Želi li opstati, HSS i Friščić morat će se u ovoj situaciji etablirati kao najžešća oporba Ivi Sanaderu, to je nedavno u Nacionalu najavio i Božidar Pankretić, inače jedan od glavnih suradnika novog HSS-ova predsjednika“Nedavno objavljeno istraživanje prema kojem je HSP sustigao HDZ i sada obje stranke osvajaju 20 posto, uspjelo je prošlog tjedna posvađati Ivu Sanadera i Antu Đapića. Predsjednik hrvatske vlade i osječki gradonačelnik susreli su se sredinom prošlog tjedna u Zračnoj luci Klisa pokraj Osijeka i izmijenili nekoliko teških rečenica. Premijer je bio iznimno ljutit i pritom poručio Đapiću da će 'HDZ morati promijeniti ploču'. Đapić mu je na to odgovorio da mu ne preporuča takav zaokret, ali ako pokuša, to neće nanijeti štetu njegovoj stranci. 'Uđete li u sukob s HSP-om, potonut ćete još dublje', glasio je impulzivni odgovor upućen premijeru, koji se spremao na povratak u Zagreb", ispričao je za Nacional visoki Vladin dužnosnik, koji je bio nazočan prilikom tog konflikta.

Još dvojica članova vodstva Hrvatske demokratske zajednice potvrdila su da je Ivo Sanader iznimno nezadovoljan pokazateljima pada popularnosti. Iako u najužem krugu premijerovih suradnika i dalje vjeruju da je riječ o prolaznom trendu, sve je više pokazatelja da HDZ namjerava krenuti u kampanju čiji je cilj slabljenje HSP-a i podizanje rejtinga HSS-a. Prema svemu sudeći, razdoblju savezništva dviju stranaka dolazi kraj jer je u HDZ-u prevagu odnijela struja koja smatra da su pravaši postali prejaki i premda redovito spašavaju Sanadera, objektivno gledano, sadašnji rast popularnosti ide na štetu stranke na vlasti.

Vladin izvor potvrdio je za Nacional da su spremne "aktivne mjere" kojima će se pritisnuti Đapić. Prije svega, Vlada može odugovlačiti s ispunjavanjem obećanja o povratu zemljišta Osijeku i ulaganju u infrastrukturne projekte u Slavoniji. Problem je što takva politika može biti kontraproduktivna i još jače srezati ionako nisku popularnost vladajuće stranke u istočnoj Hrvatskoj. Uz to, HSP-ov je predsjednik prije nekoliko dana u razgovoru s vrhom svoje stranke najavio da će u slučaju takva raspleta u Saboru definitivno uskratiti potporu HDZ-u. Ionako je za početak 2006. predviđen skup ekonomista školovanih na prestižnim inozemnim sveučilištima koji će predstaviti gospodarsku strategiju HSP-a, koja će se bitno razlikovati od HDZ-ove. Posljednjih nekoliko mjeseci Mate Granić je službeno posjetio Ljubljanu, Budimpeštu, Beograd, Podgoricu i Sarajevo, čime se HSP želi predstaviti kao stranka koja se zauzima za dobre odnose sa susjedima, što je sve dio politike distanciranja od HDZ-a.

Problem je to što su HSP-ove namjere poznate i Sanaderu. Unatoč svojevrsnom "omekšavanju" pravaške politike, u izvršnoj vlasti postoji snažna struja koja se zauzima za pronalaženje novih potencijalnih partnera. Ivo Sanader predvodi grupaciju u kojoj su Vladimir Šeks, Luka Bebić, Božo Biškupić, Jadranka Kosor i Kolinda Grabar-Kitarović, dok se za jačanje veza na desnici zauzimaju Andrija Hebrang i Miomir Žužul, a takvu politiku podupire čak i glavni HDZ-ov tajnik Ivan Jarnjak. Hebrangova je teorija kako je najvažnije da se ne smanjuje broj glasača koji podupiru te dvije stranke i sve dok je tako, nema razloga za ulazak u konfliktne situacije. Svađe na relaciji HDZ-HSP idu u prilog Iviću Pašaliću, ali i SDP-u, i zato se od njih treba suzdržati, rekao je nedavno u užem društvu.

Sanaderova skupina razmišlja drukčije. Uhićenje Ante Gotovine bacilo je HDZ na najnižu razinu popularnosti otkako su u studenom 2003. pobijedili na izborima. HDZ-ove glasove nije pokupio Pašalić nego Anto Đapić, i vlast je shvatila da im pravaši postaju konkurencija koju treba zaustaviti. Uopće ne iznenađuje da je EPH-ov dnevnik Slobodna Dalmacija samo nekoliko dana poslije svađe na aerodromu pokraj Osijeka objavila tekst u kojem se Đapića optužuje za nelegalnu izgradnju vikendice na Viru. U HSP-u su uvjereni da je Sanader urgirao kod Nine Pavića za objavljivanje članka, čime EPH otplaćuje dugove za Slobodnu, koju je dobio daleko ispod prvobitne cijene.

Pritom je gotovo nezapaženo prošao i skok SDP-a koji osvaja 30 posto i snažno odskače od ostalih stranaka. Premda u Vladi zasad nisu pretjerano nervozni skokom socijaldemokrata i smatraju da je on privremen, vodi se aktivna politika odvajanja Račanove stranke od potencijalnih saveznika. Tako su čak i najtvrdokorniji hadezeovci dali do znanja da su spremni na koaliciju s Hrvatskom narodnom strankom. Iza te ideje stoji Sanader koji se na taj način predstavlja kao vođa centra, a ne premijer koji će kako bi ostao na vlasti pristati na koaliciju s HSP-om.
HNS je civilizirana stranka i sve više njenih dužnosnika smatra da bi koalicija s HDZ-om bila bolja od suradnje sa socijaldemokratima. Na taj način mogli bi ponovno sudjelovati u upravljanju državom, a HDZ bi zauzvrat dobio solidnog partnera i, još važnije, ostavio SDP bez još jednog partnera.

Nacional također ima pouzdane dokaze da je HDZ već ponudio suradnju Josipu Friščiću, novom predsjedniku Hrvatske seljačke stranke. Smatrajući da će Zlatko Tomčić, ako pobijedi, ostati lojalan saveznik SDP-a, u Vladi su prije dvadesetak dana ponudili Friščiću održavanje sjednice Sanaderova kabineta u Koprivnici. Tako se u javnost željela poslati poruka da HDZ cijeni rad Koprivničko-križevačkog župana, međutim stvar je propala kada su u Banskim dvorima shvatili da nemaju niti jedan projekt razvitka Podravine. Odlučeno je da se sjednica održi na početku 2006., a od Friščića je stigao odgovor da je spreman razgovarati o suradnji. Uostalom, i u intervjuu koji je u ponedjeljak objavljen u Večernjem listu, novi se HSS-ov čelnik zauzeo za stvaranje ekvidistance prema SDP-u i HDZ-u. U svakom slučaju, Sanaderova ekipa je sigurna da će u idućih godinu dana odvojiti HSS od SDP-a.

Josip Friščić nije klasični tip političara Hrvatske seljačke stranke jer je sve do početka 90-ih bio član Saveza komunista. Na prvim višestranačkim izborima vodio je koprivnički ogranak Stranke socijalista Hrvatske i doživio težak poraz. Sljedeće tri godine povukao se iz javnosti, a u politiku se vratio 1993. zahvaljujući HSLS-u. Vinko Špičko, tadašnji koprivnički gradonačelnik, pozvao je Friščića da preuzme položaj gradskog šefa financija, i prema pričanju njihovih suradnika, rezultati su bili iznimno dobri. Dobar poznavatelj podravskih političara sjeća se da je Friščić pristupio HSS-u na Špičekov nagovor, koji je na taj način želio imati kontrolu nad lokalnim ogrankom Hrvatske seljačke stranke. Od tada traje njegov politički uspon, a suradnici tvrde da je bio uspješan gradski službenik, tako da mu je nastavak vođenja financija ponudio i Mladen Godek, kada je 1997. postao koprivnički gradonačelnik. Kao njegovu osobinu navode racionalnost i izbjegavanje bilo kakvih emocija. Tvrdi se da je samo zato uspio surađivati s Zvonimirom Mršićem, SDP-ovim gradonačelnikom Koprivnice, koji često ulazi u konflikte. Njih dvojica su podijelili Podravinu: Friščić vlada Županijom u kojoj ga podupiru socijaldemokrati, a Mršić je preuzeo Koprivnicu i ima potporu HSS-ovih vijećnika.

"Friščić je hladan i proračunat tip političara. Mora se priznati da je vrlo sposoban i čim sam doznao da se kandidira za predsjednika HSS-a, bilo mi je jasno da je siguran u pobjedu. On ne riskira niti upada u afere bez obzira na to radi li se o ženama, brzoj vožnji ili novcu. S druge strane, možete biti sigurni da će poput pravog trgovca procijeniti tko HSS-u može ponuditi više i tek tada odlučiti hoće li surađivati sa SDP-om ili HDZ-om. Ni u kojem slučaju to neće napraviti na temelju emocija jer ih on i nema", objašnjava Nacionalov sugovornik.

U prilog mu ide i dobar rejting stranke u sjevernoj Hrvastkoj, tako da ostaje upitno samo kako će ga primiti birači u Dalmaciji. Problem koji se može javiti jest pitanje vjerodostojnosti Hrvatske seljačke stranke i toga su svjesni i brojni HSS-ovci. Svi oni su već 15 godina dio HDZ-ove oporbe, sudjelovali su u vladi Ivice Račana, a upravo u kontinentalnom dijelu zemlje gotovo posvuda koaliraju sa SDP-om. U takvim okolnostima Friščić mora paziti ako namjerava promijeniti saveznike i definitivno prihvatiti poziv iz HDZ-a. Hrvatska seljačka stranka ionako teško prelazi izborni prag i upitno je u kojoj mjeri bi njezini, ionako rijetki birači prihvatili približavanje vladajućoj stranci.
U

z to, u idućih godinu dana slijede pregovori o poljoprivredi s Europskom unijom, u kojima će hrvatski pregovarači morati prihvatiti niz teških uvjeta: od pune liberalizacije uvoza hrane, preko smanjenja izvoznih kvota šećera do dopuštenja da stranci kupuju ovdašnje poljoprivredno zemljište.
Želi li opstati, HSS i Friščić morat će se u ovoj situaciji etablirati kao najžešća oporba Ivi Sanaderu. To je nedavno u Nacionalu najavio i Božidar Pankretić, inače jedan od glavnih suradnika novog HSS-ova predsjednika.
Slično rezonira i Željko Pecek, koji je bio jedan od najlojalnijih haesesovih ministara u kabinetu Ivice Račana. Uostalom, i nekoliko HSS-ovih dužnosnika potvrdilo je za Nacional kako znaju da je glavni povod HDZ-ova koketiranja želja državnih vlasti da se raskine suradnja s najjačom oporbenom strankom. Prema njihovim riječima, takva je situacija još uvijek nemoguća, iako u dijelu dalmatinskih ogranaka prevladavaju pobornici povezivanja s desnicom.
Slično razmišljaju i bliski suradnici Ivice Račana. "Friščića ne poznamo dovoljno dobro, ali pretpostavljam da mu je jasno kako ga HDZ pokušava iskoristiti. Sanaderu ništa ne ide od ruke i pokušava nas odvojiti od dosadašnjih saveznika. Najprije je na redu bio HNS, sada je to HSS, onda su napali Račanovu suprugu i djecu i sada čekamo idući potez", smatra jedan od vodećih SDP-ovaca. Premda je Ivica Račan nedavno izjavio da bi zbog lošeg vođenja države bilo dobro kada bi izbori bili održani 2006., nitko od vodećih socijaldemokrata ne vjeruje u takvu mogućnost.
"Zašto bi Sanader raspisivao izbore a ništa mu ne polazi za rukom? Nama odgovara takva mogućnost, međutim ne vjerujem da ćemo izlaziti na birališta prije jeseni 2007. godine. Što se nas tiče, postoje samo dva cilja: biti pojedinačno najjača hrvatska stranka i osvojiti više od 33 posto glasova. Ostvarimo li to, i HNS i HSS i manjine željet će pregovarati s nama o stvaranju vlade pod vodstvom Ivice Račana", vjeruju u SDP-ovu vrhu.