Objavljeno u Nacionalu br. 526, 2005-12-12

Autor: Željko Rogošić

GRADITELJ U POHODU NA ISTOK

'Gradit ćemo most na Dunavu u Srbiji'

Željko Žderić, direktor i suvlasnik tvrtke Konstruktor inženjering, ekskluzivno za Nacional najavljuje nove graditeljske pothvate

Žderić je cijeli svoj inženjerski vijek proveo u Konstruktoru, pa su i veliki građevinski poduhvati velikim dijelom vezani uz njegovo imeŽderić je cijeli svoj inženjerski vijek proveo u Konstruktoru, pa su i veliki građevinski poduhvati velikim dijelom vezani uz njegovo imeKonstruktor-inženjering je najjača hrvatska građevinska tvrtka, koja na međunarodnim natječajima dobiva izgradnju najsloženijih, najvažnijih i najskupljih infrastrukturnih objekata u Hrvatskoj. Iako ovih dana slavi 60. godišnjicu postojanja svoj veliki procvat Konstruktor-inženjering doživljava s gradnjom autoceste Zagreb-Split. Splitski građevinari izgradili su najveće dionice autoceste, novi Maslenički most i most na Krki. "Ali, prijelomna točka koja nas je lansirala kao uspješnu tvrtku bila je izgradnja tunela Sv. Rok", kazao nam 50-godišnji dipl. ing. građevine Željko Žderić, predsjednik Uprave Konstruktor-inženjeringa i magistar mostogradnje.
Žderić je cijeli svoj inženjerski vijek proveo u Konstruktoru, pa su i veliki građevinski poduhvati velikim dijelom vezani uz njegovo ime. Iako direktor jedne od najmoćnijih hrvatskih tvrtki, Žderić je nedovoljno poznat hrvatskoj javnosti. Taj rođeni Metkovčanac i zagrebački student ističe da je bolje da javnost zna što je tvrtka sagradila i što planira učiniti da bi osigurala novo zapošljavanje i razvoj, no da se zna za njega. Konstruktor-inženjering gradi mostove, tunele, visokogradnju, zdravstvene objekte, luke i operativne obale te hidroelektrane na svim kontinentima, osim Australije.
Tvrtka sa svojim kćerima u Hrvatskoj i inozemstvu zapošljava oko 3000 radnika, a u idućoj godini ostvarit će promet više od 300 milijuna eura. O navodnim nezakonitostima u pretvorbi i privatizaciji tvrtke prije 12 godina, Žderić kaže: "Mi se nismo ni pretvarali, ni postali plijen tajkuna, nego smo odmah privatizirani i ostali vlasništvo malih dioničara." Konstruktor-inženjering gradi dionice na autocestama Zagreb-Lipovac, Zagreb-Macelj, Zagreb-Rijeka i Zagreb-Split-Dubrovnik. Željko Žderić se nada na natječajima dobiti izgradnju Pelješkog mosta i mosta preko Dunava u Beogradu, što hrvatskoj javnosti prvi put najavljuje ovom prigodom.

NACIONAL: Je li točno da će Konstruktor-inženjering graditi veliki most preko Dunava u Beogradu?

- Konstruktor-inženjering se natjecao i u vrlo oštroj međunarodnoj konkurenciji dostavio najpovoljniju ponudu za gradnju velikog mosta preko Dunava, kod Beške, koji će biti dio nove autocese Beograd-Novi Sad. Sigurni smo da ćemo posao na izgradnji više od 2000 metara dugačkog mosta preko Dunava dobiti upravo mi, jer je nakon javnog službenog otvaranja ponuda, prije dvadesetak dana, upravo Konstruktor-inženjering ponudio najbolju cijenu, povoljniju i od najvećih svjetskih tvrki, poput francuskog Vancea, austrijske Alpine ili njemačkog Max Biegela. To je bio jedini uvjet za posao je vrijedan više od 50 milijuna eura, a licitacija je provedena prema uvjetima Svjetske banke. Konstruktor je ponudio tri dokaza o gradnji mostova u rasponu od više od sto metara: Masleničkom čiji je raspon 250 metara, Dubrovačkom u rasponu od 340 metara i mostu preko rijeke Krke na autocesti Zagreb-Split, u rasponu od 250 metara.

NACIONAL: Što znači Konstruktorov izlazak na tržište susjednih država prije svih Srbije i Crne Gore?

- To je veliki uspjeh hrvatskog izvozno orijentiranog poduzetništva, hrvatskog znanja i sposobnosti da se uspješno nosimo s najvećima svjetskim građevinskim tvrtkama. Pojavljivanja u tako velikom poslu u Srbiji i Crnoj Gori ima svoju poslovnu, ali i političku poruku uspostavljanja pune suradnje i normalizacije odnosa u cijeloj regiji. Ovakav posao otvara vrata u državama bivše Jugoslavije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Grčke, Albanije, ne samo Konstruktor-inženjeringu nego i drugim hrvatskim proizvođačima. Vjerujem da će izgradnja Jadransko-Jonske autoceste biti za nas veliki izazov.

NACIONAL: Je li to jedini Konstruktorov posao u SCiG?

- Ne, prije nekoliko dana upravo smo počeli radove na izgradnji mosta preko rijeke Lim, kod Bijelog Polja u Crnoj Gori. Most je raspona 150 metara, posao je vrijedan oko 3 milijuna eura i dio je projekta izgradnje velike prometne zaobilaznice oko Bijelog Polja.

NACIONAL: Zna li se obim poslova koje Konstruktor-inženjering ima ugovorene za sljedeću godinu?

- Naš promet u sljedećoj godini bit će veći od 2,5 milijarde kuna, dakle, oko 300 milijuna eura. To su respektabilni iznosi u europskim relacijama. Moram napomenuti da je od 1945. godine u Konstruktoru svaka plaća isplaćena na vrijeme. Posljednjih godina zaposlili smo 1500 ljudi, a oko 800 je prekvalificirano.

NACIONAL: Je li "boomu" vaše tvrtke pridonijela izgradnja autoceste Zagreb-Split?

- U najvećoj mjeri. Upravo je Konstruktor-inženjering na autocesti Zagreb-Split izgradio većinu objekata, među njima i one kardinalne. Mi smo sagradili tunel Sv. Rok, novi Maslenički most, most na Krki. Usto i desetke drugih tunela i mostova, poput Guduče ili Drežnika kod Karlovca, nekoliko mostova u sjevernom dijelu Hrvatske. Autocesta Zagreb-Split je posao stoljeća za Hrvatsku i dobrim je dijelom i djelo naše tvrtke. Nama kao graditeljima to sada sve izgleda normalno, ali ta množina kilometara autoceste i objekata na njoj je naš veliki skok naprijed, kao što je autocesta prekretnica za budućnost Hrvatske. Poslije pokretanja izgradnje autoceste i tunela Sv. Rok, izgradili smo impozantni Dubrovački most. Sada slijedi izgradnja KB Rebro u Zagrebu, što držim izuzetno značajnim poslom, i za razvoj tvrtke i za hrvatsko zdravstvo. I sam se iznenadim kada pobrojim sve što smo izgradili.

NACIONAL: Ipak, koja je prijelomna točka na izgradnji autoceste Zagreb-Split?
- To je tunel Sv. Rok. Tunel je odredio trasu autoceste. Ako je autocesta prolazila od Karlovca na Sv. Rok, to je automatski odredilo trasu do Masleničkog mosta i lokaciju na kojoj je most izgrađen. Lokaciju novog Masleničkog mosta su odredili projektanti autoceste, a ne konstruktori mosta.

NACIONAL: Želite li reći da dr. Jure Radić nije odredio lokaciju novog Masleničkog mosta, budući da se prilikom zatvaranja mosta za promet zbog bure najčešće spominje njegovo ime.

- Upravo tako, jer dr. Jure Radić nema nikakve veze u određivanju lokacije izgradnje mosta.

NACIONAL: Tko je onda odredio lokaciju na kojoj je sagrađen novi most?

- Trasa autoceste je projektirana prije 20 godina. Zapravo, još se za Austro-Ugarske vlasti znalo gdje bi cesta trebala proći. Tako je samo politika mogla promijeniti odluku da se tunel kroz Velebit probija na Tulovim gredama i na Sv. Roku. Kako to nije slučaj, mi smo tunel izgradili tamo gdje je bio i planiran. A, pozicija tunela je određivala lokaciju novog Masleničkog mosta i prijelaza preko Masleničkog ždrila. Tu lokaciju je 1989. odredilo više od stotinu hrvatskih građevinskih i prometnih stručnjaka, specijalista za potrese, meteorologa i drugih, i svi su zaključili da je upravo na Ždrilu najbolje mjesto za novi most. Dr. Jure Radić tada nije sudjelovao ni u odabiru koridora autoceste, ni lokacije mosta. Jure Radić na to nije mogao utjecati, jer je tada bio samo asistent na katedri za mostove na Građevinskom institutu Fakulteta građevinskih znanosti u Zagrebu.

NACIONAL: Kako to da su toliki stručnjaci izabrali lokaciju mosta na kojoj se zbog udara bure most zatvara za promet svakog trena?

- Most se ne zatvara za promet zbog bure na mostu, već se zatvara dionica autoceste od Masleničkog mosta do Sv. Roka. Najveća brzina bure nije na mostu, nego ispod tunela Sv. Rok. To je vidljivo iz ograničenja brzine. Na mostu je dopuštena brzina vožnje 100 km/sat, u Posedarju 80 km/sat, na vijaduktu Božić 60 km, a na vijaduktu Crne drage 40 km/sat. Dakle, promet na mostu se ne zatvara zbog bure na mostu i njegova lokacija je i s toga stajališta sasvim uredna.

NACIONAL: Je li točno da ste vi i projektanti Konstruktora predlagali izgradnju novog mosta na Masleničkom ždrilu, ali na dvije etaže? Zašto ta varijanta nije prihvaćena?

- Konstruktor se želio natjecati za obnovu starog Masleničkog mosta, ali je i ponudio izgradnju novog dvoetažnog mosta na novoj lokaciji. Taj most bi imao četiri trake na gornjoj etaži, dakle, nastavak naplatne autoceste, i četiri metra niže, na donjoj etaži, cestu s dvije nenaplatne trake. Za vrijeme velike bure, kada se ne može voziti na gornjoj etaži, bila bi otvorena donja cesta preko mosta. Ali, investitor je odlučio izgraditi most na novoj lokaciji, i od šest varijanti, odabrana je ona iz koje je izostavljen donji kat. Na objavljenom natječaju mi smo dali najbolju ponudu i dobili posao na izgradnji novog Masleničkog mosta. Drugi, obnovljeni most na staroj lokaciji izgrađen je bez natječaja.

NACIONAL: Kako bez natječaja?
- Obnova starog mosta izravnom je pogodbom ugovorena sa Đurom Đakovićem. To je bila zadnja odluka Račanove Vlade. S obzirom na to koliko se Konstruktor često napada kao privilegiranu tvrtku, a niti jedan posao nismo dobili mimo natječaja, i uz doista najbolje ponude, pitam se koliko bi napada jalnih ljudi u medijima i izvan njih bilo da smo kojim slučajem mi, a ne Đuro Đaković, taj posao dobili izravnom pogodbom.

NACIONAL: Čulo se da ste nedavno bez natječaja dobili izgradnju pristupne ceste novom Pelješkom mostu?

- Potpuno netočno. Žalosno je kad u javnosti te priče šire oni koji dobro znaju da je natječaj za izgradnju pristupnih cesta mostu Komarna-Pelješac raspisan i da je u izuzetno oštroj konkurenciji upravo Konstruktor dobio posao vrijedan 4 milijuna kuna. Uz nas natjecali su se Vijadukt, Hidroelektra, GP Dubrovnik, Primorje, dakle, elita, hrvatske građevinske operative. Prije izgradnje autoceste se govorilo da nam je Jure Radić moćni politički zaštitnik, i suvlasnik, te da zato Konstruktor-inženjering dobiva dobre poslove. Ali, najbolje poslove na autocesti Zagreb-Split, Dubrovački most, Maslenica dobili smo na natječajima i odradili nakon što je vrijeme političkog angažmana dr. Radića prošlo. Nedavno smo dobili novi posao na trasi autoceste Zagreb-Rijeka, ranije na trasi autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik...

NACIONAL: Što ćete raditi na autocesti Zagreb-Rijeka?

- Zagreb-Rijeka je većim dijelom izgrađena u punom profilu a u manjem dijelu je trotračna. Stoga je investitor Hrvatske ceste odlučio tu cestu pretvoriti u puni profil. Konstruktor će sudjelovati u probijanju i gradnji druge cijevi za deset tunela na trasi, graditi veće mostove i trasu autoceste između toga. Već smo probili tunel Čardak dugačak oko dva kilometra. Dio posla na autocesti Zagreb-Rijeka već smo izborili samostalno, u međunarodnom natječaju i oštroj konkurenciji, sve prema uvjetima Svjetske i Europske banke, dio ćemo dobiti u sklopu konzorcija hrvatskih građevinskih tvrtki, a dio posla na ovoj autocesti će tek u natječaj.

NACIONAL: Što je dobio građevinski konzorcij na novoj dionici autoceste Zagreb-Split prema Dubrovniku?

- Proteklog ljeta konzorcij je na međunarodnom natječaju dao bolju ponudu i dobio izgradnju cijele dionice autoceste od Dugopolja do Ploča. U izgradnji svih 96 kilometara, dvadesetak tunela i vijadukata preko Biokova, na izuzetno teškoj dionici, sudjelovat će ljudi i mehanizacija Konstruktor-inženjeringa. Taj posao vrijedan je 5 milijardi kuna. Vijadukt, Hidroelektra, Konstruktor, Cesta Varaždin, Koteks Osijek, Zagorje Tehnobeton našli su svoj zajednički i pojedinačni interes u ovakvom vidu poslovnog udruživanja. To je pravi model kako treba poslovati, konkurirati i realizirati hrvatske projekte snagom hrvatskih tvrtki. Mi ne proizvodimo televizore, nego građevinske objekte dobro kao i najbolje građevinske tvrtke na svijetu. Na dionici od Dugopolja do Ploča porazili smo svoje inozemne partnere.

NACIONAL: Na međunarodnom natječaju za proširivanje luke Gruž u Dubrovniku, Konstruktor-inženjering je uspio poraziti i najmoćniju građevinsku tvrtku na svijetu francuski Vance...

- Prije dva tjedna, nakon provedenog međunarodnog natječaja dobili smo posao proširivanja i produženja operativne obale u luci Gruž na dulžinu veću od 300 metara, kako bi na njoj istodobno mogla pristati tri velika cruisera. To su vrlo zahtjevni pomorski radovi vrijedni oko 30 milijuna eura koji će biti dovršeni za 18 mjeseci. Nakon toga uslijedit će i druga faza radova u Gruškoj luci. Predsjednik uprave Vance mi je prije odluke o izboru izvođača kazao:"Mi smo najveća građevinska tvrtka na svijetu, dobit ćemo ovaj posao. Hajdemo zajedno u natječaje za radove u Dubrovniku, u luci Ploče i Zadar." Odgovorio sam mu:"Mi smo najveća hrvatska građevinska tvrtka. I ako uđemo zajedno u posao u hrvatskim lukama, očekujem takvu istu vašu ponudu i za luku Marseilles i druge francuske luke!" Odbio sam ponudu i on je bio iznenađen. Mislio je da će me impresionirati. Procijenio sam da ćemo biti bolji. Pokazalo se da sam bio u pravu. Bolji smo od Vancea bili i s ponudom za izgradnju beogradskog mosta preko Dunava.

NACIONAL: Zašto je izgradnja nove faze bolnice Rebro značajna za vas?

- Prvo riječ je o izvanrednom poslu koji je težak više od 300 milijuna kuna. Koliko je projekt profesora Paladina, s kojim smo potpisali ugovor, vizionarski u medicinskom i zdravstvenom smislu, nije na meni da sudim, ali će to biti dobitak za Zagreb i hrvatsko zdravstvo. Taj posao za nas znači ulazak i ostanak na zagrebačkom tržištu. Velika je referenca izgraditi 70 tisuća četvornih metara prostora i pet novih objekata u krugu bolnice Rebro. Od sada smo stalno prisutni u Zagrebu sa svojim elitnim postrojbama, 700 ljudi i 15 dizalica na pet zagrebačkih gradilišta.

NACIONAL: Značajno ste zastupljeni i u Dubrovniku - prvo obnova dubrovačkog aerodroma, potom izgradnja Dubrovačkog mosta. Jeste li odgovorni za to što padaju vijci sa dubrovačkog mosta?

- Mi smo prvi došli obnavljati i graditi u Dubrovniku, još dok je trajao rat. Radili smo pod granatama u Dubrovniku, obnavljali u istim uvjetima branu na HE Peruča, gradili pontonski most na Maslenici, obnovili četiri srušena mosta u Mostaru, obnovili i Biskupski ordinarijat. Ponosni smo na obnovu zračne luke u Ćilipima. Ali, i na Dubrovački most. A, to što padaju vijci stvar je održavanja i pravodobnih intervencija u uvjetima nevremena. Kao što je na mandolini potrebno uštimati žice, tako je i na mostu potrebno pravovremeno zategnuti vijke. To nema veze ni sa konstrukcijom, niti sa sigurnosti mosta.

NACIONAL: Hoćete li se natjecati na međunarodnom natječaju za izgradnju Pelješkog mosta?

- Naravno, jer smo kao hrvatska tvrtka sposobni i kvalificirani izgraditi složeni most sa 11 raspona od 170 metara svaki. Nisam siguran da puno tvrtki može izgraditi takav most čiji su temelji duboko u moru, a most iznad površine mora treba biti visok 35 metara, kako bi se osigurao slobodan prolaz i najvećim brodovima do luke Neum. Što više, vjerujemo da ćemo dati najpovoljniju ponudu, pobijediti na natječaju i graditi most Pelješac-kopno.

NACIONAL: Zašto vas osobno stalno veže uz Juru Radića? Je li vam njegov politički rejting ipak pomogao ili ste poslove dobivali zbog prijateljskih i kumskih veza s Radićem?

- Mi smo svaki natječaj dobili kao najpovoljniji ponuđač i svaki objekt sagradili smo besprijekorno. Jure Radić je profesor mostogradnje, obojica gradimo i projektiramo mostove. Prijatelji smo iz studentskih dana, nismo kumovi.

NACIONAL: Zašto je nedavno Vrhovni sud podnio zahtjev protiv vas i četvorice suradnika zbog sumnje u protupravne postupke pretvorbe bivšeg GP Konstruktor u Konstruktor-inženjering? Što kažete na optužbe u javnosti da kupnjom i osnivanjem novih tvrtki sudjelujete u pranju novca?

- To s pranjem novca je najobičnija laž, glupost i podvala javnosti, koju neki pokušavaju širiti bez ikakvih dokaza i argumenata. Vrhovni sud ima pravo zatražiti istragu o nastanku Konstruktor-inženjeringa, što je samo ponovno obnavljanje već davno sudskim putem dobivenih i pravomoćnih presuda i rješenja i zaključenih priča. Činjenica je da mi nikada nismo pretvarani, već je tvrtka odmah privatizirana. Mi smo jaka i moćna tvrtka, i za neke to je problem. Nismo dopustili nikome da nas kupi, ni Kutli, ni bankama. Možda je u tome problem.

NACIONAL: Tko je vlasnik Konstruktor-inženjeringa?

- Tvrtka je vlasništvo onih, čija je bila prve sekunda po privatizaciji. Nas 600 sadašnjih i bivših uposlenika, malih dioničara Konstruktora smo stopostotni vlasnici. Kada se prije 12 godina nastajao Konstruktor-inženjering u tvrtki nas je bilo oko tisuću. Neki zaposlenici nisu htjeli biti mali dioničari. Konstruktor-inženjering je, dakle, osnovano dioničko društvo, a ne poduzeće pretvoreno u društvo. I to mnogi ne razumiju.

Vezane vijesti

Hrvatska eskadrila na zimovanju

Hrvatska eskadrila na zimovanju

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u potpunom je rasulu. Zbog čestih kvarova i nedostatka pričuvnih dijelova za zrakoplove i helikoptere trenutačno je… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika