Andrija Hebrang ucijenio je vodstvo Hrvatske televizije i ravnatelja Mirka Galića i ishodio snimanje najskupljeg dokumentarnog filma u povijesti, koji se bavi životom njegova oca, komunističkog lidera Andrije Hebranga starijeg. Cjelokupni projekt o nekadašnjem prvom čovjeku KP Hrvatske stoji 3.000.000 kuna i rezultat je kompromisa na relaciji Hebrang - HTV. Dogovor je postignut nedavno, a cijeli postupak je ubrzan jer je Hebrang zaprijetio kako će u protivnom na saborskoj sjednici posvećenoj Izvješću Vijeća Hrvatske radiotelevizije pokazati, prema njegovu mišljenju skandalozne, menadžerske ugovore koje imaju pojedini poznati novinari i urednici nacionalne TV kuće. Vodeći HDZ-ov desničar tako nastavlja rat protiv HTV-a koji traje pune dvije godine, a čiji je osnovni cilj eliminacija Galića i glavnine uredništva te dovođenje kadrova bliskih vladajućoj stranci.
Čini se da je ovaj put pritisak bio učinkovit. Član uprave nacionalne televizije potvrdio je za Nacional da je ravnateljstvo HTV-a raspravljalo i, načelno, pristalo na Hebrangove uvjete. To su učinili vrlo nevoljko, međutim samo tako se mogu obraniti od novog napada vladajuće stranke. Problem nije samo etički, jer je dokumentarac o Andriji Hebrangu starijem ishođen ucjenom, nego je njegovo snimanje dovelo do velikih financijskih dubioza. Od ukupno 3.000.000 kuna, koliko iznose preliminarni financijski troškovi, polovicu svote trebalo bi platiti Ministarstvo kulture, a ostatak će pokriti HTV. Međutim 1,5 milijuna predstavlja trećinu godišnjeg proračuna Dokumentarnog programa i Mirko Galić i suradnici ne znaju kako nadoknaditi toliki manjak. Realizira li se Hebrangov zahtjev, Televizija će u 2006. biti prisiljena emitirati tridesetak posto manje dokumentarnog programa, kako bi objavila uradak o nekadašnjem vođi hrvatskih komunista. Nacionalov izvor tvrdi da nitko na Prisavlju ne zna kako riješiti najnoviju situaciju, a jedno od rješenja je da se troškovi podijele i snimanje otegne na dvije godine, tako da bi HTV 2006. i 2007. za tu svrhu izdvojio po 750.000 kuna i tako spriječio kolaps Dokumentarnog programa.
Skandalozan je i podatak da će se - premda ga financiraju HRT i Ministarstvo kulture - dokumentarni film o Andriji Hebrangu starijem proizvesti u privatnoj producentskoj kući Ivana Maloče. Čak je i umjetnička priprema prepuštena obitelji bliskoj HDZ-u: na scenariju radi Hrvoje Hitrec, a režirat će njegov sin Neven Hitrec.
Dok je film o njegovu ocu još uvijek u fazi priprema, Andrija Hebrang je u međuvremenu uspio od Hrvatske radiotelevizije ishoditi i 700.000 kuna za dovršetak dokumentarnog serijala "Sanitet u domovinskom ratu". Riječ je o sedam jednosatnih epizoda koje je Hebrang prije godinu dana već nudio, ali je odbijen uz obrazloženje da je riječ o katastrofalno lošem projektu, koji je režirao umirovljenik Vladimir Tadej. Uglavnom se sve svodi na Andriju Hebranga koji sedam sati priča o 1991. i tome kako je spašavao živote hrvatskim braniteljima. Nacionl je razgovarao s nekoliko osoba koje su vidjele Hebrangov film i svi se slažu kako on ne zadovoljava minimum standarda jer se sve svodi na njegovo pričanje, a povremeno se pojavljuje i Juraj Njavro, a gotovo uopće nema filmskih zapisa s ratišta ili prve ratne crte. Kako bi ipak udobrovoljili Hebranga, na HTV-u su uložili gotovo 100.000 eura i angažirali Ninoslava Lovčevića kako bi modernizirao to djelo. U novoj verziji pojavljuju se liječnici Husar i Nanković, pojedini ranjenici, medicinske sestre i pripadnici ratnog saniteta i uskoro će Hrvatska televizija emitirati i taj film.
Da to nisu napravili, Hebrang bi objavio autorske honorare koji su za hrvatske uvjete poprilični: Aleksandar Stanković za "Nedjeljom u 2" više od 30.000 kuna, Tarik Filipović za vođenje "Milijunaša" 64.000, a Denis Latin više od 70.000 kuna mjesečno. Premda je riječ o njihovoj tržišnoj cijeni, Hebrang bi njihova primanja usporedio s prosječnom plaćom hrvatskih građana koja iznosi oko 4000 kuna.
Pritom računa i na skupinu nezadovoljnika unutar HTV-a koji su prije nekoliko dana Vladimiru Šeksu, članovima Saborskog odbora za medije, OESS-u, HHO-u i Mirku Galiću poslali peticiju kojom traže veći utjecaj konzervativne struje na državnj televiziji. Vodstvo Televizije se napada jer je "zastranilo u nadmetanju s komercijalnim televizijama", kao i zbog "zabrinjavajućeg debalansa u objektivnosti informiranja". Žale se zbog stigmatizacije, tvrde kako je s HTV-a zbog desnih nazora eliminirana čitava jedna generacija novinara, i zaključuju: "konzervativno opredjeljenje jednako je legitimno kao i lijevo liberalno".
Dokument nazvan "Inicijativa za HTV - javnu televiziju" potpisalo je pedeset zaposlenih, među kojima i novinari Jozo Kapović, Jozo Barišić, Ivica Đuzel, Branimir Farkaš, Ljiljana Saucha, Višnja Kamenski, Mario Raguž, Ozana Bašić i Dražen Stefanov. Premda nije među potpisnicima, u televizijskim se krugovima tvrdi kako iza apela stoji Goran Milić koji želi smijeniti Mirka Galića i postati ravnatelj HRT-a.