Objavljeno u Nacionalu br. 532, 2006-01-23

Autor: Dean Šoša

VIDEO

Napokon Fritz Lang

'Zakon linča' prvi je film genijalnog redatelja Fritza Langa objavljen u Hrvatskoj na DVD-u

Dean ŠošaDean Šoša"Zakon linča" prvi je film genijalnoga njemačko-američkog redatelja Fritza Langa objavljen u Hrvatskoj na DVD-u. Autor filmova "Metropolis", "M", "Ranč prokletih", "Doktor Mabuse kockar", "Velika hajka" i još barem tridesetak antologijskih naslova dosad nije imao sreće s hrvatskim distributerima, no teško da bi i distributeri imali prevelike sreće s njegovim filmovima, da su ih kojim čudom češće plasirali na tržište. Lang danas uživa status klasika, a filmska "starudija" baš i nije neka roba, osim ako se ne radi o izdanjima idealnim za darove, kao što je bila "Chaplinova kolekcija", i najpoznatijim evergreenima poput "Zameo ih vjetar".

Najnoviji filmofili odlično su upućeni u suvremeni korejski film ili opus Takashija Miikea, no bez problema mogu preživjeti bez "Grimizne ulice", "Zapadne unije", "Tigra od Ešnapura" ili "Žene u izlogu". Langov opus suviše je cijenjen da bi danas mogao izazivati oduševljenja nekih novih kultista i proći će još mnogo vremena prije nego što postane dovoljno zaboravljen da ga netko poželi iznova revalorizirati.

Fritz Lang jedan je od onih prastarih redatelja čiji su životi bili zanimljivi poput filmova koje su snimali. Čovjek kojem je Goebbels nudio mjesto šefa nacističke kinematografije otišao je na vrhuncu moći i slave iz Njemačke u Pariz, London a zatim i Ameriku, počinjući nekoliko puta ispočetka. Visoko obrazovani student arhitekture i slikarstva, u Americi je jezik učio čitajući stripove i novine, upijajući atmosferu svakodnevnice, u čemu je, sudeći prema filmovima, bio nenadmašan. Unatoč golemom znanju i obrazovanju, Lang je uvijek obožavao široku publiku. Suvereno manipulirajući očekivanjima i emocijama običnoga gledatelja, Lang se uvrstio među umjetnike u čije se svjetove ljudi gledajući filmove aktivno uključuju, osjećajući se egzistencijalno pogođenim zbivanjima na platnu, dokidajući tako razliku između filma i stvarnosti. Njegova remek-djela spadaju među one uratke zbog kojih filmofili poput Toma Gotovca povremeno tvrde da ih ništa nije moglo iznenaditi jer su znali sve iz filmova. "Nikad nisam vjerovao u to da je publika glupa", izjavio je Lang, objedinjujući davno prije i puno uspješnije od bilo kojeg postodernista "visoku" i "nisku" umjetnost, art i trivijalu.

Među svim čudima koja je Lang napravio, ističe se i to da je novcem najreakcionarnijega hollywoodskog studija - MGM-a, snimio jedan od najsubverzivnijih hollywoodskih filmova uopće. Pojam "subverzivno" ne odnosi se u Langovu slučaju na prizemna ideološka naklapanja estetski siromašnih hollywoodskih liberala poput Olivera Stonea, nego razorno prikazivanje načina funkcioniranja pojedinca i društva servirano unutar proizvoda tog istog sustava na koji se obara.
MGM-ov proizvod trebao je biti film o poštenom i običnom američkom momku koji igrom slučaja bude osumnjičen za otmicu koju nije počinio te zatim podvrgnut linču gomile, koji će preživjeti i vratiti se iz mrtvih u potrazi za osvetom. Poruka o potrebi iskorjenjivanja linča, kakvu su vjerojatno priželjkivale dobiti glavonje MGM-a, u Langovu je filmu zamijenjena slojevitom društvenom freskom, studijom zajednice unutar koje linč nije iznimka nego pravilo, gotovo logička posljedica njezina funkcioniranja.

Iako je 1936. bio tek pridošlica u Americi, likove i mentalitet druge strane "americane" u odnosu na onu koju je tih godina podjednako genijalno eksploatirao Frank Capra, Lang je skinuo kao da se radi o njegovu dvadesetom američkom filmu, a ne prvijencu u novoj sredini. No činjenica da je novajlija nije ni bila važna -Lang je ionako jedan od onih umjetnika koje su ponajprije zanimale vječite teme zajedničke svim društvima, kulturama i civilizacijama. I nije u Ameriku stigao s Marsa - sustav je možda bio različit, ali ljudi koje je Lang sretao u Americi nisu bili puno drukčiji od onih u Njemačkoj, a kao i sve velike literarne i filmske umjetnike, od Shakespearea ili Dostojevskog do Forda, Ozua, Bressona ili Renoira, i Lang je preko ljudi dopirao do društva i života. Suočavajući svoje likove s kušnjama kojima najčešće nisu bili dorasli - grijehom, osvetom, iskupljenjem i sudbinom, Lang je bez imalo zlobe, ironije, superiornosti ili moraliziranja upozoravao na svu složenost života kojima oni žive i društava u kojima funkcioniraju.

"U ovoj zemlji ljudi ne završavaju u zatvoru ako nisu krivi", govore Langovi ubojice umirujući svoju savjest, a gradonačelnik zaustavlja vojsku koja bi trebala disciplinirati gomilu, jer ne valja uznemirivati glasače u izbornoj godini. Briljantan psiholog, sociolog i pripovjedač, Lang sve to govori krajnje nenametljivo, pričajući priču dovoljno razumljivu i jasnu onima koji u njoj ne žele tražiti nikakva skrivena značenja.

Langov "Zakon linča" apsolutno je genijalan film čiji je jedini problem taj što će danas, nažalost, malo koga zanimati. Nije to samo problem Langa, to se događa i mnogim drugim klasicima. Brojni filmofili nisu ništa bolji od tinejdžera koji u kinima gledaju jedino tekuće hollywoodske hitove, s tim da hitove u njihovu slučaju predstavljaju svi oni naslovi koji su trenutačno "in", bilo da je riječ o egzotičnim kinematografijama ili trendovskim redateljima, od najopskurnijih istočnjačkih trashera do vječno "kontroverznog" Kubricka. To su dečki koji će gutati Kaurismäkija a da nikada osjete potrebu za konzumacijom kakvog Bergmana ili Dreyera, znati napamet opus Takashija Miikea a da ne pogledaju neko Ozuovo ili Mizoguchijevo djelce i upijati Tarantina a da ne posegnu za Fullerom, Peckinpahom ili Hawksom. Orijentacija prema novim ili zaboravljenim stvarima nije loša, bez nje uostalom ne bi bio revaloriziran velik broj spomenutih klasika, no čini se kako u pozadini interesa najnovije generacije filmofila nisu toliko ljubav prema podcijenjenom i nepoznatom ili želja za prevrednovanjem tradicije, koliko potpuni prezir naspram nje i priklanjanje trendovskom iščitavanju umjetnosti.
Langovi filmovi možda su uistinu prastari i davno isfurani, no njegovi gradonačelnici vladaju našim metropolama, a svaki Gospić skriva pokojeg Langova bundžiju i krivokletnika, razularenu masu i kolektivne zavjete šutnje. Svaka čast "Oldboyu" i ostalim Korejcima, Irancima i brojnim drugim sredinama iz kojih stižu zanimljivi filmovi, no posvetite koju večer i filmskoj klasici, ne znam baš da se tako skoro negdje pojavio filmaš Langova kalibra.

ISSA
DVD
Fury, am. drama, 1936.
R: Fritz Lang
GL: Spencer Tracey, Sylvia Sidney, Walter Abel, Bruce Cabot, Walter Brennan
FILM: 5
DVD: 4

POSLJEDNJA GRANICA
BLITZ
DVD
DVD izdanje "Posljednje granice" jedno je od najugodnijih iznenađenja tekuće videosezone: osim što film hollywoodskog klasika Anthonyja Manna kod nas nikada nije prikazan ni u kinima niti na televiziji, riječ je o prvom DVD izdanju nekog Mannova filma i jednom od prvih kinotečnih naslova u Blitzovoj videoponudi. "Posljednja granica" klasično je Mannovo djelo, žestoka priča ispričana u pozadini veličanstvenih eksterijera, s pomalo neurotičnim glavnim junakom. Kod nas dosad nepoznati film kvalitetom zaostaje za Mannovim vesternima u kojima je glavnu ulogu igrao James Stewart, no ovaj pristojan kaubojac ni jedan pravi filmofil ne bi smio propustiti. Slika i zvuk ispod su svake razine, no sudeći prema internetu, bolje se izdanje nije pojavilo ni u svijetu.

The Last Frontier, am. vestern, 1955.
R: Anthony Mann
GL: Victor Mature, Guy Madison, Robert Preston, Anne Bancroft
FILM: 4
DVD: 1

GOSPODIN I GOSPOĐA SMITH
BLITZ
DVD+VHS
U posljednje vrijeme vodeće hollywoodske trakavičare Brada Pitta i Angelinu Jolie baš i nije najpopularnije hvaliti, no koliko god njihov zajednički film "Gospodin i gospođa Smith" bio iritantan, njih su dvoje jednostavno neodoljivi. Jedini problem zgodnih i talentiranih glumaca jest taj što nisu živjeli prije 70-ak godina, kada bi neki lucidni producent od njih napravio druge Errola Flynna i Oliviju de Havilland ili Williama Powella i Myrnu Loy. Prema staroj Tadićevoj terminologiji, bivši nezavisnjak Doug Liman spada među redatelje sekvenci. Neke, poput one u kojoj supružnici otkriju svoja prava zanimanja, režirane su vrlo pristojno, no "Gospodin i gospođa Smith" zapravo je odveć banalno i dosadno djelce.

Mr. & Mrs. Smith, am. akc. komedija, 2005.
R: Doug Liman
GL: Brad Pitt, Angelina Jolie, Vince Vaughn
FILM: 2
DVD: 2

JA SAM DINA
UCD
DVD+VHS
Svi oni koji s gađenjem lamentiraju o tzv. oscarovskim filmovima, morali bi pogledati epsku europsku drametinu "Ja sam Dina", da se uvjere kako i od najbanalnijih hitića sračunatih da zadovolje očekivanja "Akademijinih" glasača postoji još gora grupacija filmova, onih "festivalskih". Pretenciozno djelce skandinavskog filmaša Olea Bornedala, realizirano na engleskom jeziku, u skupoj međunarodnoj koprodukciji, krcato je signalima koji sugeriraju kako je riječ o estetski vrijednom i misaono mudrom ostvarenju. Ipak, ni pet minuta nakon početka, Bornedalovo se ostvarenje razotkriva kao šminkerski snimljena, jezivo napisana i još jezivije režirana besmislica u kojoj se poznati glumci (Depardieu) pojavljuju kako bi u što kraćem vremenu što više podebljali svoje bankovne račune.

I am Dina, šved.-norv.-dan.-njem.-franc. drama, 2002.
R: Ole Bornedal
GL: Maria Bonnevie, Gérard Depardieu, Christopher Eccleston, Hans Matheson
FILM: 1
DVD: 1


PREOSTALI NOVITETI

EDISON - VTI
IMAGINE: JOHN LENON - ISSA
ČOVJEK U SEDLU - BLITZ
ŽIVOT I SMRT PETERA SELLERSA - BLITZ
COOL HAND LUKE - ISSA
OBITELJSKA ČAST - BLITZ
PHILADELPHIA - BLITZ
SAMSARA - DISCOVERY

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika