Članovi kabineta ministra Dragana Primorca: Ivan Milanović, Vida Bebić, Dragan Primorac i Andrea Tomljenović (sjede) te Danijela Klisović, Gerhard Šarić, Ivan Đuzel, Antonija Jelinović, Hrvoje Puljiz, Dajana Miljak Čizmić, Ivana Puljiz i Monika Vričko (stoje)Kvalitetu stipendista akcije "Top stipendija za Top studente" tjednika Nacional i njegovih partnera - Ine, Diners Cluba, HRT-a, Ingre i Podravke - sve češće prepoznaju visokoobrazovne institucije poput sveučilišta na kojima kao znanstveni novaci i asistenti rade mnogi bivši Top studenti, a od ove je akademske godine među njima i jedno ministarstvo. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i športa, u rujnu ove godine članovima svojeg kabineta pridružio je i prošlogodišnju stipendisticu Nacionalove akcije, 23-godišnju Vidu Bebić, apsolventicu Visoke pedagoške škole u Splitu. Zaposlena je kao članica Operativnog stožera za praćenje provođenja projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standard koji se bavi osnovnoškolskim obrazovanjem. Riječ je o eksperimentalnom programu koji se ove godine provodi u 49 osnovnih škola u Hrvatskoj, a dogodine bi trebao zaživjeti u svima.

O projektu na kojem surađuje od listopada Vida Bebić kaže: "Riječ je o programu koji podrazumijeva drukčiji sistem rada od klasičnog, frontalnog, u kojem je učitelj pred pločom, djeca u klupama, on priča a oni slušaju. Kroz istraživačku i terensku nastavu ili grupni rad djecu se aktivno uključuje u obrazovni proces, a smanjeno je i gradivo te nema toliko enciklopedijskog učenja. Škole nam šalju mjesečne izvještaje u kojima navode pozitivne promjene, poteškoće i sugestije, što mi analiziramo i šaljemo struci. Koliko sam imala priliku vidjeti rad u školama s takvim programom, mogu reći da imaju izvrsne rezultate. Žao mi je što kao dijete nisam imala takve uvjete."
Projekt je, kaže, iznimno pozitivan, kao i atmosfera u samom kabinetu. Posebno joj se sviđa što su joj kolege uglavnom mladi ljudi puni entuzijazma, od kojih "svaki dan nauči nešto novo". U kabinetu ministra Primorca Vida Bebić našla se gotovo slučajno. Želeći na neki način zahvaliti Nacionalu, predložila je da vodi ovogodišnju dodjelu Top stipendija nakon koje je bila na zajedničkom ručku na kojem je bio i ministar. Iako, kaže, ne voli politiku i ne želi se u nju upletati, otkad je Dragan Primorac postao ministar, zainteresirao ju je njegov rad.

"Primijetila sam da su se s njegovim dolaskom u školstvu počele događati pozitivne promjene i sviđalo mi se to što radi. Zato sam silno željela doći u njegov tim i biti dio tih promjena. Za ručkom sam mu se obratila i pitala postoji li kakva mogućnost volontiranja u njegovu ministarstvu. Samo 15 dana poslije nazvao me šef kabineta ministra Hrvoje Puljiz da mi kaže da misle na mene te da će mi se javiti kada se svi vrate s godišnjeg odmora. Tako je i bilo, i u listopadu sam počela raditi, i to ne volonterski, nego sam čak i plaćena. Prema kojim se kriterijima ministar ravnao, ne znam, ali prije svega cijeni Nacionalovu stipendiju i mislim da je to što sam stipendistica bilo svojevrsno jamstvo", istaknula je Vida Bebić.
Prema njezinim riječima, ministar Primorac potpuno je premašio njezina očekivanja: "Zove me na sastanke i kolegije na kojima neki moji kolege nisu nikad bili, gura me svagdje, dao mi je krila i potpunu slobodu unutar granica koje uvijek moraju postojati. Posebno mi se sviđa njegov suvremen način razmišljanja te činjenica da je mladim ljudima dao šansu da se dokažu."
Zapošljavanje mladih poput Vide Bebić, kaže Primorac, samo je dio vizije Ministarstva o partnerstvu s hrvatskim sveučilištima i veleučilištima. Pritom akciju "Top stipendija za Top studente" smatra velikom pomoći Ministarstvu da "u selektivnom pristupu ne izgubi najkvalitetnije mlade ljude do kojih nije jednostavno doći". Šteta je, ističe, što nema više takvih stipendija i što se veći broj ustanova ne uključi u taj i slične projekte. Također napominje da bi trebalo promijeniti sustav za oporezivanje iznosa namijenjenih stipendijama, o čemu odlučuje Ministarstvo financija, ali kaže da je inicijativa pokrenuta te da "pušu dobri vjetrovi".
O mladoj Splićanki Vidi Bebić ministar Dragan Primorac kaže: "Ona je prilikom našeg upoznavanja pokazala želju da radi u Ministarstvu i vidio sam da se radi o iznimno bistroj mladoj osobi. Jako mi je drago što se uključila u Ministarstvo i izravno ušla u ključne probleme hrvatskog obrazovnog sustava, ali i u nova rješenja kao što je projekt Hrvatski nacionalni obrazovni standard, tako da je ona trenutačno najeduciranija studentica glede HNOS-a u ovom dijelu Europe. Kad je o njegovoj implementaciji riječ, bit će među onima koji su najkvalificiraniji govoriti o HNOS-u i o ostalim promjenama u hrvatskom obrazovanju."
Najvažnijim smatra obogaćivanje državne uprave mladim ljudima, koji su "godinama izbjegavani zbog tromosti administracije, a zbog neučinkovitosti ministarstava nisu imali želju doći raditi u takve sustave". Prema njegovim riječima, situacija se potpuno promijenila: "Na naše natječaje, na koje su se do prije tri-četiri godine javljale jedna-dvije osobe, danas ih se javlja po 50. Došla su druga vremena za Ministarstvo, i jedno je od mojih glavnih prioriteta uključiti što više mladih iz dvaju razloga. Jedan je taj što svježa krv stimulira promjene i nove vizije koje su nužne za svako ministarstvo, a drugi što mladima treba omogućiti da ne budu nijemi promatrači procesa koji samo kritiziraju neučinkovitu državnu upravu, kao što sam i sam radio u mladosti, nego da budu pokretači i pokažu da se stvari mogu promijeniti. Uz to, državna uprava nema šanse za opstanak i uspješno vođenje države ako se u njoj ne nalaze najbolji."
Primorac misli da bi većina dobitnika "Top stipendije" trebala provesti neko vrijeme u ustanovama poput sveučilišta i ministarstava jer je takvo iskustvo "odskočna daska za život". Također napominje da se percepcija Vide Bebić o obrazovanju, osim iskustvom, potpuno promijenila: "Ona više ništa ne gleda istim očima glede obrazovanja: sada zna što znači raditi reformu sustava, krvavo izboriti kredit od Svjetske banke, usporediti hrvatski obrazovni sustav s međunarodnim. To se godinama nije radilo i sjajno je imati mladu osobu koja još nije diplomirala a sve je to prošla. U vatru treba staviti što više mladih kvalitetnih ljudi. U suprotnom, sve ostaje na političkim odlukama bez struke, bez ičega. A mladi ne čekaju dugo, nego odlaze u tvrtke i institucije koje u njih nisu uložile ni kunu - i tko će onda izgrađivati sustav obrazovanja i državnu administraciju."
U sklopu inicijative zapošljavanja mladih, ministar ističe da će ubuduće "Top stipendistima" osigurati mjesta znanstvenih novaka na visokoobrazovnim ustanovama: "Uz dosadašnju potporu koja je bila verbalna i moralna, odlučili smo otići u drugom smjeru: svim dobitnicima \'Top stipendije\' koji to žele, osigurat ćemo mjesta znanstvenih novaka, jer su ti studenti već po definiciji među 10 posto najboljih. Upravo se rješava pitanje triju Top stipendista koji su se prijavili na natječaj za znanstvene novake, troje to već rade, a dvojici smo pomogli da upišu magisterij u inozemstvu. Šestero novih znanstvenih novaka i dva financiranja poslijediplomskih studija u inozemstvu izniman je uspjeh glede skrbi o Top studentima."
No s obzirom na to da je riječ o najboljim hrvatskim studentima, mnogi su s lakoćom, bez ičije pomoći, postali znanstveni novaci i asistenti na fakultetima. Iako su to postigli isključivo vlastitim trudom, dio njih smatra da im je "Top stipendija" kao potvrda izvrsnosti bila važna referenca. Ovogodišnja dobitnica "Top stipendije" Antonija Kožul odnedavno je asistentica na Katedri za ekonomiku poduzeća Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ona misli da joj je uvrštavanje među najbolje studente u državi donijelo određenu reputaciju te da je riječ o odličnom mjerilu uspjeha koje osim ocjena uključuje i izvannastavne aktivnosti, čime do izražaja dolazi cjelokupna osobnost mladog čovjeka. Uz to što je asistentica, nakon što je jedina na godini diplomirala s prosjekom 5,0, na istom se fakultetu upisala na poslijediplomski studij Financije poduzeća.
Njezina kolegica Mira Oraić zajedno je s Antonijom Kožul potpisala ugovor s dekanom i također postala asistentica na Katedri za ekonomiku poduzeća istoga fakulteta, kolegija Mikroekonomija. Također se upisala na poslijediplomski studij na tom fakultetu, a u budućnosti bi željela ostati raditi na fakultetu.
Matija Kazalički koji je Nacionalovu "Top stipendiju" dobio 2003., od svibnja prošle godine znanstveni je novak na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Prema njegovim riječima, budući da je novak postao automatizmom, stipendija nije utjecala na njegov odabir, ali mu je omogućila lagodniji život za poslijediplomskog studija matematike koji još traje.
Ovogodišnji dobitnik "Top stipendije" Vjekoslav Štrukil znanstveni je novak na zagrebačkom Institutu "Ruđer Bošković" u laboratoriju za fizikalno-organsku kemiju koji će, premda ondje radi na projektu već dvije i pol godine, na to mjesto službeno doći u siječnju. Mjesto novaka je, kaže, dobio brže nego drugi upravo zbog "Top stipendije": "Na dodjeli nam je ministar Primorac obećao da ćemo mi Top studenti novačka mjesta dobiti prije ostalih i na Ministarstvu je za nas postojala posebna kategorija. Zato sam to mjesto i dobio puno brže nego normalnim putem, kao i još nekoliko Top studenata."
Sagita Mirjam Sunara, koja je "Top stipendiju" dobila 2003., asistentica je na čak dvama kolegijima Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, a velike su šanse da postane i znanstvena novakinja na jednom projektu. Za "Top stipendiju" kaže da je velika referenca koja postaje sve značajnija, a zahvaljujući njoj je, kaže, i počela raditi u splitskom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda gdje radi kao restauratorica-suradnica.
Zagrepčanin Mario Vašak dobio je "Top stipendiju" godine 2002., a od 2003. je znanstveni novak na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. Da je Nacionalov stipendist, kaže, i dalje ističe u svojem životopisu jer je na "neki način dobila tradiciju i sve je cjenjenija". Pri kraju je poslijediplomskog studija, a upisao je i izradu doktorske disertacije na FER-u.
Vjekoslav Kovač također je jedan od prvih Nacionalovih stipendista, koji je od 2003. znanstveni novak na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ondje radi i kao asistent, a njegovo je zapošljavanje, smatra, možda i ubrzala činjenica da je Top stipendist jer se u tom razdoblju nije zapošljavalo mnogo novaka: "Top stipendija, koju sam svaki put spomenuo u CV-u, pridonijela je ozbiljnosti moje prijave i već me po tome istaknula u odnosu na druge kandidate". Uskoro će završiti poslijediplomski studij iz matematike, a nada se nastavku obrazovanja u SAD-u.
Andrea Krajina "Top stipendiju" dobila je 2003., a od rujna ove godine boravi u Nizozemskoj radi izrade doktorata. Do toga je radila kao znanstvena novakinja na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku, a u Nizozemskoj, kaže, planira ostati četiri godine.
Na izradi doktorata ali u Engleskoj, radi i Silvia Golem, dobitnica "Top stipendije" 2002. Otkako je diplomirala, radi kao znanstvena novakinja na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a doktorski je studij obvezuje da tijekom četiri godine, koliko traje, tri mjeseca na godinu boravi u Engleskoj. U Engleskoj, kaže, ne planira ostajati nakon doktorata, nego misli ostati raditi na tom splitskom fakultetu.
Tihomir Marjanović dobio je "Top stipendiju" 2003., a od 2004. radi kao znanstveni novak na Zavodu za elektroničke sustave i obradu informacija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Na taj položaj došao je, kaže, standardnim postupkom i vjeruje da bi prošao natječaj i bez stipendije, ali mu je ona kao potvrda izvrsnosti dala dodatnu dozu sigurnosti i samopouzdanja.