Terra Invest, društvo za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Pule, krajem 2004. osnovala je prvi hrvatski zatvoreni investicijski fond za nekretnine Terra Firmu. Fond je svoju  prvu emisiju dionica na Zagrebačkoj burzi imao u veljači ove godine, putem koje je prikupljeno 36 milijuna kuna temeljnog kapitala. Novoosnovani fond obvezao se da će najmanje 65 posto vrijednosti imovine fonda uložiti u nekretnine, a novčani depoziti moći će činiti najviše 35 posto vrijednosti fonda. Samo pola godine poslije, Terra Invest osnovao je i drugi zatvoreni investicijski fond, Terra Mediterraneu, čija se emisija dionica zatvara upravo ovih dana. Novi će fond, za razliku od prvog čija su ulaganja bila ograničena na područje Istre, svoja ulaganja usmjeriti na nekretnine duž cijele jadranske obale. O razlozima osnivanja drugog fonda za nekretnine, o poslovnim rezultatima prvog fonda te o sadašnjim i budućim projektima fondova razgovarali smo s predsjednikom Uprave Terra Investa Mladenom Ivančićem.
  NACIONAL: Kakav je interes za dionice fonda Terra Mediterranee i koja je struktura ulagača?
  - U emisiju drugog fonda, Terra Mediterranee, krenuli smo zbog velikog zanimanja ulagača, prije svega banaka i osiguravajućih društava. Emisija dionica, koja će trajati do 23. prosinca, počela je 15. studenog, s time da ćemo taj rok produljiti ako bude postojao zahtjev pojedinih institucionalnih ulagača koji zbog određenih razloga nisu uspjeli na vrijeme upisati dionice. Dionice našeg prvog fonda, Terra Firme, upisalo je 68 posto individualnih i 32 posto institucionalnih ulagača. Očekujemo da će omjer institucionalnih i individualnih ulagača u našem drugom fondu biti 50 naprama 50.
  NACIONAL: Koji su institucionalni dioničari Terra Firme?
  - U fondu su prisutni Zagrebačka banka, kroz svoj brokerski i private banking dio, Hypo banka, Erste banka, mnogo fondova koji postoje na hrvatskom tržištu kapitala, osiguravajuće kuće i neka veća trgovačka društva. Terra Firma nema ni jednog ekstra velikog ulagača, ali treba naglasiti da se i neki naši individualni dioničari nalaze među deset najvećih vlasnika.
  NACIONAL: Kakva će biti struktura ulaganja Terra Mediterranee i koje će biti smjernice pri odabiru nekretnina?
  - Jedan od razloga zbog kojeg smo krenuli u osnivanje drugog fonda je i geografska disperzija duž cijele jadranske obale, što znači da će strategija ulaganja Terra Mediterranee osim Istre uključiti i cijelu jadransku obalu. Jedno od najvažnijih ulaganja bit će ono u građevinska zemljišta čija će namjena biti stambeno-turistička ili rezidencijalna. Postoji i mogućnost ulaganja u trgovačko komercijalne centre, no mi vrlo vjerojatno ne bismo išli dalje od najma takvog objekta. Treći segment ulaganja su slobodne ili industrijske zone. Ono što ćemo novo pokrenuti u Terri Mediterranei bit će objekti za zdravstveni turizam, jer u Hrvatskoj i okolnim zemljama nedostaje takav smještajni kapacitet. Zbog toga, zahvaljujući geoklimatskim prednostima hrvatske obale, namjeravamo graditi objekte za smještaj starijih osoba. Također ćemo ulagati u poljoprivredna zemljišta, koja bi kao i kod prvog fonda bila kupovana isključivo s ciljem kultiviranja i opremanja zemljišta i razvoja maslinika, vinograda ili voćnjaka.
  NACIONAL: Kakve je rezultate ostvario fond Terra Firma i koji su očekivani prinosi novog fonda?
  - U prvih šest mjeseci poslovanja, fond Terra Firma ostvario je prinos od čak 17 posto. Fond je nakon emisije u veljači upisao 36 milijuna kuna temeljnog kapitala, s 30. lipnjom to je naraslo na nešto manje od 39 milijuna kuna, a 30. rujna vrijednost imovine fonda iznosila je 41.904.000 kuna. Ti su prinosi mnogo veći od onih koje ostvaruju nekretninski fondovi u Europi i Americi, koji u posljednjih dvadesetak godina imaju prinose od 8 do 12 posto. Takvi niski prinosi zadovoljavaju ulagače jer je ipak riječ o ulaganju s minimalnim rizikom. Visoke prinose u Hrvatskoj možemo zahvaliti isključivo nereguliranom i nesređenom tržištu nekretnina koje je još daleko od zasićenja. Na jednom takvom tržištu, gdje potražnja još uvijek nadvisuje ponudu, cijena nekretnina i dalje će rasti, što će nama osiguravati da i dalje ostvarujemo prinose između 15 i 20 posto.
  NACIONAL: Kako ste uspjeli postići takav prinos?
  - Uz povećanje vrijednosti cijene nekretnine na tržištu, glavni razlog porasta imovine fonda jest činjenica da mi kupljene nekretnine dalje razvijamo, izrađujemo dokumentaciju, ishodimo građevinske i lokacijske dozvole. Tako smo porastom cijena s jedne i razvojem projekata s druge strane uspjeli ni s 40 posto temeljnog kapitala društva povećati neto vrijednost cijeloj imovini 17 posto.
  NACIONAL: Koje su najatraktivnije nekretnine i projekti Terra Firme?
  - S Terra Firmom smo krenuli u kupnju zemljišta veličine 15.000 četvornih metra na području južnog Vodnjana, udaljenog samo tri kilometra od mora, s otvorenim pogledom prema fažanskom i brijunskom priobalju. Osim toga, imamo zemljište veličine 6500 četvornih metara u Medulinu, i to u području Mukalbe, gdje će općina uskoro početi graditi infrastrukturu a mi ćemo potom graditi elitne i luksuzne vile za najam ili prodaju. Postoji i projekt izgradnje jedne stambene zgrade od 69 stambenih jedinica u dijelu Pule unutar zaobilaznice. Očekujemo da će to biti prvi projekt koji ćemo privesti namjeni i pripremiti za gradnju početkom 2006. Osobito smo ponosni na kupnju dviju starih škola, jedne iz 1925. u Kuićima i jedne malo mlađe u Kavranu. Obje su bile napuštene dulje od 30 godina, a kupili smo ih po uvjetima koji su bili povoljni za nas. Njih ćemo preurediti u luksuzne vile ili smještajne kapacitete tako da im višestruko povećamo vrijednost.
  NACIONAL: Što je, po vašem mišljenju, ove godine najviše obilježilo hrvatsko tržište nekretnina?
  - Bez obzira na sve napise, u Hrvatskoj je još uvijek malo nekretnina doista prodano. Samo u Istri, na legalan način je u vlasništvu stranaca oko 800 nekretnina, oko 3000 ih je kupljeno preko trgovačkog društva ili pravne osobe, i doda li se tomu određeni broj nekretnina kupljen u nekoj drugoj kombinaciji, onda je to još uvijek daleko od ozbiljnog zasićenja tržišta. Ove godine tržište nekretnina obilježio je pozitivan trend rasta cijena. Potražnja za nekretninama i dalje nadvisuje ponudu, ali na pojedinim je lokacijama ipak došlo do zasićenja. Tako je primjerice u Zagrebu došlo do zasićenja potražnje poslovnih prostora, ali je s druge strane i dalje prisutna gotovo nemoguća potražnja za stambenim prostorima. Budući da mi ne želimo poslovati na tržištima koja dolaze u fazu zasićenosti, orijentirali smo se na priobalje, gdje će potražnja za nekretninama u sljedećih 10 - 15 godina još više rasti pa će cijene ostati visoke ili postati još više. Ne trebaju nas previše brinuti cijene nekretnina u Hrvatskoj koje danas nadmašuju neke atraktivne turističke destinacije i zemlje poput  Španjolske, Portugala i Italije, jer se to događa u Dubrovniku, Rovinju i Hvaru, tj. gradovima gdje praktički ponude na tržištu više nema pa su takvi skokovi cijena mogući.