisna jer mogu svoja stajališta predstaviti javnosti, a s druge strane dobivam povratnu komunikaciju od ljudi koji to čitaju, neovisno o tome slažu li se ili ne s mojim stajalištima. No internet sam iskoristio i za jedan širi prikaz - imam fotogaleriju, međimurske pjesme i drugi raznolik sadržaj", rekao je Lesar.

NACIONAL: Koje kategorije građana vam se najčešće javljaju?

- Nema pravila. Javljaju se ljudi koji podupiru neki stav HNS-a koji je izišao u javnost, ali i oni koji samo žele izraziti protest u vezi s nekim aktualnim društvenim pitanjima. Ne komuniciram samo s ljudima iz Hrvatske nego dobivam upite i iz drugih dijelova Europe, Amerike, Australije...

NACIONAL: Javnosti ste postali poznati po vašem stajalištu oko tzv. saborskih mirovina, odnosno po zalaganju za njihovim ukidanjem. No otpori prema tome došli su ne samo iz drugih stranaka nego i iz redova vaše stranke.

- Što se tiče protivljenja mojih stranačkih kolega, nemam saznanja o tome, barem meni nisu ništa rekli. Ni jedan od 152 zastupnika u Saboru meni o tome nije ništa rekao. Sve što znam o njihovim izjavama da se protive mojoj inicijativi doznao sam iz medija, no vidjet ćemo kako će glasati kada prijedlog dođe na dnevni red. Prijedlog nisam dao da bih nekome podilazio, nego da bih upozorio kako su mirovine sabornika i članova Vlade uvedene 1995., s obrazloženjem da je tada u Saboru i Vladi bio velik broj ljudi koji su pod bivšim režimom bili pod represijom pa ih država treba na neki način zbrinuti. Ako je '95. taj argument i bio prihvaćen, sada je 2005. i taj argument ne može opstati. To je bio osnovni razlog, ali ima tu i drugih stvari. Primjerice, za iduću godinu u proračunu je predviđeno nešto više od 25 milijardi kuna, od čega je samo pola, odnosno 12 i pol milijardi, predviđeno za one koji su u mirovinu otišli s punim radnim stažom. Sve mirovinske reforme, a osobito ona iz 1998., uvijek zahvaćaju samo tu polovicu novca. Uvijek su se kresala prava tih radnika, povećavale dobne granice za odlazak u mirovinu i smanjivala osnovica da bi država uštedjela prema napucima i pritiscima MMF-a. Ovu drugu polovicu nitko nije dirao, o njoj se nije smjelo razgovarati ni reći da je to problem, tako da građani nisu ni svjesni da svaka druga kuna odlazi onima koji su ranije umirovljeni. Postoji 12 kategorija povlaštenih mirovina i u njima je 174 tisuće korisnika. Naravno da ne tvrdim da sve te mirovine nisu društveno opravdane i da bi ih trebalo ukidati, ali sigurno ima kategorija o kojima bi trebalo otvoreno razgovarati.

NACIONAL: Mnogo buke u javnosti dignulo se i oko naknade za putovanja zastupnika. Što vi mislite o tome?

- Čak ni ne znam od koga je došla ta inicijativa jer nikakvog formalnog prijedloga nije bilo. Ja do današnjeg dana nisam vidio ni dobio nikakav papir u vezi s tim. Tko je što predlagao i zašto se što predlagalo znam iz medija, no službene inicijative, razgovora ni rasprave nije bilo. To samo pokazuje jednu nesmostrenost i brzopletost koja otkriva da kada se treba povećati naknada i broj njezinih korisnika, takva inicijativa odmah dolazi na red, dok se za moj prijedlog o ukidanju mirovina čeka mjesecima.

NACIONAL: Smatra li i ostatak vaše stranke, kao i vi, da bi HNS trebao koalirati s HDZ-om?

- Nije točno da ja zagovaram koaliciju s HDZ-om, niti mi je svejedno hoćemo li koalirati s SDP-om ili HDZ-om. Unutar stranke ni na jednom tijelu za sada nije bilo odlučivanja, svrstavanja ni glasanja po tom pitanju pa su informacije koje govore o mojim navodnim zalaganjima za koaliciju sa Sanaderom potpuno netočne. Istina je da već gotovo deset, a osobito posljednje dvije godine zagovaram odmak HNS-a od SDP-a, i to zato da spriječim pokušaj SDP-a da našu stranku koristi kao rezervnog igrača i partnera samo kada nas treba. Isto tako učinio sam sve da spriječim ono što su napravili Budiši i HSLS-u te Tomčiću i HSS-u, a što su pokušavali i nama učiniti.

NACIONAL: Tko bi onda mogao biti partner HNS-a ako želi participirati u Vladi, što se ne može ostvariti bez koaliranja s HDZ-om ili SDP-om?

- Odmak od SDP-a nipošto ne znači i doskok k HDZ-u. Sanader kaže da može s HSP-om - vjerujem mu jer je HSP ionako, s različitim lažnim izlikama, podržao svaki Vladin prijedlog proračuna. Vjerujem mu i da može ići s HSS-om, ali bi trebao biti oprezniji u izjavama da može ići s nama u koaliciju jer s naše strane nije dobio nikakav povod za takvo što. Klub zastupnika HNS-a, ni jedan naš zastupnik, u ove dvije godine ni jednom nije dignuo ruku za neki ključni dokument koji je predložio HDZ. Jedino gdje oporba može ugroziti Vladu su tzv. organski zakoni, gdje je potrebna većina od ukupnog broja zastupnika. SDP i HSP pak redovito glasuju za organske zakone koje predlaže HDZ. To je samo dokaz da su oni spremni na kompromise u bilo kojem trenutku ako se Račan ili Đapić tako dogovore sa Sanaderom. Da bi govorili o našim mogućim partnerima, treba najprije vidjeti po kojem će se modelu provoditi izbori i koji će biti njihovi rezultati. Mi smo stranka centra koja mora biti spremna surađivati sa strankama koje su i lijevo i desno od nje, bez obzira na to o kome je riječ. Hoće li Sanader otvoriti mogućnost suradnje, ovisi samo o pitanjima unutarnje politike jer su teme međunarodne politike poput približavanja europskim integracijama i suradnje s Haagom riješene i o tome uopće ne treba razgovarati jer je HDZ došao do naših stajališta. Uvjet za početak ozbiljnog promišljanja s HDZ-om je da oni u cjelosti prihvate naš gospodarski program.

NACIONAL: No kritizirate Vladu po svim pitanjima, gospodarskim, socijalnim, odnosu prema radnicima, a i po nekim pitanjima međunarodne politike poput sporazuma s Austrijom. Kako biste onda uopće mogli ići u koaliciju s nekim za koga smatrate da je potpuno neposoban?

- Ako ne bi prihvatili naš gospodarski program, ne bismo dalje ni razgovarali, a i ako ga prihvate, naši ljudi bi provodili taj program. Uvjet za koaliranje s SDP-om bila bi pak njihova iskrenost, otvorenost i priznavanje nas kao ravnopravnog partnera. Kolege iz SDP-a jako dobro znaju o čemu govorim. Što se tiče sporazuma s Austrijom, mislim da je to ipak prije svega unutarnjopolitičko pitanje jer je riječ o novcu poreznih obveznika. Jest da će ono imati posljedica na našu vanjsku politiku, ali taj problem je ponajprije rezultat činjenjice da je premijer dogovarao rješenje bez znanja Sabora. Zato sam i predložio da se premijeru iz preventivnih razloga oduzme putovnica jer kad god ode u inozemstvo, napravi neki problem za građane naše zemlje. Nije samo u pitanju novčana vrijednost našeg sporazuma nego i vjerodostojnost RH u međunarodnim odnosima. Tko će vjerovati zemlji koja svako malo povlači svoje potpise i mijenja stajališta? Smatram da Hrvatska ne bi trebala provesti sporazum s Austrijom i da on ne bi trebao uopće doći do Sabora, a onaj tko je zakuhao cijeli problem, odnosno Vlada, neka ga sad i riješava.

NACIONAL: Slovenski vođa oporbe Jelko Kacin nedavno je rekao da hrvatsku vanjsku politiku vode ribari i udruge branitelja.

- A u Sloveniji je pak vodi Joško Joras. Slovenske kolege morale bi voditi brigu o svojoj politici, a tko je vodi kod nas, naša je stvar. Kada je riječ o ovoj temi, neka se Slovenci pokriju ušima i zašute jer se nemaju s čim hvaliti.

NACIONAL: Prilično ste kritični i prema stanju u hrvatskom pravosuđu i upravi?

- U Hrvatskoj vlada tolika neodogovornost da se i najbolji zakoni koje je donio Sabor ne provode. Kada čovjek dođe u Državni inspektorat i slične državne ustanove, samo čujete kukanje kako nemaju sredstava i mogućnosti. Nitko nikoga ne kontrolira. Jedino su ažurni po pitanju siromašnih radnika koji će u menzi ukrasti pola kile kruha ili pet pilećih krilaca. Zapravo je riječ o tome da Vlada tolerira sivu ekonomiju čime se kupuje socijalni mir. Svi nešto muljaju, švercaju i tako kradu državu koja se ne buni jer joj je tako lakše zato što se ni ti ljudi ne bune.

NACIONAL: Vaši kritičari rado ističu kako ste na posljednjim lokalnim izborima kao nositelj liste u Šenkovcu osvojili manji postotak od HNS-a na županijskoj razini te da to mnogo govori o vašim kvalitetama.

- Ljudske gluposti su nedokučive. Na ovogodišnjim lokalnim izborima HNS je u Šenkovcu polučio najbolji rezultat do sada, 25,4 posto glasova, te smo osvojili četiri mandata. Narasli smo sa 19 posto na prethodnim izborima na 25 posto, dok smo SDP skinuli sa 30 na 11 posto. I kolege u stranci i ja zadovoljni smo rezultatom. Znam da smo mnogima u Međimurju, ali i Šenkovcu pomrsili račune, ali što ja tu mogu?

NACIONAL: Upravo u Međimurskoj županiji vaša stranka koalira s HDZ-om. Znači li to da ondje HDZ ima kvalitetne kadrove?

- Operativne poslove u županiji ne pratim, ali svaki tjedan se nalazim s kolegama iz županije i za sada nije bilo problema u suradnji s tamošnjim HDZ-om.

"Predsjedništvo HNS-a utvrdilo je prijedlog novog Izbornog zakona. Osnovni cilj koji smo željeli postići je da građani dobiju glasački listić na kojem će stajati ime i prezime kandidata, a on se opredjeljuje za jednoga od njih. U Sabor idu kandidati koji ostvare najbolji rezultat, a političke stranke o tome ne odlučuju. To znači da je izborna jedinica podijeljena na određeni broj okruga, a u svakom se bira jedan kandidat. Naš model nije baš većinski model, ali ima neke njegove elemente. Ide se sustavom obračuna. Broj važećih listića dijeli se s brojem zastupnika koji se bira u toj jedinici. Svi glasovi koji su 'višak' prenose se na nacionalni nivo u D'Hondt svoje stranke. Svi ti glasovi koji su još ostali zbrajaju se i dobivaju se eventualni dopunski mandati. Željeli smo da više nema rasipanja glasova. U našem modelu nema prohibitivne klauzule, nego se ona nalazi u formuli koliko glasova trebate za jedan mandat ovisno o broju važećih listića. Kada bismo to preveli u postotak, on bi iznosio oko četiri posto. Izborni okrug imao bi u prosjeku 27 tisuća birača. Što se tiče broja izbornih jedinica, imamo varijantu i s deset i sa šest izbornih jedinica. U našem prijedlogu nema cijepanja županija kao što je to u sadašnjem zakonu", rekao je Lesar.