Hrvatska Vlada na čelu s premijerom Ivom Sanaderom namjerava početi novi val ulaganja u infrastrukturuKrajem ove godine hrvatska Vlada na čelu s premijerom Ivom Sanaderom namjerava početi novi val ulaganja u infrastrukturu, koji će po veličini radova i cijeni nadmašiti gradnju autocesta. Ključni dio svega je ulaganje čak 12,5 milijardi kuna u gradnju dvije prometnice koje po gospodarskom značaju za Hrvatsku nadmašuju čak i gradnju spomenutih autocesta. Radi se o kanalu Dunav-Sava u istočnoj Slavoniji i pruzi koja će preko Zagreba povezati Botovo u Mađarskoj i Rijeku. Planirano je da 4,5 milijardi kuna vrijedan kanal bude gotov 2013., a 8 milijardi kuna vrijedna pruga bit će završena već 2010 ili 2011.
Pokretanje ovih poslova moglo bi postati jednako važna stavka u političkoj biografiji premijera Sanadera kao i početak pristupnih pregovora za priključenje Europskoj uniji. "Ova dva projekta su Hrvatski New Deal", kaže ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta pojašnjavajući ekskluzivno za Nacional detalje gradnje kanala i pruge te njihov predviđeni utjecaj na gospodarski razvoj Hrvatske.

"Kad završimo gradnju nove pruge do Botova, Rijeka će postati glavna luka za centralnu i istočnu Europu, a nakon gradnje kanala Dunav-Sava, Vukovar postaje ključna luka za povezivanje sjevernog i crnog mora." Gradnja na tim prometnicama otvorit će mnogo radnih mjesta, pogotovo u Slavoniji gdje je nezaposlenost značajna, te će omogućiti nastavak zapošljavanja građevinske operative i nakon što se izgrade autoceste. Vukovarska luka će omogućiti riječkoj da teret do korisnika u Europi šalje najjeftinijim, riječnim, transportom – preko Dunava. Kada profunkcionira ta hrvatska ruta, osim riječke i vukovarske, aktivirat će se luke Sisak i Slavonski brod, a koristi će imati i luka Osijek.

Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka, bit će odgovoran za operativno provođenje ambicioznog građevinskog megaprojektaCilj cijelog projekta je prebacivanje glavnine teretnog prometa iz Azije za srednju Europu na hrvatski riječni i željeznički prometni koridor. Ekonomska opravdanost je jasna. Još prije drastičnih poskupljenja energenata u svijetu, 1997., procijenjeno je da transport tone tereta cestom košta 12 današnjih eurocenti, željeznicom 7 a rijekama samo 2 eurocenta. Danas su zbog visoke cijene goriva razlike još drastičnije. "Nakon što završimo oba projekta, nastat će koridor Luka Rijeka – Luka Vukovar. To će biti najekonomičniji način transporta tereta koji putuje na relaciji srednja i istočna Europa – Azija. Nova brza pruga prema Mađarskoj dodatno će omogućiti razvoj riječkoj luci koja je zbog uskog željezničkog grla ostala iza Trsta i Kopra", kaže Kalmeta i pojašnjava zašto će hrvatski koridor postati prvi izbor za transport robe, "Putem
Rijeka-Vukovar-srednja Europa štedi se sedam dana u odnosu na slanje tereta preko Hamburga, što je sadašnja praksa. Osim toga, udaljenost od Rijeke do Vukovara tri je puta manja od udaljenosti od Luke Constanze na Crnom moru od Vukovara. Kada se transportira velika količina robe, najekonomičnije ju je velikim teretnim brodovima dovesti do morske luke, to jest u Rijeku. Odande se jeftino i brzo u kontejnerima prebacuje do Siska željeznicom, a zatim Savom i kanalom do Vukovara. Tamo se pretovaruje u velike riječne transportne šlepove i šalje prema sjevernoj Europi preko Dunava, Rajne i Majne."

Prometni stručnjaci Europske unije i općenito politika prometa sve više teže prebacivanju s cesta na željeznicu ili na rijeke, pa je Sanaderova vlada slijedila taj primjer. To je najjeftiniji i ekološki najprihvatljiviji prijevoz.
"Mi kao resorno ministarstvo radimo u tom smjeru. Značajan novac planiramo uložiti i u ostale riječne luke na rijeci Savi. Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Srbija i Crna Gora dio su 'Savske komisije' čiji je zadatak vraćanje plovnosti Save na vrijeme prije 1990. Dosad smo u Slavonskom Brodu izgradili 100 metara operativne obale, a u Sisku je pušten u rad navoz za remont brodova. Ove godine bit će dovršena 1,2 milijuna eura vrijedna projektna dokumentacija za povećanje plovnosti Save", kaže ministar Kalmeta. Gospodarski i politički važan u cijelom Sanaderovu projektu je Vukovar, najveća i najperspektivnija hrvatska riječna luka. "Potencijal je velik, promet je u posljednjih godina porastao šest puta i to bez industrijske proizvodnje u BiH, čija je Vukovar bio izvozna luka. Nedavno smo platili postavljanje rasvjete 550.000 kuna kako bi se moglo raditi noću jer se po danu više ne može povećati kapacitet pretovara. Po nekim našim projekcijama vukovarska luka će sa sadašnjeg prometa od 850.000 tona godišnje narasti na 2,5 milijuna tona 2015., te 6,5 milijuna tona 2025. godine."

Vukovarska luka danas je limitirana kapacitetima, pa je izrađen Master plan razvoja, koji se oslanja na gradnju kanala Dunav-Sava. "Prva faza razvoja vukovarske luke trajat će tri godine", objašnjava Kalmeta, "Izgradit ćemo 400 metara operativne obale, jedan višenamjenski terminal, terminal tekućeg tereta i terminal za rasute terete." Vrijednost poslova je 25 milijuna eura, od čega će država izdvojiti 15 a koncesionar 10 milijuna eura.
Druga faza bit će gotova kroz šest godina, a obuhvaća gradnju još 500 metara operativne obale. U trećoj fazi nakon 2012., koja je vrijedna 12 milijuna eura, bit će izgrađeno 650 metara operativne obale. Još je važnija gradnja kontejnerskog terminala, što omogućava kontejnerski promet koji je inače tipičan za velike morske luke. Luka Vukovar nije važna samo za Hrvatsku nego i za Bosnu i Hercegovinu, te zemlje srednje i istočne Europe koje trgovinski gravitiraju prema Hrvatskoj. Na važnosti će dobiti kada bude izgrađen poznatiji od dva vladina projekta, kanal Dunav-Sava. Ideja je stara više od stoljeća, a namjeravali su je pokretati za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, Titove Jugoslavije, Tuđmanove Hrvatske – pokrenuo ju je tek Sanader. Naime, kanal bi sada bio isplativiji nego ikad s obzirom na visoke cijene goriva koje uništavaju cestovni promet. Taj kanal bi kod Slavonskog Broda trebao presjeći Slavoniju do Vukovara. Bit će dug 60 kilometara, širok 30 a dubok 3 metra. Kalmeta objašnjava da bi se tako skratio riječni put od Slavonskog Broda do Vukovara za 417 kilometara te ističe da će se kanal u prve tri godine graditi – besplatno! "Mi uskoro gradimo cestovni koridor V c. Kod raspisivanja natječaja za građenje autoceste tim koridorom, uvjet će biti da zemlja koja se ugrađuje u nasip autoputa bude iskopana s rute budućeg kanala."

Luka Vukovar - sadašnjost, već bi danas mogla pretovarivati milijun i pol tona godišnje, ali nema za to dovoljno kapaciteta Materijal koji se iskopa iz kanala Dunav-Sava u ukupnoj njegovoj dužini do vodnog lica bit će tako ugrađen u trup autoceste. "Taj je materijal geološki ispitan i odlično odgovara za tu namjenu. Oko 12 posto radova na tom kanalu, sve ono što iskopamo do razine vode, ugradili bismo u trup autoceste od Mađarske do Osijeka", objašnjava ministar Kalmeta. Završetak te besplatne faze već će omogućiti korištenje kanala za njegovu sekundarnu namjenu - navodnjavanje. "Ovaj kanal će po nacionalnom programu navodnjavanja za cijelu Hrvatsku, omogućiti navodnjavanje 30 posto svih površina koje su predviđene za navodnjavanje." Tako će njegova gradnja promijeniti strukturu poljoprivrede u Slavoniji. Umjesto ekstenzivnih kultura poput kukuruza i pšenice koji donose malu dobit po hektaru, poljoprivrednici će prijeći na uzgoj radnointenzivnih kultura poput voća i povrća koje se često nisu usudili uzgajati. Dosad su nepredvidive suše nerijetko uništavale usjeve, a šteta je u slučaju radnointenzivnih kultura neusporediva s onom u proizvodnji ekstenzivnih žitarica, koje uzimaju malo ljudskih radnih sati godišnje. Uz kanal i sustav navodnjavanja ta će mogućnost biti otklonjena, a napokon će poljoprivreda, ekološka ili ne, postati izvozni proizvod.

U drugoj fazi gradnje kanala kreće se u kopanje tri metra u dubinu. "Kapacitet prometa kanalom, godišnje će biti 12 milijuna tona tereta, a imat će jednaku plovnost kao i Sava", kaže Kalmeta dodajući kako će brodovi koji dolaze iz smjera Siska put nastavljati bez pretovara do Vukovara. Budući da Dunavom plove znatno veći brodovi, teret bi se u vukovarskoj luci pretovarivao s velikih na manje brodove ako idu prema Sisku, odnosno s manjih na veće ako idu prema sjevernoj Europi ili prema Crnom moru.

Luka Vukovar u budućnosti zapošljavat će 2000 radnika i pretovarivati više tereta nego danas Rijeka ili Ploče

Pripreme za gradnju traju, a početak radova na kanalu očekuje se krajem ove ili početkom slijedeće godine. "Otprilike u isto vrijeme počinju i radovi na gradnji nove pruge Rijeka-Botovo", kaže Božidar Kalmeta. Bit će to nizinska pruga, a za ilustraciju koliko je bolja od stare dovoljno je pogledati vrijeme koje treba putničkom vlaku od Rijeke do Zagreba. Sadašnjom prugom dužine 330 kilometara ta se udaljenost prijeđe za 3 sata i 45 minuta. Nova od Zagreba do Rijeke ima 269 kilometara, a u Karlovcu se odvaja za Josipdol i ide preko Novog Vinodolskog.

Taj put prijeđe za samo 59 minuta.
Iako je putnički promet naoko važniji, Sanader se nije odlučio potrošiti 8 milijardi kuna radi komfora putnika. Vladi je od putničkog prometa znatno važniji onaj teretni. Po sadašnjoj pruzi koja je izgrađena 1873. od mađarske granice do Rijeke teretnom vlaku treba deset sati, a godišnji kapacitet pruge je svega 5 milijuna tona tereta. Uz investiciju od 2,5 milijardi kuna to se može povećati tek za skromnih milijun tona tereta godišnje. Novom dvostrukom prugom teretni vlak će put prijeći za samo 5 sati. Najvažnije je to što će kapacitet pruge biti čak 25 milijuna tona tereta godišnje, što će riječkoj luci dati važnost daleko iznad Trsta i Kopra, koji trenutačno imaju veći godišnji pretovar. Kalmeta očekuje da će pretovar dosegnuti 30 milijuna tona godišnje, kada se uključi transport naftovodom iz Omišlja.

"Prvo ćemo početi prokopavati tunele, ima ih tri na ruti. Oni nisu veliki i kompleksni poput onih za automobile, pa su znatno jeftiniji. Najduži od njih bit će dug oko 13 kilometara", kaže Kalmeta dodajući da Vlada vrši aktivnu pripremu oba projekata, a uskoro će biti izrađen projekt i studija utjecaja na okoliš.

"Za oba projekta papirologija će biti završena do kraja godine. To je važno jer ćemo do 2008., završiti gradnju svih ključnih cestovnih pravaca. Ostaje nam samo autoput do Dubrovnika. S obzirom na predviđeni rast GDP-a i to da će trebati manje investicija za cestogradnju, nećemo dodatno opteretiti građane. Dio troškova koje smanjimo za izgradnju autoceste uplatit ćemo za ova dva projekta. Da budem jasan, cijena benzina neće rasti, ostaju davanja od 0,6 kuna za Hrvatske autoceste i 0,6 kuna za Hrvatske ceste. Financijski kritična bit će samo 2007., jer u njoj će cestogradnja biti u punom jeku a moramo skupiti sredstva za gradnju pruge, što će te godine iznositi oko 800 milijuna kuna. Podsjećam, gradnja kanala u 2007. je besplatna. Do 2007. završit će se autoput do granice sa Srbijom, a jadranski dio dosegnut će Ploče. Godinu dana kasnije završit ćemo i autoput do Osijeka!" kaže Kalmeta.

Hrvatski transportni koridor donijet će koristi i svim lukama između Rijeke i Vukovara. Vladin prijedlog petogodišnjeg razvoja riječnih luka će se uskoro naći pred Hrvatskim saborom, a predviđa ulaganje oko 150 milijuna eura, što iz državnog proračuna što iz sredstava koncesionara luka. Istodobno, država nastavlja investirati i u morske prometnice. Luka Ploče dobit će terminal za rasute terete i novi kontejnerski terminal ukupne vrijednosti 80 milijuna eura. Luka Split dobit će ljetne vezove i produbljenje gata Sv. Duje vrijedno 10 milijuna eura, a luka Dubrovnik dobit će 26 milijuna eura za gradnju infrastrukture. Projekt modernizacije riječke luke Rijeka Gateway već je u realizaciji, a u pripremi je izgradnja luke Gaženice u Zadru te neki zahvati u luci Šibenik.

Veliki poslovi na razvoju riječnih i morskih luka nisu jedini veliki građevinski planovi Sanaderove vlade. U izgradnji je autocesta na koridoru V c koja će povezati Mađarsku i BiH preko Osijeka vrijedna 2,5 milijardi kuna. Gradi se vodoopskrbni sustav istočne Slavonije koji obuhvaća Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku županiju, a vrijedan je 400 milijuna kuna. Sličan cjeloviti vodoopskrbni projekt radit će se na još dvije ključne točke, u zadarskom zaleđu investicija 200-tinjak milijuna kuna u vodoopskrbu, te jednako toliko u vodoopskrbni prsten sjeverozapadne Hrvatske.
Gradit će se i most Pelješac- Komarna vrijedan 300 milijuna kuna. U toku je plinofikacija cijele Hrvatske, o čemu je Nacional već pisao. Dobavni pravci plinovoda prema Jadranskoj već su u izgradnji. Faza vrijedna 180 milijuna kuna povezat će Slavonski Brod i Pulu, a 90 milijuna kuna koštat će krak od Pule do Karlovca.
Nastavlja se i izgradnja autocesta, pa će ona od Splita do Dubrovnika stajati 10 milijardi kuna, a od Rijeke do Žute Lokve oko 3 milijarde kuna. Premijer Ivo Sanader ističe i projekt ulaganja u infrastrukturu obrazovnih ustanova. Naime, već je počelo ulaganje u izgradnju kampusa u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu u vrijednosti 1,7 milijardi kuna. Dodatnih 700 milijuna bit će investirano u gradnju športskih dvorana i ostalih školskih objekata. Ističe i dugoročni program zbrinjavanja otpada, kojim će se u sljedećih 20 godina na odlaganje otpada utrošiti 25 milijardi kuna.