U ponedjeljak poslijepodne, desetak dana nakon što je preuzela funkciju ministrice pravosuđa, Nacionalu je kratki intervju dala Ana Lovrin. Izjavila je da će pokušati ubrzati reforme pravosuđa koje su u tijeku, te najavila da će imati vrlo aktivnu ulogu pri odabiru novih predsjednika sudova. Predstavila je i svoj prvi projekt, analizu i optimalizaciju postojećih pravnih propisa.

NACIONAL: Kakvo ste stanje zatekli u ministarstvu pravosuđa? - U ministarstvo sam došla među ljude koje uglavnom poznajem iz svojeg prijašnjeg rada, jer imam dugi staž u pravosudnim poslovima. Tematika pravosudnih reformi nije mi nepoznata, jer sam te projekte Vlade pratila s funkcije koju sam obnašala u Saboru. Prerano je govoriti o stanju u ministarstvu. Iako su brojni statistički pokazatelji o nekim reformama, ponajviše zemljišnih knjiga, vrlo dobri, još postoji velik prostor za napredak. Cilj je Vlade koji sam član imati zadovoljne građane. Ako oni u realnom životu ne osjete dobrobit reformi, sve statističke i stručne pohvale nemaju smisla. Planiram pokrenuti i projekt tzv. pravosudne giljotine. On je u inicijalnoj fazi, a bavit će se rješavanjem prenormiranosti nekih područja, jer zakonodavac u namjeri da što preciznije regulira neke postupke često donosi više propisa koji se djelomično preklapaju i stvaraju konfuzije pri odlučivanju.

NACIONAL: Je li vas iznenadio poziv premijera da preuzmete tu funkciju? - Premijer me telefonom zamolio da dođem do njega na sastanak dan uoči smjene moje prethodnice i ponudio mi tu funkciju. Prihvatila sam, jer bih u slučaju odbijanja bila politički neodgovorna. Više puta natjecala sam se na raznim izborima s namjerom da pomognem vlastitoj stranci i Hrvatskoj. Bilo bi od mene neodgovorno ne prihvatiti ponudu premijera i šefa stranke, ako je on procijenio da taj posao mogu dobro obavljati.

NACIONAL: Kako komentirate brojne korupcijske afere koje se vezuju uz neke hrvatske suce i općenito stanje u pravosuđu? - Razina građanskog nepovjerenja i njihov osjećaj nemoći pred pravosuđem su veliki i sve nas u Vladi jako brinu. Korupcija je ozbiljan problem u brojnim segmentima društvenog života, a pravosuđe tu nije iznimka. Zato je za nas kvalitetna reforma pravosuđa doista istinski izazov i prioritet. Vlada je u toj borbi pokrenula niz projekata kako bi povećala transparentnost, učinkovitost i susretljivost pravosuđa, ali i cijele državne uprave. U jednom dijelu tih nastojanja posebno ćemo se fokusirati na alternativno rješavanje sudskih sporova. Međutim, učinkovitost sudovanja izvan je nadležnosti državne uprave. Naš je posao osigurati sucima i sudovima adekvatne uvjete za rad. U rješavanju tih problema značajnu ulogu imat će i Vrhovni sud, koji odnedavna ima naglašeniju ulogu u ujednačavanju sudske prakse.

NACIONAL: Jedan od razloga smjene vaše prethodnice navodno je i u tomu što ona nije slušala neformalne naputke HDZ-a prilikom izbora predsjednika Županijskog suda u Zagrebu. Kako ćete vi birati čelnike drugih sudova? Hoćete li više slušati sugestije pravosudnih ili političkih krugova? - Imat ću vrlo aktivnu ulogu u odabiru novih predsjednika sudova. Nastojat ću uvijek pravilno sagledati jesu li rezultati glasovanja pojedinih sudačkih vijeća posljedica doista najkvalitetnijeg odabira, ili možda najagresivnijeg lobiranja kandidata bez adekvatnog profesionalnog pokrića. Deplasirano je optuživati HDZ koji sastavlja Vladu da utječe na te procese, a istodobno prešućivati činjenicu da je moja prethodnica Vesna Škare-Ožbolt ujedno bila ne samo ministrica pravosuđa, već i predsjednica DC-a. Po toj logici, u onim slučajevima gdje je ona samostalno odlučila uskratiti ili pružiti povjerenje nekim kandidatima, također bi se moglo dvojiti je li ona to učinila isključivo prema profesionalnim mjerilima, ili su njene odluke djelomično bile uvjetovane i političkim simpatijama DC-a prema nekim kadrovima. Bivša vlada dala je izvršnoj vlasti mogućnost izbora čelnika sudova. Ustavni sud je na temelju Ustava svojedobno odlučio da DSV ima nadležnost izabiranja sudaca, ali ne i predsjednika sudova. Tada je to djelomično prebačeno izvan pravosudnih ovlasti. Već zato se ne bismo trebali zgražati zbog utjecaja političkih krugova na izbore predsjednika sudova.