Erhard Busek - začetnik ideje o zoni slobodne trgovine u regiji"Europska unija će u Salzburgu 10. i 11. ožujka definitivno potvrditi ideju Erharda Buseka o stvaranju zone slobodne trgovine u regiji. Morate nas razumjeti, u ovom trenutku EU nema izbora oko politike na Balkanu jer ako dignemo ruke od svega, napravili bismo grešku kakvu smo već napravili 1990 godine. U takvim okolnostima, svima je jasno da je bolje kada je u cjelokupni proces uključena Hrvatska nego da to radimo bez nje." Ovim je riječima prije nekoliko dana predstavnik jedne od najvažnijih članica Unije u razgovoru za Nacional objasnio buduće poteze Bruxellesa.
U ovom trenutku EU se suočava s dva velika problema. Prvi je vezan uz gospodarsku situaciju i - sada već očigledno - zaostajanje za SAD-om. Još prije nekoliko godina vjerovalo se da će do 2010. Europska unija postati vodeća svjetska gospodarska sila, no u međuvremenu je postalo vidljivo da i dalje zaostaje za Amerikom u ulaganjima u znanost i uvođenju novih tehnologija. U pitanju je i sadašnja pozicija koju ugrožava brzi razvoj Kine i Indije.
Drugi je vezan uz sukobe oko donošenja ustava za 25 zemalja članica. Nakon što je odbijen u Francuskoj i Nizozemskoj, a mali su izgledi da će proći u Velikoj Britaniji, ozbiljno se razmišlja o novom dokumentu koji bi sadržavao manji opseg nadležnosti. Ionako je uz velike probleme usvojen i plan financiranja EU, tako da nitko ne dvoji da se cijela institucija nalazi u krizi.

Zbog toga se žele riješiti problemi koji bi se u budućnosti mogli zaoštriti, a najveći je u ovom trenutku tzv. Zapadni Balkan. Diplomatski krugovi u Zagrebu tvrde kako je ideja zone slobodne trgovine rezultat birokratiziranosti koja vlada u Bruxellesu. Prema njihovim riječima iza svega stoji Erhard Busek, posebni koordinator Pakta za stabilnost. Nakon početka pregovora između Hrvatske i EU, uloga Pakta u regiji je smanjena i nove inicijative o suradnji balkanskih država imaju za cilj osigurati i Busekov politički opstanak. Nacionalov sugovornik tvrdi da je Erhard Busek predložio čak i stvaranje glomaznog ureda koji bi imao iznimno široke ovlasti, ali je odbijen u Europskoj komisiji uz obrazloženje da u europskom proračunu nema sredstava za realizaciju ovakvih ideja. Osim toga već postoji zajedničko energetsko tržište kao i jedinstveno područje zračnih letva. Njegovo je središte u Beču, a podcentar se nalazi u Beogradu, odakle se obavlja nadzor svih letova ispod visine od 10.000 metara. Financijske projekcije govore da će Srbija u skoroj budućnosti zahvaljujući zračnoj kontroli godišnje inkasirati oko 100.000.000 dolara. Ako se na skorašnjem referendum građani Crne Gore izjasne za nezavisnost, EU će prihvatiti njihovu odluku. Kako je i sudbina Kosova neizvjesna, trgovinska zona je i ustupak Srbiji kako bi barem djelomično kompenzirala teritorijalne gubitke i počela ekonomski oporavak.

Koliko god je Busek autor snažnije suradnje balkanskih država, nedavno je došao u sukob s Olliem Rehnom, povjerenikom za proširenje Europske unije. Rehn je smatrao kako zemlje zapadnog Balkana moraju proći proces ubrzanog pomirenja po uzoru a Skandinaviju. Upravo se Busek usprotivio ovakvoj usporedbi uz objašnjenje da su Skandinavci ratovali prije dva stoljeća, a sukobi na Balkanu okončani su prije desetak godina. Njegovo upozorenje kako bi forsiranje ubrzane suradnje i omalovažavanje faktične situacije u jugoistočnoj Europi, moglo polučiti kontraefekt i čak izazvati nove napetosti, prevladala je nad stajalištem Ollija Rehna. U svakom slučaju, Erhard Busek će i ubuduće snažno utjecati na prilike na zapadnom Balkanu. Njegov status unutar EU je neupitan, a podržava ga i SAD koji također žele stabilnu situaciju u jugoistočnoj Europi. Toga su svjesni i njegovi bliski suradnici.

"Stvarno nas iznenađuju interpretacije koje se mogu čuti u Hrvatskoj, kako je zona slobodne trgovine opasna za vaš suverenitet. Nitko u Bruxellesu nema ništa protiv Hrvatske i samo želimo od jugoistočne Europe stvoriti perspektivno i mirno područje. Važan korak je brisanje ekonomskih barijera koje će olakšati dolazak stranih investitora u ove krajeve. Na
Balkanu sada vrijedi 31 trgovinski ugovor što želimo izbrisati i zamijeniti jednim, jer zašto bi investitor koji u Hrvatskoj otvara pogon iz kojega želi pasirati robu u regiji, morao boriti sa 31 propisom", kazao je za Nacional bliski suradnik Erharda Buseka.
U sjedištu Pakta za stabilnost tvrde da nisu razmišljali o carinskoj uniji na Balkanu. Argument koji koriste je jednostavan – uvođenje carinske unije trajalo bi godinama i zato je trgovinsko zbližavanje kudikamo produktivnije. U praksi to znači da će Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Kosovo, BiH, Albanija i Makedonija uskoro definirati međusobne veze i u uslugama, intelektualnom vlasništvu, industrijskim robama i javnim nabavama. Zasad se to ne odnosi i na ljude, tako da radnici iz bivših ex-jugoslavenskih republika i dalje neće moći dobivati posao u Hrvatskoj.

U Salzburgu će ministri vanjskih poslova EU i jugoistočne Europe raspravljati o politici prema zapadnom Balkanu. Busekov suradnik je uvjeren da neće doći do nikakve promjene niti u položaju Pakta za stabilnost. "Barroso vam je jasno poručio da je regionalna suradnja jedan od temelja Europske unije, pa tako mora biti i na Balkanu. To nema veze s Paktom već sa strategijom EU, a čak i kada Hrvatska postane članica Unije, imat ćete iste susjede kao i danas. Naš posao je pomaganje Europskoj komisiji što znači da bi bilo krivo ako bi hrvatska vlada računala da će Pakt za stabilnost izgubiti na važnosti."
U takvim okolnostima, dio hrvatske diplomacije s izrazitom je skepsom primio prošlotjedni zagrebački govor Manuela Barrosa, predsjednika Europske komisije. Posebno nezadovoljstvo izazvao je Barrosov poziv za liberalizacijom prodaje nekretnina strancima koji predstavlja jedan od uvjeta za ulazak u Europsku uniju. Iako se premijer Ivo Sanader i njegovi najbliži suradnici nisu suprotstavili ovom zahtjevu, službena hrvatska politika ni u kojem slučaju ne smije pristati na ovaj prijedlog Bruxellesa, doznaje Nacional iz izvora bliskih vrhu hrvatske vlade.

"Gledano iz naše perspektive, Barrosove poruke bile su izuzetno loše. On tvrdi kako prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju već 2009. moramo otvoriti tržište nekretnina što, drugim riječima, znači kako će ih strani državljani moći kupovati prije nego Hrvatska postane članica Europske unije. Ovo je potpuno pogrešno tumačenje SSIP-a, ali Sanader se prošlog tjedna nije htio suprotstaviti Barrosu", tumači sugovornik Nacionala.

Riječ je o suprotstavljenim tumačenjima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U hrvatskoj diplomaciji objašnjavaju da su spremni dopustiti prodaju tek pet godina nakon ulaska u EU. U slučaju pritiska iz Bruxellesa taj rok se može skratiti na tri godine, a kako su mali izgledi za primanje Hrvatske prije 2010., to znači da bi se tržište nekretnina liberaliziralo najranije 2013 godine. S druge strane, Barroso je u Zagrebu upozorio da SSIP predviđa otvaranje hrvatskog tržišta nekretnina već 2009 što je u vladi opisano kao ucjena. "Barroso doista predlaže nezamislive uvjete. U dijelu koji odgovara Bruxellesu tvrdi da je SSIP nepromjenjiv i moramo dopustiti prodaju naših objekata i zemljišta, a onda istodobno mijenja onaj dio koji je jamčio prodaju hrvatskog šećera u Europskoj uniji i značajno nam želi smanjiti izvozne kvote. Ako želimo zadržati suverenitet i izbjeći ulogu kolonije, trebamo odlučno odgovoriti - ne. Ali kako je Sanader spreman na sve kako bi Hrvatska ušla u Europsku uniju, bojim se da za takav nastup neće imati dovoljno odlučnosti", upozorava ovaj diplomat.

Tijekom idućih mjeseci, hrvatski pregovarači namjeravaju iznijeti argument kako je Malti dopuštena zaštita svih nekretnina koje se nalaze na otoku, a Danskoj i Austriji u nekim dijelovima države. U neformalnom razgovoru kao posebnu opasnost navode kupce iz Italije, koji će prema njima imati najveći interes za kupovinu kuća u Istri, Primorju i Dalmaciji. Iako će u slučaju pobjede Romana Prodija i lijeve koalicije politički odnosi biti bolji nego su danas, to ne znači da će talijanski kupci pokazivati manji interes za nekretnine na hrvatskoj obali Jadrana.