Prema riječima Johannesa Junga, člana odbora za vanjsku politiku, zastupnici SPD-a će tijekom idućih nekoliko dana raspravljati o novoj strategiji, međutim već je sada izvjesno da se to neće odraziti na HrvatskuZastupnici njemačkog SPD-a u Europskom parlamentu prošlog tjedna zatražili su pooštravanje kriterija za primanje zemalja zapadnog Balkana. U strategiji koja nosi naziv "Dokument o stajalištu europskih zastupnika SPD-a o proširenju Europske unije" postavljeni su novi kriteriji za primanje, među kojima su posebno zanimljiva dva: aposorpcijska sposobnost EU za nove članice te zadržavanje izvan EU svih država na čijem se teritoriju nalaze strane vojne postrojbe. Iako se u novim kriterijima izrijekom ne spominje Hrvatska, radi se o dokumentu koji se odnosi na sve države koje apliciraju za članstvo u Uniji i nesumnjivo će imati posljedice na pregovore o članstvu.

Više diplomatskih izvora potvrdilo je za Nacional da se radi o novoj situaciji čiji značaj ne treba omalovažavati. Dokument je nastao u Bruxellesu, ali autori imaju punu podršku socijaldemokratskog vodstva u Berlinu. SPD je koalicijski partner u vladi Angele Merkel tako da se može zaključiti da se radi o službenoj politici sadašnje njemačke administracije. Kroz nekoliko dana SPD-ovi članovi Bundestaga održat će raspravu nakon koje će, po svemu sudeći, biti prihvaćen prijedlog njihovih stranačkih kolega iz Europskog parlamenta, a time i promijenjena politika prema primanju novih kandidata u EU.

Pritom je potrebno naglasiti kako se status Hrvatske vjerojatno neće pretjerano promijeniti i o tome su socijaldemokrati zauzeli eksplicitno stajalište. Tome u prilog svjedoči druga točka dokumenta koja započinje rečenicom:
"Čvrsto stojimo pri odluci da se otvore pristupni pregovori s Hrvatskom i Turskom s ciljem potpunog članstva. Ako se ne bude provodio carinski sporazum koji se odnosi na članicu EU Cipar do kraja 2006., podržat ćemo parlamentarno glasovanje za prekid pregovora s Turskom. (...) Sposobnost EU za primitak ovisi o političko-institucionalnom poretku koji je stupio na snagu, a koji u najmanju ruku odgovara onom iz ustavnog ugovora iz 2004. i unutarnjem i privrednom stanju zemlje koja pristupa, kao i o njenoj veličini, te načelnoj suglasnosti ljudi u državama članicama EU. (Valja, međutim, obratiti pozornost na obvezne referendume o pristupu u Francuskoj.) Osim toga, sposobnost za primitak ovisi o tome kakva opterećenja EU iz geostrateških promišljanja želi preuzeti na sebe. U svakom slučaju, očuvanje i sposobnost za djelovanje EU imaju prednost pred njenim povećanjem", navodi se u strateškom prijedlogu koji će nakon Bundestaga biti prezentiran i u Europskom parlamentu.

Već sada je gotovo sigurno da će ga usvojiti predstavnici lijeve frakcije čiji je predsjednik Martin Schulz, upravo član SPD-a. Schulz je prije dva mjeseca posjetio Zagreb i tom prilikom obećao da će socijalisti i socijaldemokrati i ubuduće podupirati pregovore s Hrvatskom. "EU se obvezala primiti Hrvatsku u članstvo", rekao je Schulz.
Pritom se usprotivio i ideji francuskog ministra i vjerojatnog predsjedničkog kandidata Nicolasa Sarkozyja o potpunom zaustavljanju proširenja Unije. Argumentirao je to činjenicom da su pregovori otvoreni, a uzgred je dobacio kako tek treba vidjeti hoće li Sarkozy postati predsjednik Francuske. Sudeći po tekstu novog SPD-ova dokumenta, u međuvremenu su se njihovi stavovi približili francuskim konzervativcima. Njemački socijaldemokrati u strategiji daljnjeg proširivanja sada također navode termin "apsorpcijske sposobnosti EU", a potpuno istu formulaciju upotrijebili su prošle subote u Salzburgu ministri vanjskih poslova Europske unije na sastanku posvećenom politici prema zapadnom Balkanu. U svim dokumentima sada se spominje i sposobnost primanja novih članica. EU ima velike probleme zbog neprihvaćanja zajedničkog ustava, a tek je krajem prošle godine usvojen jedinstveni proračun.

U kojoj mjeri novi SPD-ov dokument zagovara restriktivniju politiku u odnosu na potencijalne kandidate, svjedoči potpuno odbacivanje početka pregovora s balkanskim državama sve dok se na njihovu teritoriju nalaze strane vojne trupe. Drugim riječima, Makedonija, BiH i Kosovo, kad postane neovisno, neće dobiti odobrenje za početak pregovora o pridruživanju sve dok se kod njih nalaze vojnici NATO-a u mirovnim misijama. Kako se odlazak stranih postrojbi ne predviđa u dogledno vrijeme, pregovori neće početi najmanje pet godina. Premda je SPD donedavno zagovarao početak pregovora s Turskom, sada snažno kritizira ponašanje službene Ankare, a Bugarskoj i Rumunjskoj je poručeno da neće ući u Europsku uniju dok u cijelosti ne provedu reforme.

"Ovaj dokument izraz je duboke zabrinutosti za budućnost EU. Ustavna reforma nije provedena i imamo velike unutarnje probleme, tako da nismo spremni na nove kompromise. Ali možete biti mirni jer se to ne odnosi na Hrvatsku. Tu smo na staroj poziciji, a to znači da su pristupni pregovori započeli i ništa se novo neće dogoditi. Dobro znate što trebate ispuniti i izvan toga nema nikakvih novih okolnosti", poručeno je u ponedjeljak Nacionalu iz ureda Martina Schulza.
Vrlo slično rezoniraju i u Bundestagu. Prema riječima Johannesa Junga, člana odbora za vanjsku politiku, zastupnici SPD-a će tijekom idućih nekoliko dana raspravljati o novoj strategiji, međutim već je sada izvjesno da se to neće odraziti na Hrvatsku. "Ovaj dokument sličan je postojećoj agendi EU o perspektivama za zapadni Balkan. SPD potpuno zagovara pregovore s Hrvatskom i Turskom i mislim da je to jasno iz predloženog teksta. Probleme bi eventualno mogla imati Makedonija koja ima strane vojnike na državnom teritoriju i to je sve", pojašnjava Jung.

U vladi Ive Sanadera također nisu nezadovoljni sadašnjom politikom Europske unije. Političar blizak vrhu HDZ-a potvrdio je za Nacional kako su u Vladi iznimno zadovoljni rezultatima sastanka u Salzburgu na kojem je prihvaćena Sanaderov zahtjev da se balkanska zona slobodne trgovine formalno uklopi u Ceftu. Pritom je sadržaj sporazuma ostao isti kakav je predložio Erhard Busek, a asocijaciji je pridodana i Moldavija. Iako su u Bugarskoj i Rumunjskoj bili protiv ulaska u novu trgovinsku organizaciju, nakon pritiska iz Bruxellesa i oni su dali pristanak. Radi se o kompromisu jer će ionako napustiti Ceftu kad za godinu ili dvije postanu članice EU. Njihova sadašnja prisutnost u trgovinskoj organizaciji zapadnog Balkana ustupak je Hrvatskoj kako desnica ne bi mogla optuživati Sanadera za ulazak u nekakve južnoslavenske ekonomske asocijacije.

U Vladi odbijaju komentirati najave iz Bruxellesa da će Hrvatska ući u EU krajem 2010. ili kasnije. Nacionalov sugovornik tvrdi da u vladi strahuju da će se pregovori odužiti zbog otvorenih pitanja sa susjednim državama, ali i prijateljskim zemljama kakva je Austrija. Austrijanci će sasvim sigurno inzistirati na povratu imovine njihovim državljanima, a tek treba vidjeti hoće li iduća talijanska vlada nastaviti zaoštravati bilateralne odnose zbog ezula i nemogućnosti da njihovi građani kupuju nekretnine u Hrvatskoj. Veliki problemi odnose se i na Sloveniju, a čak i političari bliski Vladi smatraju da se ne vodi optimalna politika.

"Sanader stalno odgađa rješavanje problema i to nije dobro. Trebao bi poduzeti aktivne korake prema susjedstvu, ali on misli da će problemi nestati sami od sebe. To je potpuno pogrešno jer u svim ovim sporovima smo u pravu i trebali bismo to isticati i na međunarodnoj razini. Ako to ne napravimo, može se dogoditi da Hrvatska u Europsku uniju uđe puno kasnije nego što to očekuju čak i najveći pesimisti", upozorava izvor blizak Vladi.

SDP nije zabrinut

"Hrvatska se ne treba plašiti ni Europske unije ni Stranke europskih socijalista i mogućnosti promjene politike. U razgovorima koje sam vodio s vodećim socijaldemokratskim političarima posljednjih mjeseci svi su isticali kako neće biti nikakvih novih uvjeta za našu državu. U tom kontekstu treba gledati i SPD-ov dokument koji se odnosi na ostale balkanske zemlje, a sadržava i politički iznimno važno upozorenje Turskoj", smatra Zoran Milanović iz SDP-a.
Milanović tvrdi kako hrvatski dužnosnici ne trebaju strahovati ni zbog sve češćeg spominjanja apsorpcijskih mogućnosti EU, jer se taj termin odnosi na Tursku. "Europa strahuje može li apsorbirati državu sa 70 milijuna stanovnika koja bi u budućnosti bila druga po brojnosti u svim europskim institucijama i doslovno ih okupirala. To je pravi europski problem, a ne kako primiti 4,5 milijuna Hrvata čiji bi ulazak, objektivno govoreći, teško bio i primijećen."

>email to:Robert Bajrusi