"Nema nikakve šanse da se u Hrvatskoj dogodi širenje ‘kravljeg ludila’, a pogotovo da se bilo tko u zemlji zarazi konzumirajući meso ili mlijeko iz redovne prodaje", izričito je za Nacional izjavio Branko Šoštarić, voditelj laboratorija za praćenje i dijagnostiku BSE-a (Bovine Spongiform Encephalopathy) Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu u kojem je 15. veljače trima testovima na uzorku mozga petogodišnje krave potvrđena sumnja na prisutnost priona, uzročnika BSE-a.
Svaku mogućnost zaraze ljudi ovom bolešću u Hrvatskoj Šoštarić je u razgovoru za Nacional odbacio upravo u trenutku kada je od vlade Velike Britanije dobio dozvolu da u tu zemlju unese sumnjivi uzorak mozga kako bi se detaljnom analizom u Centralnom veterinarskom laboratoriju u Waybridgeu utvrdilo je li doista riječ o prvom slučaju BSE-a u Hrvatskoj. U međuvremenu Europska je unija potvrdila da neće uvesti zabranu ili ograničenja uvoza mesa iz Hrvatske čak i ako se potvrdi da se ovdje pojavio prvi slučaj kravljeg ludila. S druge strane teška vijest za domeću govedarsku industriju pa i ukupnu Hrvatsku ekonomiju stigla je iz Bosne i Hercegovine, na koju otpada čak 70 posto ukupnog hrvatskog izvoza govedine, a koja je ovog vikenda zabranila uvoz govedine i goveđeg mesa iz Hrvatske. Prvi potencijalni slučaj kravljeg ludila ponovno je aktualizirao problematiku domaćeg crnog tržišta stoke i mesa. Na ilegalnom se tržištu, upozorio je HSS-ovac i bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, "na crno" prodaje i do 30 posto govedine. Hrvatske građane zbog toga je i aktualni ministar poljoprivrede Petar Čobanković upozorio da ne kupuju meso iz klanja za vlastite potrebe, koji su potencijalna opasnost širenja BSE-a. Šverc se teško može iskorijeniti, no upravo bi zbog toga građani trebali povećati oprez. Budu li se Hrvati doista pridržavali ovih upozorenja i vodili računa o porijeklu mesa koje kupuju šanse za zarazu ostat će ravne nuli. U to uvjerava i Branko Šoštarić napominjući kako je upravo činjenica da je na uzorku mozga krave iz Ivankova nađena sumnja na BSE dokaz da sustav kontrole te bolesti u Hrvatskoj funkcionira.
Niti jedan komad goveđeg mesa ne smije i ne može izaći iz klaonice dok nije dobivena potvrda da je testirano na BSE i da je nalaz negativan. Taj nalaz ne potpisuje jedna nego dvije osobe tako da je eliminirana svaka mogućnost pogreške.
Sve registrirane klaonice u Hrvatskoj moraju na analizu poslati uzorak mozga svake zaklane krave, a meso u preradu ili prodaju može otići tek kada dobiju potvrdu da nije zaraženo. Dakle, nema apsolutno nikakve mogućnosti da se u legalnoj prodaji nađe meso životinje zaražene BSE-om. Šoštarić dodaje kako situacija koja se u Hrvatskloj trenutačno događa s ‘kravljim ludilom’ na sreću nije nešto nepoznato i novo kako je bilo 1985. godine kada je u Velikoj Britaniji otkriven prvi slučaj BSE-a u svijetu i kada se o toj bolesti gotovo ništa nije znalo. Saznanja koja su stečena od tada do danas su u Europskoj uniji omogućila stvaranje efikasnih sustava nadzora i kontrole i kakva se i u Hrvatskoj provodi od 2001. godine.