"Kontinuirani odlični rezultati Agrokora doveli su do toga da sam izabran za hrvatskog menadžera godine i ovom prilikom želim zahvaliti novinarima što su te rezultate prepoznali. S obzirom na činjenicu da je ovo moj treći uzastopni izbor, predlažem da ubuduće budem izvan konkurencije. Volio bih vidjeti i druge poslovne ljude, a mislim da ih u Hrvatskoj ima, koji bi zaslužili tu laskavu titulu po izboru uglednih hrvatskih novinara", kazao je Ivica Todorić u razgovoru za Nacional, ujedno jedinom intervjuu koji je ove godine dao nekom od hrvatskih medija. Kao predsjednik i vlasnik najveće privatne kompanije u Hrvatskoj, koncerna Agrokor, s oko 20 tisuća zaposlenih i godišnjim prihodima od 13 milijardi kuna, Ivica Todorić uvijek je zanimljiv sugovornik, čiji se svaki poslovni potez mjeri stotinama milijuna kuna.
Ove je godine u svoj poslovni sustav inkorporirao posrnule kombinate PIK Vrbovec i Belje, u čiju će obnovu u prvoj fazi uložiti 700 milijuna kuna. Taj potez donio mu je poziciju najveće mesne industrije u Hrvatskoj, ali i probleme s rejting agencijama u svijetu, o čijem mišljenju ovisi cijena kapitala do kojeg Agrokor dolazi kako bi se širio. U razgovoru za Nacional Todorić iznosi svoj stav o tim problemima, govori o poslovnim vezama u Srbiji i gospodarskoj spremnosti Hrvatske za ulazak u Europsku uniju te otkriva kako će se dalje razvijati Agrokor.

NACIONAL: Ova je godina obilježena vašom akvizicijom PIK-a Vrbovec i Belja. Kada ste i zašto odlučili kupiti ta dva velika kombinata?

- Prije pet godina bili smo svjesni da ćemo morati investirati u neku mesnu industriju, to je bio naš strateški cilj. U Agrokoru se ništa ne događa slučajno. Svi naši potezi planirani su nekoliko godina unaprijed, a sve u sklopu vizije i strategije koju Agrokor razvija od početka svog postojanja. To je urodilo izvanrednim rezultatima, velikim rastom i, na kraju, odličnom pozicijom Agrokora na tržištu. Agrokor posljednjih godina velike napore ulaže u dva smjera. S jedne strane investiramo u poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo kako bi se zamijenio uvoz, a s druge strane nastojimo napraviti izvozni proizvod. Apsurd je taj da bi prema statističkim podacima Agrokor mogao biti najveći uvoznik, a istodobno se najviše borimo protiv uvoza. Jasno mi je da moramo uvoziti banane, ali zato ne moramo rajčicu i grožđe.

NACIONAL: Koliko će vas u konačnici stajati restrukturiranje i inkorporiranje PIK-a Vrbovec i Belja u koncern?

- Činjenica jest da Agrokor dobrim dijelom raste kroz akvizicije kompanija. Mi smo taj zanat izučili i danas velikom brzinom restrukturiramo tvrtke: obnavljamo ih, stvaramo novu organizaciju, pokrećemo menadžment, razvijamo proizvode i plasiramo ih na tržište. Agrokor je u tome vrlo uspješan i brz, a što smo brži to nas manje stoji. U Belje ćemo u prvoj fazi investirati 500 milijuna kuna, a u PIK Vrbovec oko 200 milijuna kuna.

NACIONAL: Burno ste reagirali kada vam je ugledna agencija Standard & Poor's snizila kreditni rejting, dobrim dijelom zbog kupnje spomenutih tvrtki. Spominjalo se čak da je to pokušaj namjernog slabljenja Agrokora uoči ključne borbe sa stranim trgovačkim lancima koji su ove godine agresivnije počeli dolaziti u Hrvatsku.

- Agrokor je najveći dio dosadašnjih strateških ciljeva i interesa ostvario i, na hrvatsku žalost, ostao tek jedna od rijetkih kompanija čiji se utjecaj osjeća u čitavoj regiji. Naravno, sav taj rast, investicije i akvizicije ne bi bilo moguće ostvariti samo iz vlastitog prihoda, jer on nije toliko velik. Dakle, mi se dijelom razvijamo uz zaduživanje, a pravo je pitanje u što mi pretvaramo taj dug. Odluka agencije za rejting Standard & Poor's posljedica je njihova nepoznavanja ovdašnjih tržišnih specifičnosti i svega onoga što se, u skladu s tim specifičnostima, u Agrokoru događa. Mi smo praktički jedini poslovni subjekt iz cijele regije koji ima rejting. Oni ne poznaju ni okruženje, ni tržište, niti funkcioniranje investitora i poslovnih banaka na njemu. Kad sam prije pet godina prvi put razgovarao s njima, imao sam problema, jer sam rekao da ćemo kupiti tvornicu mineralne vode Kiseljak pokraj Sarajeva. Spustili su nam rejting pri samom spomenu investicije u BiH. Međutim, taj se potez pokazao vrlo dobrim, Kiseljak fantastično funkcionira, ima izvanredne profite, tržište i proizvod. Na tom primjeru agencije za rejting pokazale su totalno nepoznavanje tržišta. Njihovi analitičari upozoravaju na velike multinacionalne kompanije koje imaju golem utjecaj na tržište. Oni kažu: vi sada rastete, ali doći će multinacionalke i uništiti tržište, past će vam profiti, a dug vam je velik.

NACIONAL: Smatrate da nisu u pravu?

- Apsolutno nisu u pravu. Agrokor ne kotira na burzi, ja sam jedini vlasnik i agencije jednostavno ne prepoznaju vrijednost kompanije. Ne znaju naše poslovne kontakte, snagu u regiji i buduće planove. Agencije veliku opasnost vide u tome što nama za godinu i nekoliko mjeseci na naplatu stižu veliki dugovi. No pritom analitički sagledavaju samo bilancu i brojke, a ne uzimaju u obzir snagu Agrokora. Poslije svega Agrokor je sa svojim poslovnim bankama napravio sindicirani dugoročniji kredit, a imamo i nekoliko izvrsnih ponuda za daljnje restrukturiranje duga, investiranje i ulaganje.

NACIONAL: Očekujete li ponovno povećanje kreditnog rejtinga nakon uspješnog refinanciranja kreditnih obveza?

- Nadamo se vrlo brzoj stabilizaciji odnosa s agencijama za rejting i rastu našeg rejtinga. Ponosan sam što smo stvorili nevjerojatno snažnu i ozbiljnu regionalnu kompaniju, koja i u međunarodnom biznisu mnogo znači.

NACIONAL: Kakve ćete poslovne rezultate ostvariti ove godine?

- Agrokor će ove godine imati 13 milijardi kuna ukupnog prihoda i EBITDA veći od milijardu kuna. To znači da smo narasli za otprilike 3 milijarde, što je otprilike prihod Podravke. Agrokor je i ove godine investirao oko milijardu kuna u nove tvornice, tehnologije, edukaciju, logistiku, nove proizvode, dizajn i marketing. Dakle, smatram da dajemo golem doprinos općem funkcioniranju ekonomije unutar naše države. Danas Agrokora ima 20.000 zaposlenih, među njima stotine mladih i obrazovanih ljudi, koji su sposobni upravljati u bilo kojoj multinacionalnoj kompaniji.

NACIONAL: Kakva je danas Agrokorova pozicija u Srbiji?

- Frikom povećava tržišni udio i ima odlične poslove rezultate. Tvrtka Idea, koja se bavi veleprodajom i maloprodajom, također veoma dobro posluje. Postajemo i većinskim vlasnicima uljarske industrije Dijamant koja je u svojoj djelatnosti jedna od najuspješnijih kompanija. Sve te investicije dovele su do poslovnog povezivanja regije i mislim da je jedini ispravni put da cijela regija međusobno surađuje te da štiti i razvija svoje poslovne interese.

NACIONAL: Donedavno se pričalo o strateškom povezivanju hrvatskih proizvođača. Je li sazrelo vrijeme da do toga dođe i na regionalnoj razini?

- Mi danas u cijeloj regiji intenzivno razgovaramo s najvećim poslovnim subjektima i ne razmišljamo samo o tome što Mercator radi u Sloveniji, Konzum u Hrvatskoj, Delta u Srbiji. Danas zajedno s tim tvrtkama razgovaramo o tome što ćemo zajedno raditi u regiji i na globalnom tržištu, kako ćemo dalje. Ta se suradnja i strateška razmišljanja vode veoma intenzivno i smatram da će ona dati novu dimenziju razvoju. Svi zajedno stvaramo međunarodni proizvod za Europu i šire.

NACIONAL: U kakvim ste odnosima s vlasnikom Delta grupe Miroslavom Miškovićem, jednim od najmoćnijih ljudi u Srbiji?

- S Miškovićem sam u odličnim poslovnim odnosima. Njegova Delta grupa vrlo je uspješna kompanija s dobrim timom ljudi koji je vode. Oni prodaju dio naše robe, mi njihovu i normalno je da se naša suradnja intenzivira. Sretnemo se jedanput mjesečno i razmišljamo kako možemo najbolje nastupiti u regiji i kako da budemo uspješni na globalnom tržištu.

NACIONAL: Što mislite o njegovoj namjeri da konkurira za kupnju državnog udjela u Podravci?

- Zašto ne? U Hrvatskoj su danas tenderi javni i na njih se može svatko javiti. Ako hrvatske kompanije mogu kupovati u BiH, Mađarskoj ili Srbiji, normalno je da njihove mogu kod nas. Mislim da je svaki investitor dobrodošao. Ekonomija nema mnogo veze s emocijama. Osim toga veliki broj proizvoda koji se prodaju u Hrvatskoj proizvedeni su u Srbiji pa nitko ne radi probleme. Primjerice, uz izvrsne pivovare koje imamo u Hrvatskoj, MD pivo postiže dobre rezultate na tržištu.

NACIONAL: Je li Hrvatska gospodarski spremna za zajedničko europsko tržište?

- Imamo rast veći od mnogih zemalja u Europi, ali još uvijek ne dovoljno velik da kvalitetno dostižemo europsku razinu standarda. Nažalost Hrvatska danas još nema strategiju razvoja. Tek se očekuje da će ova vlada s tim dokumentom izići iduće godine. No ne može se kazati da se neki ciljevi ne ostvaruju, npr. približavanje Hrvatske Europskoj uniji, što je jako dobro za Hrvatsku. Hrvatska se orijentirala na turizam, mnogo je učinila i vezano uz infrastrukturu, pogotovo cestovnu, energetsku itd. Hrvatska vlada intenzivno radi na restrukturiranju državne uprave itd. Isto tako ostaje dosta toga što treba strateški odrediti, a onda i realizirati. U prvom redu to se odnosi na gospodarstvo, gdje mnoge industrijske grane nisu našle prava rješenja u restrukturiranju posljednjih 15 godina - primjerice drvna industrija, brodogradnja, poljoprivreda i dr. Šteta je što nema više kompanija s hrvatskim kapitalom koje bi bile utjecajne u regiji, a možda i na globalnom tržištu. Mislim da je danas svima jasno da domaći kapital ipak može dati najveći doprinos razvoju države.

NACIONAL: S obzirom na to da ste jedini vlasnik, upravljate li Agrokorom autokratskim metodama? Donosite li sami ključne odluke? Naime, na vlasničku strukturu Agrokora zamjerke imaju i agencije za rejting.

- Nemoguće je da poslovnim sustavom poput Agrokora, s tako različitim profilima biznisa, upravlja jedan čovjek. To nikako ne bi bilo dobro. Moj najuži tim u Upravi Agrokora samo je podrška ostalim kompanijama unutar koncerna koje imaju stvarni proizvod. Onaj tko, primjerice, proizvodi sladoled sam vodi razvoj, marketing, tržište i prodaju, a s nama u koncernu zajedno radi proračune koje mi pratimo. Mi uskačemo ako nastanu problemi. Naši direktori samostalno vode tvrtke. Ja, uz pomoć najužeg tima, donosim samo strateške odluke i vizije, poput akvizicija.

NACIONAL: Mnogi gospodarstvenici, poput Gjure Gavrilovića čiji se proizvodi ne mogu kupiti u Konzumu, kažu da ste tvrd pregovarač koji nikada ne odstupa od svojih pozicija.

- Čitav moj život je biznis i ja se tu odlično snalazim. Još se uvijek uzbudim kada se govori o plasmanu novog proizvoda ili se planira ulazak na novo tržište. No ne smatram se suviše tvrdim pregovaračem. Tako nešto Agrokoru nije potrebno jer bolje od drugih prepoznajemo ono što radimo. Što se Gavrilovića tiče, mi ćemo i dalje s njima pregovarati. Vrlo cijenim Gjuru Gavrilovića i njegov uspjeh i mislim da je on pokazao put kojim trebaju ići drugi proizvođači. Iako smo prijatelji, ne surađujemo jer su svojedobno donijeli jednu poslovnu odluku koju nismo smatrali poslovno ispravnom. No to njima nije štetilo.

NACIONAL: Postoje li neke sličnosti između vašeg prvog biznisa s uzgojem cvijeća i današnjeg poslovanja, kada upravljate s dvadesetak tvrtki?

- Sličnosti nema mnogo, prije svega stoga što se nekada poslovalo u drukčijim poslovnim uvjetima. Što god danas napravili, za dva mjeseca se pojavi nešto novo i bolje pa su biznismeni pod golemim pritiskom. Smatram da je jedina konstanta u poslu vizija. Ovo što imam danas ja sam sanjao prije trideset godina, kada sam se počeo baviti biznisom. Naravno, nisam mislio da ću imati 20 tvrtki, ali još 1974. razmišljao sam o razvijanju različitih biznisa i njihovu funkcioniranju pod istom kapom, jer sam znao da ću tako imati bolju poziciju i utjecaj u poslu. Nisam razmišljao o milijardama, ali znao sam da treba razviti poslovni sustav s glavom i repom. Čim se pružila prilika počeo sam raditi krupne poslove. U bivšoj Jugoslaviji trgovao sam čitavim brodovima pšenice i kukuruza i od početka sam znao kamo idem.
NACIONAL: Koliko vam je u stvaranju poslovnog carstva pomoglo prijateljstvo s pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom?
- S Tuđmanom sam se sreo petnaestak puta, od toga nekoliko puta službeno u predsjedničkim dvorima. Bio sam nekoliko puta gost u kući obitelji Tuđman na privatnim druženjima s drugim poslovnim ljudima i uglednicima i to je sve. Agrokor je nastao na transparentan način i sve smo kupili na javnim natječajima.

NACIONAL: Kako u budućnosti planirate financirati rast kompanije? Najavili ste izlazak na burzu.

- Agrokor će poštovati sve standarde velikog biznisa. Jedan od njih je i kotacija dionica na burzi. No trenutačno ne mogu reći kada će to biti. U današnjim prilikama oko Agrokora se mogu očekivati značajni događaji. Imamo ponudu da kupimo veliku inozemnu kompaniju za 1,1 milijardu eura, veliku poput naše, i restrukturiramo svoje financije. Teško je govoriti što će se dogoditi. Naš je strateški cilj sada restrukturirati financije i vratiti dug, a s obzirom na naše partnere i posao koji imamo, to ćemo odraditi vrlo efikasno. O nama mnogi svašta pričaju, a neki od njih pritom pokazuju totalno nepoznavanje i nerazumijevanje biznisa. Dio znanstvenika s područja ekonomije prije deset godina davao je prognoze glede Agrokora, koje su se pokazale sasvim pogrešnima. Uspjeli smo jer razumijemo tržište, a to je preduvjet svakog uspjeha u biznisu. Naš kamion s robom do Beča i Budimpešte vozi četiri sata, do Münchena i Milana pet-šest sati. Istodobno mu do Dubrovnika treba 12 sati, a tamo je tržište od samo 70 tisuća ljudi. Pitanje je tko to razumije. Tko može riješiti taj rebus.