Gašpar je za Nacional izjavio da Ana Lovrin, aktualna ministrica pravosuđa, koja je netom stupila na dužnost, nije imala dovoljno vremena kvalitetno I objektivno procijeniti kvalitetu kandidata koji su se natjecaliBariša Gašpar, sudac i predsjednik sudačkog vijeća trgovačkih sudova u Hrvatskoj, prvi je sudac tog suda koji je odlučio javno progovoriti o okolnostima netom poništenog natječaja za predsjednika Visokog trgovačkog suda. Gašpar je za Nacional izjavio da Ana Lovrin, aktualna ministrica pravosuđa, koja je netom stupila na dužnost, nije imala dovoljno vremena kvalitetno I objektivno procijeniti kvalitetu kandidata koji su se natjecali. Gašpar se za tu funkciju i sam kandidirao, ali nije dobio dovoljan broj glasova sudačkog vijeća, koje je ministrici pravosuđa za novog predsjednika tog suda konačno predložilo Nenada Šepića.

U razgovoru za Nacional Gašpar je prokomentirao što misli o imenovanju Srđana Šimca na mjesto vršitelja dužnosti predsjednika Visokog trgovačkog suda, iznio je što misli o tvrdnjama da na Visokom trgovačkom sudu nema kompetentnih kandidata za tu funkciju, ispričao kako doživljava tvrdnje da trgovačke sudove zbog korupcije treba ukinuti, a osvrnuo se i na teške optužbe Radimira Čačića protiv Nenada Šepića, kojeg je Čačić nazvao političkom marionetom HDZ-a.

NACIONAL: Ministrica pravosuđa nedavno je imenovala Srđana Šimca za vršitelja dužnosti predsjednika Visokog trgovačkog suda. Jeste li iznenađeni njegovim imenovanjem? Kakva je procedura predviđena za trajni izbor na tu funkciju nakon što je poništen prethodni natječaj?

- Sadašnji zakon o sudovima koji je stupio na snagu 29. prosinca 2005. propisuje da se u novonastaloj situaciji osim sudačkog vijeća Visokog trgovačkog suda o kandidatima treba izjasniti i Vrhovni sud na svojoj općoj sjednici. Ako oni daju pozitivno mišljenje o jednom ili više kandidata, ministrica pravosuđa dužna je imenovati jednog od pozitivno ocijenjenih kandidata, koje prethodno predloži sudačko vijeće Visokog trgovačkog suda. Osim toga, mijenja se i sastav sudačkog vijeća Visokog trgovačkog suda koji će Vrhovnom sudu predlagati kandidate. Ono više neće brojati 9 članova kao do sada, već mu se pridružuje još 6 članova s područnih trgovačkih sudova u Hrvatskoj, izuzev s Trgovačkog suda u Zagrebu. Ne znam je li netko očekivao da će kolega Srđan Šimac biti privremeno imenovan na tu funkciju, ali budući da je to odlučila ministrica pravosuđa neka bude tako. Kao predsjednik sudačkog vijeća i predsjenik PŽ odjela (privredne žalbe), koji se bavi s 98 posto spisa našeg suda, želim mu uspješan rad.

NACIONAL: Namjeravate li se ponovo kandidirati za predsjednika Visokog trgovačkog suda?

- Svojedobno sam prilikom tajnog glasovanja za članove sudačkog vijeća dobio 21 od 23 glasa. Jedna moja kolegica dobila je 14, a svi ostali kandidati zajedno 12 glasova. Dijelom i zbog tih okolnosti vjerovao sam da bih mogao dobro proći na nedavno poništenom natječaju. Zašto sam tijekom natječaja za predsjednika Visokog trgovačkog suda dobio samo jedan glas ne bih se izjašnjavao, jer je to deplasirano i stvar prošlosti. Nisam sudjelovao u glasovanju, kako ne bih došao u poziciju da me netko sumnjiči da sam glasovao za sebe. Međutim, u svjetlu novih okolnosti još nisam odlučio hoću li se ponovno kandidirati. Vidjet ćemo.

NACIONAL: Kako komentirate ocjene da među sucima Visokog trgovačkog suda nema kompetentnih kandidata za predsjednika? Slažete li se s tvrdnjama da među vašim kolegama, uključujući i vas, nema kadrovskog potencijala da odgovori izazovu pravosudne reforme koja treba obuhvatiti i sud na kojemu radite?

- Na Visokom trgovačkom sudu svakako postoji kadrovski potencijal koji može odgovoriti izazovima reforme pravosuđa koja nas očekuje. Među ostalima, na sudu trenutačno radi i sedam magistara pravnih znanosti, koji iza sebe imaju dovoljno sudačkog i drugog pravnog iskustva, kao i sposobnosti da mogu stvoriti radne rezultate koji će biti u skladu s onime što se od Visokog trgovačkog suda očekuje. Nema potrebe da bilo tko izvana bude imenovan za predsjednika, jer smo sami dovoljno sposobni realizirati ono što se od nas očekuje. Te su me ocjene i osobno pogodile. Aktualna ministrica pravosuđa nije mogla imati dovoljno vremena kvalitetno procijeniti jesu li kandidati kompetentni ili ne. Očito je takav stav netko pripremio. Moja sudačka profesionalnost je poznata i nemam se čega sramiti. To se vidi i iz moje biografije, o kojoj je i vaš tjednik već pisao. Ja sam u ovaj sud došao kao sudac Županijskog suda u Splitu. Neki moji poznanici i prijatelji su me čak kritizirali što u svojoj biografiji nisam spomenuo da sam bio dragovoljac Domovinskog rata i branitelj u 156. vrgoračko-makarskoj brigadi, kao i vrlo aktivan u studentskom pokretu 1971. Međutim, nisam to htio isticati kako mi netko ne bi imputirao da želim naknadno neizravno kapitalizirati ono što sam smatrao časnim činiti u to vrijeme. Htio sam u utakmicu s ostalim kandidatima ući isključivo kroz profesionalne parametre.

NACIONAL: Kako komentirate tvrdnje da su trgovački sudovi leglo korupcije zbog čega bi ih trebalo ukinuti?

- Ne slažem se s tvrdnjama da su trgovački sudovi leglo korupcije. Ti su napisi tendenciozni i neistiniti. Nisam vidio ni čuo da je netko dokazao te svoje tvrdnje. Trgovački sudovi imaju razlog za svoje postojanje. Oni u Hrvatskoj funkcioniraju više od 50 godina i mislim da se već odavno pokazalo da oni kao specijalizirani sudovi opravdano postoje. Nema sumnje da treba postojati specijalizacija za obavljanje pojedinih poslova iz ove sfere sudovanja, kao što su primjerice sporovi iz pomorskog prava, industrijskog vlasništva, autorskih prava i slično. Ukidanje trgovačkih sudova štetilo bi hrvatskom gospodarstvu i državi u cjelini.

NACIONAL: Slažete li se s tvrdnjama da je bilo raznih pritisaka tijekom nedavno poništenog natječaja za izbor predsjednika Visokog trgovačkog suda? Kakvo je bilo ozračje u sudu za vrijeme natječaja? Tko je sve bio uključen u lobiranja?

- Ozračje koje je stvoreno oko tog natječaja bilo je doista mučno. Ne ponovilo se. To šteti svima nama - i sudu i sucima, a potkopava i povjerenje građana u funkciju tog suda. Teško mi je relevantno govoriti o uzrocima tog stanja. Postoje mišljenja i da je ovaj natječaj unaprijed pripremljen kako bi se poništio, te kako bi se svi kandidati proglasili nesposobnim da se otvori prostor za neke druge ljude. O tomu nemam dovoljno podataka. Pojavile su se i glasine da su u lobiranja bili uključeni i neki suci Vrhovnog suda. Ja to ne znam, ali vrijeme će pokazati što je točno.

NACIONAL: Prošli tjedan Večernji i Jutarnji list opet su pisali o pravnom sukobu Tvornice duhana Rovinj i Tvornice duhana Zadar, koju je pokušao dokapitalizirati BAT (British American Tobacco). U prvostupanjskom postupku u tom slučaju odlučivao je Srđan Šimac, a u drugostupanjskom postupku vi ste preinačili njegovu odluku, te ustvrdili da BAT nije zakonito dokapitalizirao Tvornicu duhana Zadar. O svemu sada treba odlučiti Ustavni sud, jer je nezadovoljna stranka nakon vaše presude podigla Ustavnu tužbu. Mislite li da je prošlotjedno neizravno medijsko polemiziranje o ispravnosti vaše odluke u tom slučaju nastavak kampanje za izbor novog predsjednika Visokog trgovačkog suda?

- O toj se odluci dosta javno pisalo i govorilo. Bio sam sudac izvjestitelj u tom predmetu, koji je preinačio prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda u Splitu i utvrdio ništavim neke odluke koje su BAT-u omogućile dokapitalizaciju Tvornice duhana Zadar. Ostajem kod svog obrazloženja te odluke. Cijela je stvar nepotrebno iskomplicirana, jer se postupak prilikom donošenja odluke o dokapitalizaciji te tvornice mogao vrlo lako i brzo ispraviti. BAT je lako mogao to napraviti i sukladno zakonu postati većinski vlasnik Tvornice duhana Zadar. Greška je samo u tomu što je netko nestručan i nedovoljno educiran prilikom računske operacije pretvaranja vrijednosti njemačkih maraka u kune, pogriješio i smanjio temeljni kapital Tvornice duhana Zadar za 82 tisuće kuna. To se kasnije odrazilo i na vrijednost dionica. Priznavanje takve dokapitalizacije, bez obzira o kolikom se smanjenju temeljnog kapitala radi, ne bi bilo zakonito. U tom pogledu statusni propisi trgovačkog prava vrlo su strogi i ne ostavljaju mjesta manipulacijama ili iznimkama. Mogla se sazvati nova skupština dioničara, koja bi ispravila tu računsku grešku koja je dovela do smanjenja temeljnog kapitala. U slučaju da je Tvornica duhana Rovinj, kao jedan od dioničara, ignorirala dolazak na skupštinu, moglo se tražiti da sud dopusti sazivanje skupštine i bez njih. Zašto se to nije željelo učiniti nije mi poznato. Odluka koju sam donio je zakonita. Moj kolega Šimac je zauzeo svoj stav, a ja sam preinačio njegovu odluku da je tužba Tvornice duhana Rovinj u tom predmetu neosnovana. Protiv te je odluke podignuta ustavna tužba. Odluku u tom predmetu ne bih predviđao. Ne bih dovodio u vezu dinamiku tog spora s natječajem za predsjednika Visokog trgovačkog suda. Ne mogu znati je li odgoda ovrhe u tom predmetu s time povezana. Uopće ne znam tko je i kako inicirao taj ovršni postupak, jer presuda i tužba u predmetu u kojemu smo odlučivali nije valjana ovršna isprava da bi se mogao inicirati ovršni postupak, budući da se radi o tužbi i presudi na utvrđenje.

GAŠPAR - BIOGRAFIJA

Bariša Gašpar sudac je Visokog trgovačkog suda od 1. rujna 1995. Rodio se u Vrgorcu. Pravni fakultet u Zagrebu završio je 1972., pet godina poslije položio je pravosudni, a u srpnju 1994. i javnobilježnički ispit. Nakon završetka fakulteta i vježbeničke javnotužilačke prakse u Općinskom javnom tužilaštvu u Vukovaru i Zagrebu 1973. i 1974. Gašpar je otišao raditi u Općinski sud u Vrgorcu, gdje je bio i predsjednik suda. Poslije toga radio je kao stručni suradnik u kaznenom odjelu Vrhovnog suda, a zatim je bio i sudac Okružnog privrednog suda u Zagrebu, te sudac Županijskog suda u Splitu. Gašpar je kao sudac općinskog suda sudio u svim vrstama predmeta - kaznenim, parničnim izvanparničnim - a kao sudac Okružnog suda u Splitu radio je na drugostupanjskim građanskim predmetima. Kao sudac trgovačkog suda radio je na registarskim, statusnim i stečajnim predmetima, a u Visokom trgovačkom sudu angažiran je ponajviše na rješavanju statusnih i registarskih predmeta. Od jeseni 2004. član je ispitne komisije za polaganje pravosudnih ispita za područje građanskog i trgovačkog prava. Sad se priprema za stjecanje zvanja doktora znanosti, s temom "Pravna regulativa u zaštiti okoliša u našem i pravu EU". Uvjete za stjecanje tog zvanja ispunio je nakon što je u Zborniku Pravnog fakulteta sveučilita u Rijeci za 2005. objavljen njegov izvorni znanstveni članak pod naslovom "Identifikacija i sistematizacija temeljnih čimbenika u ekološkoj degradaciji prirode i ljudskog okoliša".